Slavimo sveca koji je molitvom i verom pomogao hiljadama duša, isceljujući ih i darujući im nadu. Njegov život, proveden na stubu u postu i tišini, ostaje simbol vere i milosti, dok se na mestu njegovog stuba i danas događaju mnoga čudesa.
Srpska pravoslavna crkva 14. septembra slavi svetitelja čije je ime ispisano zlatnim slovima u knjizi svetih podvižnika – Prepodobnog Simeona Stolpnika. Vernici se danas, uz molitve, sećaju života Prepodobnog Simeona, prvog među stolpnicima, čije je ime vekovima nosilac nade, utehe i vere.
Rođen u Kapadokiji, Simeon je još kao mladić napustio roditeljski dom i predao se monaškom životu. U manastiru je služio svima sa pokornošću i bez ikakve želje za ličnom slavom. Njegov podvig bio je težak, jer je strogo postio, uzimajući hranu tek jednom sedmično.
Ipak, ta smirenost i skrušenost donela mu je dar isceljenja, zbog čega su ljudi dolazili izdaleka, donoseći bolesnike i moleći se za milost i čudo. Niko nije otišao prazan, jer su svi dobijali ono što su tražili – isceljenje, utehu ili mudru pouku.
Wikipedia
Ikona Prepodobnog Simeona Stolpnika
Prepodobni Simeon je svima govorio da slavu pripišu Gospodu, jer „Bog isceljuje, a ne Simeon“, kako ne bi, kako je govorio, „što gore snašlo onoga ko bi rekao da je on iscelitelj.“ Međutim, veličina čuda i mnoštvo ljudi koji su dolazili postali su veliki teret za svetitelja. Da bi pronašao mir u molitvi, odlučio je da se povuče na stub.
Taj stub, visok tek 6 lakata, postao je njegov dom, mesto posta i molitve, a s vremenom su mu vernici podizali sve više stubova – 12, 22, 36 lakata, kao lestvice kojima se njegova duša pela ka nebeskom svetu.
U podvigu stolpništva proveo je godine, trpeći vrućine i kiše, ali nepokolebljivo ostajući u molitvi. Dar proroštva i dalje je bio s njim, kao i isceliteljska moć, čak i kada je svetitelj prešao u Carstvo nebesko. I danas, na mestu njegovog stuba, podignuta je crkva u obliku krsta i veliki manastir, a vernici dolaze, verujući da Simeon nikada nije napustio to sveto mesto, jer se tamo mnoga čuda i dalje događaju.
Ovaj sveti dan podseća nas da se prava snaga nalazi u smirenju i veri, da je svaka ljudska muka prilika za susret sa Bogom. U liku Prepodobnog Simeona Stolpnika vidimo kako čovek, predajući se potpuno Bogu, postaje svetionik na stubu, koji osvetljava put vernicima kroz vekove.
Vernici su se okupili da se pomole pred moštima velikog mučenika, dok freske Pop Strahinje, ikone Kozme i Radula i Divoševo jevanđelje iz XIV veka otkrivaju skrivenu duhovnu i umetničku riznicu manastira.
Istraga otkriva da je klirik Kritske pravoslavne crkve, koji je u početku važio za žrtvu kriminalaca, postao saučesnik u prisvajanju imovine od 1,5 miliona evra i učesnik mafijaških poslova koji uključuju trgovinu narkoticima, oružjem i ucene.
Posle bogosluženja u Sabornom hramu i molitve za učenike, prvi čas istorije održan je u manastiru Svetih arhangela, gde počiva car Dušan, u simboličnom spoju vere i predanja.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Otkrijte kako pivo pretvara ovo jednostavno jelo u ukusnu salatu sa istorijom dugom vekovima, zapisanu još 1855. u "Srbskom kuvaru" jeromonaha Jerotija iz Krušedola.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Prepodobni Porfirije Kavsokalivit kanonizovan 2013. godine, ceo svoj ovozemaljski život posvetio je molitvi, skromnosti i čudesnim iscelenjima, a njegova duhovna mudrost i danas inspiriše vernike širom pravoslavnog sveta.
Od jevanđelskog opisa Hristovog lica koje zasija „kao sunce“ do savremenih svedočanstava o isceljenjima i svetlosti u hramovima – praznik Preobraženja Gospodnjeg, 19. avgusta, poziva vernike na lični preobražaj.
U tišini ove svetinje, podignute na imanju koje je pobožni bračni par Lacković darovao Crkvi, krikovi se pretvaraju u molitve, a svedočanstva o čudesnim isceljenjima svakim danom su sve brojnija.
Priča o ovom Hristovom učeniku, jednom od Sedamdesetorice odabranih, podseća nas na krštenje kneza Avgara, posle kojeg je potpuno ozdravio, i na grad Edesu koji je postao prvi hrišćanski centar.
Oboje su živeli u nevinosti sve dok Eva nije podlegla iskušenju zlog zmijskog zavodnika i okusila zabranjeni plod, a zatim joj se pridružio i Adam. Tada su spoznali svoju nagost i prekrili se smokvinim lišćem.
Delo arhimandrita Dimitrija „Ona nikada ne spava – Tumanska krasnica“, nastalo u čast 90 godina čudotvorne ikone Tumanske Bogorodice, deo je humanitarne akcije „Jedna knjiga – jedan obrok“
Svaka domaćica ima svoj oprobani recept za neodoljiva peciva, a mi vam donosimo jedan zapisan rukom u požuteloj svesci jedne bake koja poručuje da ovakve kiflice nemaju konkurenciju.
Proročanstvo Isaije, koje sveti Nikolaj Ohridski i Žički tumači u svojoj besedi za 13. sredu po Duhovima, otkriva Hrista kao temelj bez koga nema ni spasenja, ni smisla ljudskog postojanja.