DA LI JE DOZVOLJENO KRŠTENJE ZA VREME VELIKOG POSTA: Sveštenik otkriva da se sa ovim ne sme igrati
Onaj ko nije kršten nema pravo na otkivanje ostalih Svetih tajni, ali i ni na eventualno spasenje na kraju svog života.
Ove godine posti se od 3. marta do 19. aprila. Vaskrs ove godine „pada“ u nedelju, 20. aprila.
Veliki vaskršnji post je u toku. To je najduži i najstroži post u pravoslavnoj tradiciji, koji vernici dočekaju kao pripremu za najveći hrišćanski praznik – Vaskrs.
Ove godine posti se od 3. marta do 19. aprila. Vaskrs ove godine „pada“ u nedelju, 20. aprila. Iguman manastira Tumane, arhimandrit Dimitrije, je pravoslavne vernike obavestio o važnim stvarima, koje treba da znaju pre nego što se pričeste.
- Molimo i pozivamo verni narod na duhovnu budnost i rasuđivanje u vezi Svetog pričešća, a posebno u dane Velike i Svete četrdesetnice. Događa se da određeni ljudi iz njima poznatih razloga ili neznanja Svetom pričešću prilaze nemarmo i sa vidnim neznanjem, što ni u kom slučaju nije dobro, niti spasonosno činiti - objašnjava iguman Dimitrije.

On potom dodatno pojašnjava ko Svetom pričešću sme da priđe:
- Svetom pričešću mogu da priđu: kršteni pravoslavni hrišćani (ni u kom slučaju ljudi drugih hrišćanskih zajednica), koji žive crkvenim životom, poste crkvom zapoveđene postove, ispovedaju se i kaju za svoje grehe, nisu pod zabranom pričešćivanja, delatno molitveno žive, čine dela milosrđa, u miru su sa svima koliko do njih stoji, od ponoći pa do primanja pričešća se uzdržavaju od uzimanja hrane i pića.
Naglašava da je važno da Svetu tajnu ispovesti vernici obave u svojim matičnim crkvama/ili kod duhovnika, sa kojim treba rešiti i pitanje strogosti posta i detaljnijeg načina pripreme.
- Odgovornost za primanje Svete tajni nakon napomene sveštenoslužitelja je u potpunosti na savesti onoga koji se pričešćuje. Ovo su opšte napomene koje treba uvažiti kako bi pravilno u duhu naše svete vere bili učesnici u sveukupnom svetotajinskom životu naše Crkve.
Onaj ko nije kršten nema pravo na otkivanje ostalih Svetih tajni, ali i ni na eventualno spasenje na kraju svog života.
Sećanje na njega takođe nas podseća na događaj iz vremena cara Julijana Odstupnika, koji je pokušao da vrati Rimsko carstvo u idolopoklonstvo i odbaci hrišćanstvo.
U hramu Svetog Save, odjekivale su molitve Majci Božjoj, dok su se vernici sabirali oko izvora božanske utehe i milosti.
Uzmite danas sve moguće dijete, koje lekari prepisuju. Lečenje od raka, Brojsova metoda, 40 dana se ništa ne jede, kao što nije Hristos nije jeo 40 dana u pustinji, kaže otac Jovan Radović.
Veliki svetitelj našeg vremena objasnio je zašto ni bogatstvo ni uspeh ne ispunjavaju čoveka i gde se zapravo nalazi smisao koji ne bledi.
Protojerej moskovskog hrama Četrdeset sevastijskih mučenika ukazuje na granicu koju mnogi prelaze iz navike.
Dok traje rasprava kada farbati jaja, stručnjaci upozoravaju da je izbor boje presudan, a Crkva podseća da je smisao praznika iznad običaja
Kako je objasnila vernica, ono što je videla na Ostrogu u nedelju pamtiće ceo život.
Nastojateljica Manastira Vratna govori kako lavanda, pčelinji vosak i prirodna eterična ulja iz ove svetinje pomažu vernicima da povrate ravnotežu tela i duha.
Od jutarnje liturgije do prazničnog okupljanja uz rukotvorine i manastirske proizvode, dan je protekao u znaku molitve, sećanja na čudesno izbavljenje i živog susreta ljudi koji svoju veru potvrđuju i kroz rad i darivanje.
Kolone vernika iz Golupca i Kučeva slile su se u manastir, gde je jutro počelo Liturgijom, a potom nastavljeno krsnim hodom i molitvom pred moštima svetitelja.
Godinama je dolazio i bez objašnjenja zastajao na istom mestu u hramu u Libertivilu, sve dok nije razumeo šta ga tamo uporno vraća i odlučio da promeni svoj život.
Mnogi vernici suočavaju se s osećajem da njihove molitve ostaju neuslišene uprkos trudu, suzama i usrdnosti.
Tradicionalna pita iz Prizrena, sa neobičnim spojem luka i oraha, donosi jednostavan, zasitan i autentičan obrok idealan za dane posta.
Od pranja nogu apostolima do ustanovljenja pričešća, ovaj dan nosi poruku smirenja i unutrašnjeg preobražaja, dok narodni običaji otkrivaju kako se vekovima pripremamo za najveći hrišćanski praznik.