DEBBIE HILL / UPI / ProfimediaAvram je sklopio savez sa Bogom
Parada kreće u 11 sati ujutro, 14. marta, a meštani će nositi kostime, a mnogi pešaci će hodati na štulama.
Izrael se priprema da svoje ulice prošara maskiranim ljudima u paradi, povodom velikog praznika Purim.
Parade su već više od stotinu godina sastavni deo proslava Purima u Izraelu. Ova tradicija ne pokazuje znakove slabljenja, jer opštine širom zemlje pripremaju zabavu na otvorenom.
Običaj je započeo u Tel Avivu 1912. godine, a grad je za 14. mart 2025. godine pripremio mnoštvo tematskih aktivnosti svih vrsta. Ovogodišnja parada obuhvata konvoj kamiona ukrašenih u živim bojama i raznim dekoracijama, koji će polako prolaziti kroz grad.
Parada kreće u 11 sati ujutro, 14. marta, a meštani će nositi kostime, a mnogi pešaci će hodati na štulama.
Zašto se slavi Purim?
Purim je simbol borbe za opstanak jevrejskog naroda. Slavi se 14. Adara (mart). Ime praznika Purim potiče od reči ”pur”, što znači kocka ili žreb. Naime, Haman, omiljeni savetnik persijskog kralja Ahašveroša, bacao je kocku da bi izabrao najpogodniji dan za sprovođenje plana o uništenju Jevreja.
Purim, kao i Hanuka je najvesiliji jevrejski praznik kada se ne primenjuje zabrana rada.
Obeležavanje Purima započinje dan ranije, Esterinim postom, 13.marta. U sinagogi se čita Svitak o Esteri, šalju se pokloni u hrani poznanicima i prijateljima, daruju se siromašni i oni kojima je to najviše potrebno, priređuje se svečani obrok povodom praznika.
Priča o Purimu opisana u pomenutom svitku, zbila se za vreme vladavine kralja Ahašveroša (485–464 godine pre nove ere.).
Godong / robertharding / Profimedia
Priča o Purimu opisana u svitku
Priča počinje kada je Haman uz kraljevu saglasnost odredio datum pogubljenja Jevreja. Haman je bio uvređen time što mu se namesnik Mordehaj nije klanjao, pa je Haman kralju Jevreje predstavio kao pretnju. Ester, Ahašverošova kraljica koja je do tada krila svoje jevrejsko poreklo, rizikovala je svoj život došavši nepozvana na proslavu koju je Ahašveroš priredio. Kralju je priznala svoje poreklo i optužila Hamana za njegove namere da obesi njenog ujaka Mordehaja i uništi jevrejski narod, njen narod. Purim se još naziva i Esterin praznik.
Priča dobija sasvim drugi obrt i Jevreji dobijaju kraljevu dozvolu da se ravnopravno brane, te tako pobeđuju u bici sa svojim persijskim protivnicima.
Tokom godina nastali su mnogi običaji povezani sa proslavom Purima, među njima i pečenje trouglastih peciva pod nazivom Hamanove uši. Purimske predstave, koje su postale popularne tokom 17. veka, doprinose karnevalskoj atmosferi u kojoj posebno uživaju deca.
Za Purim se tradicionalno priređuju maskembali, izvode se komične predstave sa maskama (često na samu temu purimske istorijske priče) i slično. Usled opšteg veselog raspoloženja u Purimu uživaju kako deca, tako i odrasli. Festivalska proslava Purima ustanovljena je u II. veku n.e.
Molitva i čitanje svetih spisa mogu nam pomoći da se postavimo u zdraviji mentalni okvir. Bog je uvek s nama i ponekad nam je samo potrebno dnevno podsećanje da nastavimo dalje.
Dok svet strepi pred katastrofama i neizvesnošću, ruski monah i duhovnik otkriva pouku koja pokazuje da vera i unutrašnja predanost mogu stvoriti nevidljivu zaštitu – događaj koji su vlasti pokušale da izbrišu iz istorije.
Vernici svih generacija dobijaju priliku da zakorače u novi život po Hristovoj milosti - sveštenici pozivaju zainteresovane da se prijave do Velikog petka i pripreme sve što je potrebno za Svetu tajnu
Dok jedni izvori tvrde da je povod bila koreografija sa likom Svetog Simeona, drugi ukazuju na niz disciplinskih prekršaja, a različita tumačenja dodatno podgrevaju sumnje u kriterijume evropske kuće fudbala.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Premijer Izraela je novinarima rekao da se izraelski narod nada da će dosegnuti carstvo i dočekati dolazak Mesije, ali da država mora izdržati pretnje i sukobe kako bi sačuvala sopstveni opstanak.
Tradicija nošenja kipe nije izvedena iz nijednog biblijskog stiha. To je običaj koji se razvijao kao znak priznanja da postoji neko „iznad“ nas ko prati svaki naš postupak.
Poglavar Rimokatoličke crkve poziva lidere da se vrate dijalogu, upozorava na stradanje nevinih i najavljuje lično učešće u Krsnom putu na Veliki petak kao simbol solidarnosti sa svima koji pate.
Crkveni dokument potvrđuje da katolici mogu pristupiti ksenotransplantaciji uz poštovanje etičkih smernica i brigu o životinjama, dok naučnici traže rešenja za hronični manjak donorskih organa.
Godinama je dolazio i bez objašnjenja zastajao na istom mestu u hramu u Libertivilu, sve dok nije razumeo šta ga tamo uporno vraća i odlučio da promeni svoj život.
Predsednik Vrhovnog sabora Islamske zajednice Srbije otvara lične i duhovne teme – od značenja praznika, preko tišine posta i borbe sa sopstvenim egom, do sećanja na svoje odrastanje i poruka o snazi zajedništva među ljudima.
Od zajedničke molitve na musali do susreta za porodičnom trpezom, praznični dani donose posebnu kulturu ophođenja u kojoj svaka izgovorena čestitka nosi poruku poštovanja, vere i bliskosti među ljudima
Iza pomeranja kroz kalendar stoji precizan spoj crkvenih odluka, lunarnog ciklusa i razlika između kalendarskih sistema, zbog čega se datum svake godine iznova određuje prema strogim pravilima utvrđenim još u 4. veku.
Poglavar Rimokatoličke crkve poziva lidere da se vrate dijalogu, upozorava na stradanje nevinih i najavljuje lično učešće u Krsnom putu na Veliki petak kao simbol solidarnosti sa svima koji pate.