DEBBIE HILL / UPI / ProfimediaAvram je sklopio savez sa Bogom
Parada kreće u 11 sati ujutro, 14. marta, a meštani će nositi kostime, a mnogi pešaci će hodati na štulama.
Izrael se priprema da svoje ulice prošara maskiranim ljudima u paradi, povodom velikog praznika Purim.
Parade su već više od stotinu godina sastavni deo proslava Purima u Izraelu. Ova tradicija ne pokazuje znakove slabljenja, jer opštine širom zemlje pripremaju zabavu na otvorenom.
Običaj je započeo u Tel Avivu 1912. godine, a grad je za 14. mart 2025. godine pripremio mnoštvo tematskih aktivnosti svih vrsta. Ovogodišnja parada obuhvata konvoj kamiona ukrašenih u živim bojama i raznim dekoracijama, koji će polako prolaziti kroz grad.
Parada kreće u 11 sati ujutro, 14. marta, a meštani će nositi kostime, a mnogi pešaci će hodati na štulama.
Zašto se slavi Purim?
Purim je simbol borbe za opstanak jevrejskog naroda. Slavi se 14. Adara (mart). Ime praznika Purim potiče od reči ”pur”, što znači kocka ili žreb. Naime, Haman, omiljeni savetnik persijskog kralja Ahašveroša, bacao je kocku da bi izabrao najpogodniji dan za sprovođenje plana o uništenju Jevreja.
Purim, kao i Hanuka je najvesiliji jevrejski praznik kada se ne primenjuje zabrana rada.
Obeležavanje Purima započinje dan ranije, Esterinim postom, 13.marta. U sinagogi se čita Svitak o Esteri, šalju se pokloni u hrani poznanicima i prijateljima, daruju se siromašni i oni kojima je to najviše potrebno, priređuje se svečani obrok povodom praznika.
Priča o Purimu opisana u pomenutom svitku, zbila se za vreme vladavine kralja Ahašveroša (485–464 godine pre nove ere.).
Godong / robertharding / Profimedia
Priča o Purimu opisana u svitku
Priča počinje kada je Haman uz kraljevu saglasnost odredio datum pogubljenja Jevreja. Haman je bio uvređen time što mu se namesnik Mordehaj nije klanjao, pa je Haman kralju Jevreje predstavio kao pretnju. Ester, Ahašverošova kraljica koja je do tada krila svoje jevrejsko poreklo, rizikovala je svoj život došavši nepozvana na proslavu koju je Ahašveroš priredio. Kralju je priznala svoje poreklo i optužila Hamana za njegove namere da obesi njenog ujaka Mordehaja i uništi jevrejski narod, njen narod. Purim se još naziva i Esterin praznik.
Priča dobija sasvim drugi obrt i Jevreji dobijaju kraljevu dozvolu da se ravnopravno brane, te tako pobeđuju u bici sa svojim persijskim protivnicima.
Tokom godina nastali su mnogi običaji povezani sa proslavom Purima, među njima i pečenje trouglastih peciva pod nazivom Hamanove uši. Purimske predstave, koje su postale popularne tokom 17. veka, doprinose karnevalskoj atmosferi u kojoj posebno uživaju deca.
Za Purim se tradicionalno priređuju maskembali, izvode se komične predstave sa maskama (često na samu temu purimske istorijske priče) i slično. Usled opšteg veselog raspoloženja u Purimu uživaju kako deca, tako i odrasli. Festivalska proslava Purima ustanovljena je u II. veku n.e.
Molitva i čitanje svetih spisa mogu nam pomoći da se postavimo u zdraviji mentalni okvir. Bog je uvek s nama i ponekad nam je samo potrebno dnevno podsećanje da nastavimo dalje.
Svetogorski starac objašnjava zašto sveta tajna ispovesti nije puko nabrajanje grešnih pomisli i kako duhovna budnost može doneti mir i duhovno jačanje.
U selu Ljubižda, nakon gotovo tri decenije tišine, raseljeni meštani su se ponovo sabrali oko svog hrama, pretvarajući bogosluženje u snažnu poruku opstanka Srba na Kosovu i Metohiji.
Napustiti Svetu liturgiju bez ozbiljnog razloga smatra se velikim grehom, jer se time pokazuje nemar prema svetinji i prekida zajedništvo u najuzvišenijem trenutku sabranja Crkve.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Tradicija nošenja kipe nije izvedena iz nijednog biblijskog stiha. To je običaj koji se razvijao kao znak priznanja da postoji neko „iznad“ nas ko prati svaki naš postupak.
Kako je nastala priča o navodnoj kontroli atlantske trgovine robljem, ko je godinama širi i zašto istoričari upozoravaju da ovakva tumačenja prošlosti vode pravo u ideološku zamku.
Životna priča Dena Rehila pokazuje kako trauma, gubitak i luksuz ne mogu zameniti unutrašnji mir, dok duhovno preobraženje može promeniti život od korena.
Zbog krvavog napada u katoličkoj crkvi tokom mise, sud je izrekao kazne kakve se retko viđaju, povukavši oštru granicu između islama kao vere i nasilja koje pokušava da se sakrije iza njegovog imena.
Nakon niza tvrdnji o"„selidbi" i navodnoj nelegalnoj izgradnji, Eparhija raško-prizrenska prvi put sistematski iznosi odluke Sabora, zakonske dozvole i stručna mišljenja, odbacujući optužbe koje su uzburkale javnost.
U besedi za subotu mesopusne sedmice, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički podseća da reč kojom je Gospod oblikovao svet i danas deluje – pročišćava, vodi i oplemenjuje čoveka.