DEBBIE HILL / UPI / ProfimediaAvram je sklopio savez sa Bogom
Parada kreće u 11 sati ujutro, 14. marta, a meštani će nositi kostime, a mnogi pešaci će hodati na štulama.
Izrael se priprema da svoje ulice prošara maskiranim ljudima u paradi, povodom velikog praznika Purim.
Parade su već više od stotinu godina sastavni deo proslava Purima u Izraelu. Ova tradicija ne pokazuje znakove slabljenja, jer opštine širom zemlje pripremaju zabavu na otvorenom.
Običaj je započeo u Tel Avivu 1912. godine, a grad je za 14. mart 2025. godine pripremio mnoštvo tematskih aktivnosti svih vrsta. Ovogodišnja parada obuhvata konvoj kamiona ukrašenih u živim bojama i raznim dekoracijama, koji će polako prolaziti kroz grad.
Parada kreće u 11 sati ujutro, 14. marta, a meštani će nositi kostime, a mnogi pešaci će hodati na štulama.
Zašto se slavi Purim?
Purim je simbol borbe za opstanak jevrejskog naroda. Slavi se 14. Adara (mart). Ime praznika Purim potiče od reči ”pur”, što znači kocka ili žreb. Naime, Haman, omiljeni savetnik persijskog kralja Ahašveroša, bacao je kocku da bi izabrao najpogodniji dan za sprovođenje plana o uništenju Jevreja.
Purim, kao i Hanuka je najvesiliji jevrejski praznik kada se ne primenjuje zabrana rada.
Obeležavanje Purima započinje dan ranije, Esterinim postom, 13.marta. U sinagogi se čita Svitak o Esteri, šalju se pokloni u hrani poznanicima i prijateljima, daruju se siromašni i oni kojima je to najviše potrebno, priređuje se svečani obrok povodom praznika.
Priča o Purimu opisana u pomenutom svitku, zbila se za vreme vladavine kralja Ahašveroša (485–464 godine pre nove ere.).
Godong / robertharding / Profimedia
Priča o Purimu opisana u svitku
Priča počinje kada je Haman uz kraljevu saglasnost odredio datum pogubljenja Jevreja. Haman je bio uvređen time što mu se namesnik Mordehaj nije klanjao, pa je Haman kralju Jevreje predstavio kao pretnju. Ester, Ahašverošova kraljica koja je do tada krila svoje jevrejsko poreklo, rizikovala je svoj život došavši nepozvana na proslavu koju je Ahašveroš priredio. Kralju je priznala svoje poreklo i optužila Hamana za njegove namere da obesi njenog ujaka Mordehaja i uništi jevrejski narod, njen narod. Purim se još naziva i Esterin praznik.
Priča dobija sasvim drugi obrt i Jevreji dobijaju kraljevu dozvolu da se ravnopravno brane, te tako pobeđuju u bici sa svojim persijskim protivnicima.
Tokom godina nastali su mnogi običaji povezani sa proslavom Purima, među njima i pečenje trouglastih peciva pod nazivom Hamanove uši. Purimske predstave, koje su postale popularne tokom 17. veka, doprinose karnevalskoj atmosferi u kojoj posebno uživaju deca.
Za Purim se tradicionalno priređuju maskembali, izvode se komične predstave sa maskama (često na samu temu purimske istorijske priče) i slično. Usled opšteg veselog raspoloženja u Purimu uživaju kako deca, tako i odrasli. Festivalska proslava Purima ustanovljena je u II. veku n.e.
Molitva i čitanje svetih spisa mogu nam pomoći da se postavimo u zdraviji mentalni okvir. Bog je uvek s nama i ponekad nam je samo potrebno dnevno podsećanje da nastavimo dalje.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Nekada se kuvao bez mnogo komplikovanja, od namirnica koje su bile pri ruci, a upravo spoj povrća, začina i kremastog završetka daje mu poseban karakter.
U vreme cara Prova Trofim i Savatije odbili su da učestvuju u obredu posvećenom Apolonu, dok je senator Dorimedont zbog svoje vere podelio njihovo stradanje.
Razgovor u Novom Sadu obuhvatio je i pitanje vrednosti koje mladi usvajaju tokom školovanja, kao i budućnost visokoškolske ustanove koja bi nosila ime prvog srpskog arhiepiskopa.
Premijer Izraela je novinarima rekao da se izraelski narod nada da će dosegnuti carstvo i dočekati dolazak Mesije, ali da država mora izdržati pretnje i sukobe kako bi sačuvala sopstveni opstanak.
Praznički dani obeleženi su životom pod otvorenim nebom, simbolima zahvalnosti i sećanjem na put kroz pustinju, dok se porodice okupljaju uz molitve, prazničnu trpezu i drevne običaje.
Četvorodnevni boravak Svetog Oca doneće susrete sa stotinama hiljada vernika, mladima, preživelima seksualnog zlostavljanja u Katoličkoj crkvi i evropskim liderima, uz molitve u Notr Damu i Lurdu.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Posle razaranja 2004. godine, u Prizren su se vratili učenici, nastava i crkveno pojanje, a obnovljeni kompleks danas ponovo služi svojoj prvobitnoj nameni.
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice podignuta je na mestu za koje predanje kaže da je kneginja Milica na njemu podigla oltar u spomen na kosovske junake, a sada je dobila dar koji treba da traje generacijama.
U besedi za 18. sedmicu po Duhovima, svetitelj podseća na Hristove reči „Ja sam vaskrsenje i život“ i govori o razlici između nade u buduće vaskrsenje tela i potrebe da se unutrašnji život probudi još ovde, dok za to imamo vremena.