U hramu Svetog Save, odjekivale su molitve Majci Božjoj, dok su se vernici sabirali oko izvora božanske utehe i milosti.
U petak prve nedelje Velikog posta, kada se duše vernih uznose u smirenje i molitveno tihovanje, u veličanstvenom hramu Svetog Save na Vračaru začuo se anđeoski poj Akatista Presvetoj Bogorodici. Predstojatelj Srpske Pravoslavne Crkve, patrijarh srpski Porfirije, služio je malo povečerje sa akatistom, sabirajući verni narod oko izvora božanske milosti i utehe.
Foto: preuzeto sa spc.rs
Vernici u hramu Svetog Save na Vračaru
Akatist Presvetoj Bogorodici jedna je od najuzvišenijih himni koje je pravoslavna duša utkala u svoje bogoslužbeno nasleđe. Ovaj molitveni biser, sastavljen od 24 kondaka i ikosa, vekovima se uznosi pred Prestolom Svevišnjeg, slaveći Majku Božiju kao neprestanu zastupnicu i zaštitnicu roda hrišćanskog. Njegovo ime potiče od grčke reči akatistos – "nesedalan", jer se tokom njegovog čitanja vernici stojeći mole, u znaku dubokog poštovanja prema Onajoj Koja je smireno i bezgranično poslužila domostroju spasenja.
Foto: preuzeto sa spc.rs
Akatist Presvetoj Bogorodici jedna je od najuzvišenijih himni pravoslavlja
Veliki post, vreme pokajanja i preobražaja, naročito je ispunjen molitvama upućenim Presvetoj Bogorodici. Upravo u ovim danima, kada se duše vernih pripremaju za praznik Vaskrsenja Hristovog, Akatist Presvetoj Bogorodici dobija posebno mesto u bogoslužbenom životu Crkve. Njime se, kroz poetske slike i uzvišene molitvene izraze, priziva Njena pomoć i zaštita, jer je Ona utočište onih koji u veri koračaju ka Gospodu.
Foto: preuzeto sa spc.rs
Patrijarh srpski Porfirije
Sabrani u molitvi pred patrijarhom, u najvećem hramu na Balkanu, vernici su osetili neizrecivu radost duhovnog zajedništva. U hramu su odjekivale reči: "Raduj se, blagodatna Bogorodice Djevo, iz Tebe nam zasja Sunce Pravde, Hristos Bog naš!" Ovaj molebstveni glas, koji vekovima obasjava put hrišćanskom rodu, nastavlja da živi u srcima onih koji traže zaklon i utehu u senci Njenog prečistog omofora.
Foto: preuzeto sa spc.rs
Presveta Bogorodica
Akatist Presvetoj Bogorodici nije samo bogoslužbeni čin – on je svedočanstvo ljubavi, vapaj duše žedne spasenja i sveta tajna koju vernici kroz vekove prenose kao najdragoceniju molitvenu riznicu. Njime se potvrđuje da je Presveta Bogorodica, kao Majka Crkve, neprestano prisutna u životima verujućih, kao tihi glas utehe i snažni stub vere.
Kroz rad Zadužbine Sime Igumanova, 87 učenika i studenata dobilo je finansijsku i duhovnu podršku, pokazujući da svetosavsko obrazovanje ostaje stub budućnosti srpskog naroda.
Uoči Velikog posta, poglavar Srpske pravoslavne crkve pozvao vernike na unutrašnje pomirenje i duhovnu obnovu, govoreći o istinskom značaju posta i ljubavi prema bližnjima.
Druge večeri Velikog posta, patrijarh srpski služio je Kanon Svetog Andreja Kritskog, pozivajući vernike na unutrašnju obnovu, pokajanje i povratak Bogu kroz ljubav i praštanje.
Trećeg dana Vaskršnjeg posta, u hramu Svetog Save u Beogradu, poglavar Srpske pravoslavne crkve uputio je snažnu poruku o pokajanju, smirenju i istinskom putu ka Bogu – borbi sa sobom, a ne sa drugima.
U hramu u kojem je godinama služio, sabrano sveštenstvo i mnoštvo vernika oprostili su se od oca Nenada i njegove supruge, dok se zajednica, u molitvi, suočava sa velikim gubitkom.
Na atinskom trgu Sintagma aktivisti poručili da slavlje ne sme da podrazumeva stradanje životinja, dok se pravoslavni vernici pripremaju za prazničnu trpezu koja označava kraj posta i povratak mrsnoj hrani.
Ovaj recept bez mleka, jaja i ulja pokazuje da jednostavnost ne znači odricanje - naučite kako pripremiti mekane kore i bogat fil koji će uneti toplinu u svaki postni trenutak.
Ove godine 7. april donosi retko poklapanje koje menja ustaljeni tok bogosluženja - službe se prepliću, čitaju se tekstovi oba dana, a vernici će primetiti i drugačija pravila u postu.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Vernici su se sabrali na Vračaru povodom praznika posvećenog pobedi poštovanja svetih ikona, dok je patrijarh govorio o veri kao temelju svakog ljudskog izbora i upozorio da bez istine Jevanđelja nema ni istinskog života.
Uz sasluženje sveštenstva i molitveno prisustvo episkopa Dositeja, profesora, studenata i brojnih vernika, u svetosavskom hramu na Vračaru, služena je drevna bogorodična himna koja se čita petkom tokom Velikog posta.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve je, u besedi koja nas poziva na duboko samoispitivanje, ukazao na značaj smirenja kao puta ka Hristu i istinskoj duhovnoj obnovi.
U hramu u kojem je godinama služio, sabrano sveštenstvo i mnoštvo vernika oprostili su se od oca Nenada i njegove supruge, dok se zajednica, u molitvi, suočava sa velikim gubitkom.
U liturgiji pred vernicimaNa liturgiji, poglavar SPC govorio je o Hristovom smirenom dolasku, opasnostima spoljašnje pobožnosti i zamci prilagođavanja vere sopstvenim merilima.
Kolone vernika iz Golupca i Kučeva slile su se u manastir, gde je jutro počelo Liturgijom, a potom nastavljeno krsnim hodom i molitvom pred moštima svetitelja.
U poruci upućenoj mitropolitu Fotiju, poglavar SPC izražava duboku tugu zbog gubitka sveštenika i njegove supruge, upućuje molitve za njihovu decu i podseća na veru kao oslonac u najtežim trenucima.
Od jutarnje liturgije do prazničnog okupljanja uz rukotvorine i manastirske proizvode, dan je protekao u znaku molitve, sećanja na čudesno izbavljenje i živog susreta ljudi koji svoju veru potvrđuju i kroz rad i darivanje.
Kolone vernika iz Golupca i Kučeva slile su se u manastir, gde je jutro počelo Liturgijom, a potom nastavljeno krsnim hodom i molitvom pred moštima svetitelja.
Godinama je dolazio i bez objašnjenja zastajao na istom mestu u hramu u Libertivilu, sve dok nije razumeo šta ga tamo uporno vraća i odlučio da promeni svoj život.
Predsednik Vrhovnog sabora Islamske zajednice Srbije otvara lične i duhovne teme – od značenja praznika, preko tišine posta i borbe sa sopstvenim egom, do sećanja na svoje odrastanje i poruka o snazi zajedništva među ljudima.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Veliki ponedeljak, po starom i po novom kalendaru. Katolici slave Uskršnji ponedeljak, dok Jevreji obeležavaju dane Pashe, a muslimani nemaju veći opšti praznik.
Od jutarnje liturgije do prazničnog okupljanja uz rukotvorine i manastirske proizvode, dan je protekao u znaku molitve, sećanja na čudesno izbavljenje i živog susreta ljudi koji svoju veru potvrđuju i kroz rad i darivanje.