CRKVENI KALENDAR ZA MART 2025.
Verski kalendar Srpske pravoslavne crkve za treći mesec 2025. leta Gospodnjeg, sa detaljima o postu, slavama i danima posvećenim svetiteljima.
Nakon što su se pojavile ozbiljne optužbe protiv sveštenika Nikole Simića, Eparhija šumadijska izdala je saopštenje u kojem jasno iznosi stav Crkve, ne ostavljajući mesta sumnji u donetu odluku.
U danima kada su se pravoslavni vernici pripremali za Veliki post, u duhu praštanja i duhovne sabranosti, Eparhija šumadijska suočila se sa nesvakidašnjim izazovima, koje je u svom saopštenju za javnost nazvala "medijskom hajkom" i "nedopustivim ponašanjem pojedinaca".
Kako se navodi u saopštenju, 27. i 28. februara 2025. godine, u portama crkava u Vučkovici i Kragujevcu, održani su skupovi podrške razrešenom svešteniku Nikoli Simiću, na kojima su učesnici, koristeći rečnik nedostojan svetih prostora, tražili objašnjenje razloga za njegovu smenu, uprkos tome što su ti razlozi već javno obelodanjeni.
Pokajanje kao preduslov oproštaja
Eparhija šumadijska je u svom saopštenju istakla značaj duhovne celovitosti, iskrenosti i ljubavi, naglašavajući da „nas ljubav vodi ka istini koja je za hrišćane susret sa Hristom do koga se dolazi tek onda kada jedni drugima oprostimo. Naravno, oproštaj podrazumeva pokajanje, priznanje svoga greha, jer onaj ko ne priznaje svoj greh, ne može ni primiti ni darovati oproštaj.“
Upravo je put pokajanja i priznanja greha ono što je obeležilo ranije postupke sveštenika Nikole Simića, koji je u više navrata bio pod crkvenim sankcijama. Eparhija je u saopštenju podsetila da je sveštenik Simić još 2015. godine bio podvrgnut crkvenosudskom postupku, te da su mu i 2021. i 2024. godine izricane crkvene mere zbog različitih prestupa, među kojima su navedeni: gaženje svešteničke zakletve, vređanje drugih sveštenika, pijanstvo, nepristojno izražavanje, falsifikovanje dokumenata i neovlašćeno korišćenje crkvenih podataka.
Priznanje greha i obaveza pokajanja
U više navrata, Simić je, kako se navodi u saopštenju, izražavao pokajanje i pisanim putem tražio oproštaj, čak i potvrđujući da bi, ukoliko ponovi prestupe, trebalo da bude trajno razrešen službe. Ipak, nakon novog crkvenosudskog postupka, pokrenutog na osnovu izveštaja Komisije Eparhije šumadijske za materijalno-finansijsko poslovanje, ustanovljene su nove nepravilnosti u upravljanju crkvenim sredstvima, što je dodatno ugrozilo njegov položaj.
Eparhija je detaljno obrazložila ozbiljne propuste u finansijskom poslovanju, među kojima se navode nevođenje evidencije o prikupljenim donacijama, izdavanje netačnih zapisnika, izvođenje radova bez odobrenja i nepoštovanje odluka nadležnih crkvenih tela. Komisija je jasno naglasila da pitanje upravljanja crkvenim dobrima nije stvar lične slobode, već strogog poštovanja kanonskih propisa, gde svaka odluka mora biti doneta u saglasju sa episkopom.
Odgovor Eparhije na proteste i značaj crkvene discipline
Eparhija je u svom saopštenju istakla da su mere koje Crkva preduzima prema sveštenicima isključivo u cilju njihovog duhovnog isceljenja, a ne kazne, naglašavajući da crkveni kanoni predviđaju i najstrože mere, uključujući trajno razrešenje dužnosti i isključenje iz crkvene zajednice ukoliko se prestupi nastave.
Uprkos javnim protestima, koji su, kako navodi Eparhija, u pojedinim trenucima poprimili oblik nepriličnih i necrkvenih ispada, Crkva ostaje dosledna svom pozivu na mir, ljubav i praštanje, ali i na odgovornost i pokajanje kao ključne uslove za istinsku obnovu vere i svešteničke službe.
U zaključku svog saopštenja, Eparhija šumadijska ponavlja poziv svim vernicima da, u danima Velikog posta, umesto podela i nemira, biraju put molitve i praštanja, podsećajući na reči apostola Pavla: „Neka sve među vama biva u ljubavi.“
Verski kalendar Srpske pravoslavne crkve za treći mesec 2025. leta Gospodnjeg, sa detaljima o postu, slavama i danima posvećenim svetiteljima. Uoči Velikog posta, poglavar Srpske pravoslavne crkve pozvao vernike na unutrašnje pomirenje i duhovnu obnovu, govoreći o istinskom značaju posta i ljubavi prema bližnjima. Arhimandrit Metodije iz srpske carske lavre na Svetoj gori poručuje da uzdržanje nije samo telesni podvig, već poziv na unutrašnju promenu kroz praštanje, milosrđe i ljubav prema bližnjima. Onaj ko nije kršten nema pravo na otkivanje ostalih Svetih tajni, ali i ni na eventualno spasenje na kraju svog života. Budi deo Religija.rs zajednice.
CRKVENI KALENDAR ZA MART 2025.
„PRAŠTAJTE!": Odjeknula poruka patrijarha Porfirija iz hrama Svetog Save
VAŽNA PORUKA IGUMANA HILANDARA: Bez ovoga nema pravog posta!
DA LI JE DOZVOLJENO KRŠTENJE ZA VREME VELIKOG POSTA: Sveštenik otkriva da se sa ovim ne sme igrati
Poznati kao besrebrenici i čudotvorci, lečili su bolesne ne tražeći zauzvrat novac niti bilo kakvu nagradu, zbog čega su dobili ime bezmezdni lekari.
Hrišćansko učenje poziva čoveka da se čuva mržnje i osvete, jer zlopamćenje ne donosi mir duši, već je još više opterećuje.
Broj 13 u pojedinim predanjima povezuje se sa Tajnom večerom, na kojoj je, prema hrišćanskom predanju, bilo 13 učesnika, dok se petak dovodi u vezu sa danom Hristovog stradanja.
Pojedini među njima postali su episkopi i revnosno brinuli o poverenim hrišćanskim zajednicama, dok su neki za svoju veru podneli mučeničku smrt.
Podrška i molitve za njegovo ozdravljenje stigle su i iz Eparhije bačke, u čijim je hramovima sinoć služena posebna molitva.
Posebna opasnost leži u tome što čovek često ne primećuje koliko je nekoj strasti dozvolio da ovlada njime.
Bog vidi i ono što mi ne možemo.
Dom ima dubok duhovni značaj, jer se u njemu uči ljubavi, praštanju, strpljenju i požrtvovanosti.
Na video-snimcima vidi se evakuacija monahinja, dok se u blizini svetinje vatrogasci bore sa vatrenom stihijom.
Otkrijte kako se priprema raskošna torta od beze kora, oraha i čokolade koja je obeležila generacije i svečane trenutke u našim domovima.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Priprema se bez komplikovanih postupaka, a najvažniji korak dolazi kada se izvadi iz rerne i prelije mirisnom mešavinom peršuna, ulja i belog luka.
Na praznik Prepodobnog Davida Solunskog, mitropolit šumadijski Jovan služio je Liturgiju i poručio da ljubav prema bližnjima ne postoji bez ljubavi prema Bogu, a tokom bogosluženja uručio je i visoka crkvena odlikovanja.
Služeći liturgiju na praznik Svete mučenice Agripine, mitropolit šumadijski podsetio je da vera bez dela ostaje prazna i upitao vernike da li im je vera istinska ili samo puka tradicija.
Festival crkvenih horova u crkvi Svetog Đorđa pretvorio se u retko duhovno sabranje, gde su molitva i pesma u isti glas progovorile o veri, zajedništvu i svetosti svakodnevnog života.
Praznična liturgija i radni sastanak osnažili su zajedništvo i rasvetlili pitanja značajna za budućnost Eparhije šumadijske.
Podrška i molitve za njegovo ozdravljenje stigle su i iz Eparhije bačke, u čijim je hramovima sinoć služena posebna molitva.
Građani Republike Srbije na Kosovu i Metohiji moraju znati da nisu prepušteni sami sebi, navedeno je u saopštenju Studentske liste.
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.
Mitropolit bački Irinej, rođen kao Mirko Bulović 1947. godine u Stanišiću, decenijama zauzima značajno mesto u crkvenom životu i bogoslovskom radu Srpske pravoslavne crkve.
Hrišćansko učenje poziva čoveka da se čuva mržnje i osvete, jer zlopamćenje ne donosi mir duši, već je još više opterećuje.
Pojedini među njima postali su episkopi i revnosno brinuli o poverenim hrišćanskim zajednicama, dok su neki za svoju veru podneli mučeničku smrt.
Posebna opasnost leži u tome što čovek često ne primećuje koliko je nekoj strasti dozvolio da ovlada njime.
Građani Republike Srbije na Kosovu i Metohiji moraju znati da nisu prepušteni sami sebi, navedeno je u saopštenju Studentske liste.
Celivanje pokojnika je duboko ukorenjen hrišćanski, pre svega pravoslavni, običaj koji simbolizuje poslednji pozdrav, izraz ljubavi, opraštanja i vere u večni život i vaskrsenje.
U pravoslavnom učenju porodica ima posebno mesto, a roditeljska odgovornost ne završava se na tome da deci samo obezbede sve što im je potrebno za život.
Sveštenik podseća da Bog nije ograničen stranama sveta i da mu se čovek može moliti bilo gde.