Praznična liturgija i radni sastanak osnažili su zajedništvo i rasvetlili pitanja značajna za budućnost Eparhije šumadijske.
Na praznik posvećen Svetoj mučenici Anisiji i Prepodobnom Teodoru, hram Svetih apostola Petra i Pavla u Aranđelovcu ispunio je duh praznične radosti. Mitropolit šumadijski Jovan služio je arhijerejsku liturgiju, okružen svim arhijerejskim namesnicima Eparhije šumadijske. Ovo sabranje podsetilo je na suštinsku radost prazničnog vremena, koje vernike uvodi u tajnu Božije ljubavi i spasenja.
Foto: SPC / Eparhija šumadijska
Liturgija u hramu Svetih apostola Petra i Pavla u Aranđelovcu
Posle čitanja svetog Jevanđelja, po blagoslovu mitropolita Jovana, vernicima se obratio protojerej-stavrofor dr Zoran Krstić, koji je u svojoj besedi istakao značaj praznika u hrišćanskom životu.
Praznici su dar od Boga koji nas pozivaju da izađemo iz rutine svakodnevnice i dotaknemo se druge dimenzije života – dimenzije radosti, ispunjenosti i smisla. Oni nam svedoče o Božijoj ljubavi, koja, iako nama neshvatljiva, jeste suština spasenja koje nam Gospod daruje kroz svoj život i stradanje - rekao je otac Zoran.
Foto: SPC / Eparhija šumadijska
Posle čitanja svetog Jevanđelja, po blagoslovu mitropolita Jovana, besedio je protojerej-stavrofor dr Zoran Krstić
U vremenu kada se čini da je savremeni čovek sve dalje od izvora smisla, praznici pružaju priliku za obnovu dubljeg odnosa s Bogom i sa sobom. Protojerej Krstić podsetio je i na reči Božićne poslanice u kojima je patrijarh govorio o značenju jevanđelske priče o bogatom mladiću koji pita Hrista kako da zadobije život večni.
- U savremenom svetu, ovo pitanje bi se verovatno preobratilo u: ’Kako da budem srećan u životu?’ Ali hrišćanstvo nas uči da sreća i spasenje nisu isto. Gospod nam nije obećao lagodan život, već spasenje. Praznici su duhovni temelji na kojima počiva naša vera - naglasio je otac Zoran.
Foto: SPC / Eparhija šumadijska
Liturgija u hramu Svetih apostola Petra i Pavla u Aranđelovcu
Ovo sabranje u Aranđelovcu bilo je još jedan podsetnik na duboku ljubav Božiju, koju je otac Zoran nazvao „ludom ljubavlju“ – ljubavlju koja je spremna na najneočekivanije korake da bi stvorenje privela Tvorcu.
Nakon svete liturgije, vladika Jovan, sa očinskom toplinom i ljubavlju, pozdravio je sabrane vernike, čestitajući im praznik i blagosiljajući ih rečima utehe i nade. Posle ovog blagodatnog susreta u hramu, mitropolit se uputio ka hotelu „Izvor“ u Aranđelovcu, gde je, u duhu sabornosti, održan radni sastanak sa arhijerejskim namesnicima Eparhije šumadijske.
Foto: SPC / Eparhija šumadijska
Liturgija u hramu Svetih apostola Petra i Pavla u Aranđelovcu
Na ovom sabranju, koje je proteklo u atmosferi molitvenog promišljanja, razmatrane su važne teme usmerene ka očuvanju i unapređenju duhovnog života, kao i nesmetanom funkcionisanju Eparhije u godinama koje dolaze.
Posle praznične liturgije u Župskom manastiru, episkop budimljansko-nikšićki krstio je Kseniju Ostojić, potom je osveštao slavske darove, a u svojoj nadahnutoj besedi osvrnuo se na aktuelna dešavanja u eparhiji u kojoj služi.
U nadahnutoj besedi povodom praznika Rođenja Hristovog, vladika šumadijski Jovan podsetio je vernike na snagu vere, važnost ljubavi i praštanja, pozivajući ih da svakodnevno pronalaze Hrista u sebi i drugima.
Na Božić, u snu, upokojio se srpski kompozitor i operski pevač čije će muzičko delo „Tijelo Hristovo” zauvek ostati deo pravoslavne liturgije, inspirišući vernike širom sveta.
Vernici osuđuju vandalski postupak, dok političari pozivaju na hitnu istragu i otkrivanje motivacije za napad na jednog od najuglednijih sveštenoslužitelja Mitropolije crnogorsko-primorske.
Mitropolit bački Irinej, rođen kao Mirko Bulović 1947. godine u Stanišiću, decenijama zauzima značajno mesto u crkvenom životu i bogoslovskom radu Srpske pravoslavne crkve.
Radovi su izvođeni na osnovu tehničke dokumentacije, uz ispitivanje kvaliteta materijala i nosivosti konstruktivnih elemenata, kaže se, između ostalog.
Iz srpske svetinje ukazuju na razliku između prvobitnih navoda o šest srušenih objekata i podataka sa terena o najmanje devet porušenih kuća, uz salu Svete Trojice koja je godinama bila mesto okupljanja meštana.
Sabrat Osovice upokojio se svega nekoliko sati nakon što je služio Svetu božanstvenu liturgiju, a njegov monaški i sveštenički put bio je neraskidivo vezan za ovu svetinju.
U vatrenoj stihiji na Vračaru dugogodišnji upravnik Patrijaršijskog dvora zadobio je opekotine na oko 30 odsto tela i teško oštećenje pluća usled udisanja dima
Mitropolit bački Irinej, rođen kao Mirko Bulović 1947. godine u Stanišiću, decenijama zauzima značajno mesto u crkvenom životu i bogoslovskom radu Srpske pravoslavne crkve.
Želja da u svakoj situaciji budemo u pravu, da se naš glas čuje i da drugi priznaju našu vrednost može postati prepreka ne samo u odnosima sa ljudima već i na duhovnom putu.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
U Sabornom hramu u Kragujevcu, mitropolit šumadijski Jovan služio je svetu liturgiju i pomen u čast episkopa Valerijana, evocirajući iskušenja sa kojima se suočavao tokom života, a koja i danas predstavljaju duhovni izazov za svakog vernika.
Mitropolit šumadijski u Hramu Svetog Nikolaja upozorio je da čovek bez vere, ljubavi i odgovornosti lako izgubi i sebe i druge, poručivši da Bog čoveka ne menja silom, već ljubavlju.
Na liturgiji u kragujevačkom naselju Aerodrom mitropolit šumadijski Jovan govorio je da se odgovori na muke, patnje i radosti nalaze u veri, ali samo ako se Sveto pismo razumeva kroz iskustvo Crkve i zajednice.
Na liturgiji u hramu Svetog velikomučenika Dimitrija u Kragujevcu mitropolit šumadijski istakao je snagu molitve, upozoravajući vernike na opasnosti zloupotrebe duhovnih darova i verovanja u gatare.
Mitropolit bački Irinej, rođen kao Mirko Bulović 1947. godine u Stanišiću, decenijama zauzima značajno mesto u crkvenom životu i bogoslovskom radu Srpske pravoslavne crkve.
Radovi su izvođeni na osnovu tehničke dokumentacije, uz ispitivanje kvaliteta materijala i nosivosti konstruktivnih elemenata, kaže se, između ostalog.
Želja da u svakoj situaciji budemo u pravu, da se naš glas čuje i da drugi priznaju našu vrednost može postati prepreka ne samo u odnosima sa ljudima već i na duhovnom putu.
Celivanje pokojnika je duboko ukorenjen hrišćanski, pre svega pravoslavni, običaj koji simbolizuje poslednji pozdrav, izraz ljubavi, opraštanja i vere u večni život i vaskrsenje.
U pravoslavnom učenju porodica ima posebno mesto, a roditeljska odgovornost ne završava se na tome da deci samo obezbede sve što im je potrebno za život.