Dokumentarni film U ime raskola prvi put na jednom mestu osvetljava tragediju verskog razdora u Ukrajini, uz ekskluzivno svedočanstvo mitropolita Filareta. Premijeri u Ruskom domu prethodi razgovor sa istaknutim teolozima i intelektualcima, a veče će biti zaokruženo koncertom duhovne muzike.
U prestonom Beogradu, održaće se događaj koji nadilazi okvire obične filmske projekcije – svetska premijera filmske verzije dokumentarca "U ime raskola", koja je zakazana za ponedeljak, 7. april, u 17.00 časova, u Ruskom domu. Reč je o ostvarenju koje ne samo da osvetljava jednu od najdubljih rana savremenog pravoslavlja, već i poziva na razmišljanje, sabranje i iskreno preispitivanje o sudbini Crkve u vrtlogu savremene geopolitike.
Ovaj dokumentarac, koji je plod saradnje Prvog kanala ruske televizije i produkcijske kuće „VIGO FILM“, prvi put donosi celovitu i smelu analizu krize ukrajinskog pravoslavlja, ukazujući na splet duhovnih, političkih i identitetskih tenzija koje su dovele do bolnog raskola. Film ne traga za senzacijom, već za istinom – onom istinom koja se ne boji svetlosti.
Posebnu snagu filmu daje ekskluzivni intervju s mitropolitom kijevskim i cele Ukrajine, Filaretom (Mihailom Denisenkom), čovekom čije je ime već decenijama ispisano u crkvenim analima, ali čije su odluke pokrenule lavinu unutar pravoslavne crkve u Ukrajini. Kroz njegove reči, film ne samo da osvetljava njegov životni put, već i promene u njegovim teološkim i političkim stavovima, koje su često bile pod uticajem različitih spoljnopolitičkih sila.
Foto: Ruski dom
Plakat za filmsku verziju dokumentarca "U ime raskola"
Premijeri prethodi uvodni program, u kojem će o značaju i kontekstu filma govoriti autori – producent Igor Kobzev i reditelj Danil Bogdan – kao i ugledni teolozi i intelektualci: protojerej-stavrofor SPC prof. dr Radomir Popović, protojerej-stavrofor prof. dr Darko Ristov Đogo, prof. dr Zoran Kinđić s Fakulteta političkih nauka, prof. dr Stevan Gajić iz Instituta za evropske studije i Zoran Mrđenović, predsednik Kraljevskog reda vitezova.
Ova svečanost neće se završiti uz poslednje kadrove filma – naprotiv, duh će se uzneti pesmom. Katarina Božić, vokalna solistkinja i dirigentkinja, izvešće program sastavljen od duhovnih i rodoljubivih pesama, čime će događaj poprimiti dimenziju istinskog liturgijskog susreta – kroz umetnost, reč i molitvu.
Premijera je deo Međunarodnog festivala viteške kulture i tradicije „Vitez fest 2025“, a ulaz je slobodan – kao i istina koju ovaj film neumorno traga.
U vremenu kada se granice često brišu oružjem, a istine prekrivaju propagandom, film U ime raskola donosi hrabru i dostojanstvenu hroniku borbe za očuvanje duhovnog jedinstva. Beograd, kao grad na raskršću svetova, postaje mesto gde se ta istina najpre izgovara – tiho, jasno i u ime vere.
Uz eksplozivnu napravu i lažne pasoše ukrajinski agenti pokušali da ubiju duhovnog vođu Krima - mitropolita Tihona. Otkrivene zastrašujuće pretnje i špijunske mreže koje sežu do Kijeva.
Bivši operativac CIA Džon Kirijaku iznosi kontroverzne tvrdnje da je vaseljenski patrijarh navodno primio novac od Hilari Klinton za proglašenje autokefalnosti Pravoslavne crkve Ukrajine.
Pravoslavna crkva u Moldaviji suočava se s najvećim izazovom u svojoj istoriji – dve mitropolije, sukobljene strane i političke igre dovode u pitanje duhovno jedinstvo naroda.
Ukrajinske vlasti nasilno ušle u hram, uklonile mošti svetitelja i izazvale međunarodne reakcije. Zahtev upućen UN-u – hoće li svetska zajednica zaštititi ovo pravoslavno nasleđe?
Poslednji ispraćaj sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Promenljiv početak i fiksni završetak čine ovaj post posebnim u crkvenom kalendaru, a njegova suština ne iscrpljuje se u jelovniku - naglasak je na unutrašnjem preobražaju, molitvi i pričešću kao središtu hrišćanskog života.
U besedi Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za četvrtak 3. sedmice po Vaskrsu otvara se pitanje koje ne nudi utehu, već suočavanje sa silama koje nadilaze ljudsku prirodu.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobnog Simeona Persijskog po starom i Svetog prepodobnog Jakova Ispovednika po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svetog Pija V, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Bez miksera, bez čekanja i bez raskoši, ovaj recept čuva duh porodičnih okupljanja i dana kada crkveni kalendar dopušta da se radost podeli i kroz desert koji nije postan.
Promenljiv početak i fiksni završetak čine ovaj post posebnim u crkvenom kalendaru, a njegova suština ne iscrpljuje se u jelovniku - naglasak je na unutrašnjem preobražaju, molitvi i pričešću kao središtu hrišćanskog života.
U besedi Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za četvrtak 3. sedmice po Vaskrsu otvara se pitanje koje ne nudi utehu, već suočavanje sa silama koje nadilaze ljudsku prirodu.
Eparhija zagrebačko-ljubljanska ne ostavlja prostor za relativizaciju – traži odgovornost, upozorava na posledice i ukazuje da je pogođeno nešto mnogo dublje od same svetinje
Dobrun kod Višegrada krije priču o monasima, carevima, razaranjima i obnovama koje prkose vremenu, mesto gde se slojevi istorije ne čitaju, nego osećaju pod nogama i u tišini zidova.
U razgovoru koji nadilazi uobičajene novinarske priče, otac Dimitrije govori o smislu praznovanja, o radosti koja ne prolazi i o tome zašto se Vaskrs ne objašnjava, već prepoznaje u životu, odnosima i svakodnevnim susretima vernika.
Od dovratnika do vitrine, neke navike u rasporedu svetinja potiču iz pogrešnih tumačenja, a prema učenju Crkve, mesto koje im dajemo otkriva koliko razumemo njihovu pravu ulogu u svakodnevnom životu.
Dok je javnost gledala glamur, iza zatvorenih vrata vodila se tiha borba za starateljstvo, pravo na izbor i detinjstvo oslobođeno uticaja kontroverzne verske organizacije kojoj je bivši suprug glumice Kejti Holms ostao veran.
U strahu od nove državne podele i potrage za sigurnim osloncem, deo stanovnika dalmatinskog ostrva prešao je u pravoslavnu veru, što je pokrenulo niz reakcija, sukoba i dugotrajan proces koji će se završiti tek posle Drugog svetskog rata.