Dokumentarni film U ime raskola prvi put na jednom mestu osvetljava tragediju verskog razdora u Ukrajini, uz ekskluzivno svedočanstvo mitropolita Filareta. Premijeri u Ruskom domu prethodi razgovor sa istaknutim teolozima i intelektualcima, a veče će biti zaokruženo koncertom duhovne muzike.
U prestonom Beogradu, održaće se događaj koji nadilazi okvire obične filmske projekcije – svetska premijera filmske verzije dokumentarca "U ime raskola", koja je zakazana za ponedeljak, 7. april, u 17.00 časova, u Ruskom domu. Reč je o ostvarenju koje ne samo da osvetljava jednu od najdubljih rana savremenog pravoslavlja, već i poziva na razmišljanje, sabranje i iskreno preispitivanje o sudbini Crkve u vrtlogu savremene geopolitike.
Ovaj dokumentarac, koji je plod saradnje Prvog kanala ruske televizije i produkcijske kuće „VIGO FILM“, prvi put donosi celovitu i smelu analizu krize ukrajinskog pravoslavlja, ukazujući na splet duhovnih, političkih i identitetskih tenzija koje su dovele do bolnog raskola. Film ne traga za senzacijom, već za istinom – onom istinom koja se ne boji svetlosti.
Posebnu snagu filmu daje ekskluzivni intervju s mitropolitom kijevskim i cele Ukrajine, Filaretom (Mihailom Denisenkom), čovekom čije je ime već decenijama ispisano u crkvenim analima, ali čije su odluke pokrenule lavinu unutar pravoslavne crkve u Ukrajini. Kroz njegove reči, film ne samo da osvetljava njegov životni put, već i promene u njegovim teološkim i političkim stavovima, koje su često bile pod uticajem različitih spoljnopolitičkih sila.
Foto: Ruski dom
Plakat za filmsku verziju dokumentarca "U ime raskola"
Premijeri prethodi uvodni program, u kojem će o značaju i kontekstu filma govoriti autori – producent Igor Kobzev i reditelj Danil Bogdan – kao i ugledni teolozi i intelektualci: protojerej-stavrofor SPC prof. dr Radomir Popović, protojerej-stavrofor prof. dr Darko Ristov Đogo, prof. dr Zoran Kinđić s Fakulteta političkih nauka, prof. dr Stevan Gajić iz Instituta za evropske studije i Zoran Mrđenović, predsednik Kraljevskog reda vitezova.
Ova svečanost neće se završiti uz poslednje kadrove filma – naprotiv, duh će se uzneti pesmom. Katarina Božić, vokalna solistkinja i dirigentkinja, izvešće program sastavljen od duhovnih i rodoljubivih pesama, čime će događaj poprimiti dimenziju istinskog liturgijskog susreta – kroz umetnost, reč i molitvu.
Premijera je deo Međunarodnog festivala viteške kulture i tradicije „Vitez fest 2025“, a ulaz je slobodan – kao i istina koju ovaj film neumorno traga.
U vremenu kada se granice često brišu oružjem, a istine prekrivaju propagandom, film U ime raskola donosi hrabru i dostojanstvenu hroniku borbe za očuvanje duhovnog jedinstva. Beograd, kao grad na raskršću svetova, postaje mesto gde se ta istina najpre izgovara – tiho, jasno i u ime vere.
Uz eksplozivnu napravu i lažne pasoše ukrajinski agenti pokušali da ubiju duhovnog vođu Krima - mitropolita Tihona. Otkrivene zastrašujuće pretnje i špijunske mreže koje sežu do Kijeva.
Bivši operativac CIA Džon Kirijaku iznosi kontroverzne tvrdnje da je vaseljenski patrijarh navodno primio novac od Hilari Klinton za proglašenje autokefalnosti Pravoslavne crkve Ukrajine.
Pravoslavna crkva u Moldaviji suočava se s najvećim izazovom u svojoj istoriji – dve mitropolije, sukobljene strane i političke igre dovode u pitanje duhovno jedinstvo naroda.
Ukrajinske vlasti nasilno ušle u hram, uklonile mošti svetitelja i izazvale međunarodne reakcije. Zahtev upućen UN-u – hoće li svetska zajednica zaštititi ovo pravoslavno nasleđe?
Fotografija iz 1903. godine, za koju se verovalo da je zauvek nestala, ponovo je ugledala svetlost dana u manastiru Svetog Pantelejmona – i otkrila čudesno svedočanstvo o prisustvu Device Marije.
Na odanije praznika Uspenja Presvete Bogorodice proslavljena je četvrta godišnjica od njegovog ustoličenja, a mitropolit je poručio da će temelj njegovog služenja ostati jevanđelska reč, bratsko pomirenje i posvećenost deci i omladini.
U besedi za 13. petak po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički pokazuje zašto Isaijino proročanstvo o Preteči i dalje odzvanja kroz vekove i kako nas poziva da prepoznamo sopstvenu pustinju i pripremimo je za dolazak Hrista.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Otkrijte kako pivo pretvara ovo jednostavno jelo u ukusnu salatu sa istorijom dugom vekovima, zapisanu još 1855. u "Srbskom kuvaru" jeromonaha Jerotija iz Krušedola.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Fotografija iz 1903. godine, za koju se verovalo da je zauvek nestala, ponovo je ugledala svetlost dana u manastiru Svetog Pantelejmona – i otkrila čudesno svedočanstvo o prisustvu Device Marije.
U besedi za 13. petak po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički pokazuje zašto Isaijino proročanstvo o Preteči i dalje odzvanja kroz vekove i kako nas poziva da prepoznamo sopstvenu pustinju i pripremimo je za dolazak Hrista.
Već vekovima Davidov psalm, kako kažu monasi sa Atoasa, pruža unutrašnji mir i božansku zaštitu, pretvarajući jednostavne reči u moćno duhovno oružje za svakodnevni život.
Dr Vera Šćepanović govorila je o zanimljivoj dušekorisnoj temi "Zdravlje kao Božiji dar i bolest kao Božija poseta - Sveti Vasilije Ostroški kao iscelitelj duše i tela".
Ekološki projekat, nazvan ''Borgo Laudato Sii" ("Selo neka je hvaljeno"), prvi put je najavio 2023. godine pokojni papa Franja, koji je bio veliki zagovornik brige o životnoj sredini.
Oboje su živeli u nevinosti sve dok Eva nije podlegla iskušenju zlog zmijskog zavodnika i okusila zabranjeni plod, a zatim joj se pridružio i Adam. Tada su spoznali svoju nagost i prekrili se smokvinim lišćem.
Dvodnevna poseta stručnog tima iz Beograda obuhvatila je detaljan pregled riznice, crkvenih eksponata i manastirske porte, uz planove za arheološka istraživanja i zaštitu kulturnog nasleđa za buduće generacije.
Mitropolit jasno poručuje da Srpska pravoslavna crkva nije organizator festivala FALIŠ, dok prisustvo moderatora optuženog za neprijateljski stav prema srpskom narodu izaziva oštre reakcije i polemike u medijima.