Postoji nekoliko mogućih objašnjenja za pojavu pokojnika u snovima
Iako savremena nauka još uvek nema konačne odgovore o prirodi i smislu snova, oni ostaju sastavni deo svakodnevnog ljudskog iskustva, često doživljeni kao nešto više od puke igre podsvesti.
Ljudi im pridaju značaj, tumače ih, traže u njima skrivene poruke i slutnje. Posebno snažan utisak ostavljaju snovi u kojima se pojavljuju preminuli, naročito bliski rođaci, što kod mnogih budi nelagodu, unutrašnji nemir ili osećaj da san nosi dublje značenje ili poruku.
Otac Andrej Čiženko, pravoslavni sveštenik i teolog, u jednom svom tekstu jasno i nedvosmisleno razmatra pitanje snova u svetlu pravoslavnog učenja.
On naglašava da ljudski san naučnici još nisu u potpunosti proučila.
Shutetrstock/Gorodenkoff
Otac Andrej kaže da nije neuobičajeno da se nečisti duh javi u snu
- Stoga nije tako lako dobiti odgovor na pitanje zašto se pokojnici sanjaju - piše Čiženko za hram-troicy.prihod.ru .
On ne negira da se takvi snovi dešavaju, niti umanjuje njihovo emotivno značenje, ali upozorava da ih nikako ne treba uzimati kao pouzdane ili proročanske.
Prema njegovim rečima, postoji nekoliko mogućih objašnjenja za pojavu pokojnika u snovima. To može biti "projekcija ljudskih emocija živih ljudi, sećanje na pokojnika“, ili jednostavno izraz naše tuge i unutrašnje potrebe za povezanošću sa onima koji su otišli. Međutim, postoji i opasnost od zablude - jer, kako Čiženko podseća, Crkva uči da se "snovima ne može verovati“. I to nije puki oprez – to je pravoslavna dogmatska i duhovna pozicija.
- Moramo biti veoma pažljivi prema sebi. Oko nas u nevidljivom svetu postoje hiljade duhova – svetih anđela i demona - piše on i dodaje da demoni često pokušavaju da se predstave kao nešto što nisu.
Nije neuobičajeno, upozorava, da se nečisti duh javi u snu u liku svetitelja, Hrista, anđela, pa i preminulog rođaka. Cilj toga nije uteha - već obmana.
- U takvim slučajevima nečisti vešto igra na osećanjima grešne ljudske prirode: gordosti, sujete, straha od sujeverja - navodi Čiženko.
Printscreen/YouTube/Аннета Рашевска
Otac Andrej Čiženko
Snovi se, prema njegovom objašnjenju, mogu razumeti kao dolazak iz tri izvora: od Boga, od đavola i iz prirode. Ali, odmah napominje, snovi od Boga su izuzetna retkost.
- Da biste videli takve snove, potrebno je da budete svetitelj - piše on, dodajući da se takvi snovi javljaju ljudima koji su prošli kroz duboko očišćenje postom, molitvom, ispovešću, pričešćem i životom u smirenju. U tom kontekstu pominje i biblijski primer patrijarha Jakova i njegovog viđenja nebeskog stepeništa (Post. 28,10-14).
Ali većina nas, iskreno priznaje otac Andrej, ne pripada toj grupi.
- Vi i ja, draga braćo i sestre, često nismo tako veliki podvižnici i nismo postigli svetost - piše on.
Zato su snovi koje doživljavamo, u velikoj većini, ili prirodni (nastali iz svakodnevnih briga i događaja) ili, još opasnije, duhovne zamke neprijatelja.
Posebnu pažnju Čiženko posvećuje snovima koji dolaze od đavola. To su, piše, snovi koji podstiču strasti, izazivaju strah ili se u njima pojavljuju lažni oblici svetih. Najopasniji su oni u kojima se đavo "prerušava u Boga, svetitelje, umrle rođake“, jer u takvim snovima udara direktno na čovekovu slabost – na njegovu potrebu za utehom, na bol zbog gubitka, na psihološku nestabilnost, ali i na gordost, jer čovek tad veruje da je baš njega Bog toga udostojio.
Upravo zato, poruka Crkve ostaje jasna: "Ni u kom slučaju ne obraćajte pažnju na snove.“ Kad se probudimo, savetuje Čiženko, treba da se prekrstimo, izmolimo jutarnju molitvu i – zaboravimo šta smo sanjali. Život treba da se vodi budno, sa verom i trezvenošću, a ne na osnovu noćnih utisaka.
Shutterstock/Sergey Nivens
Otac Andrej kaže da snovi mogu biti od Boga, đavola i prirodni
Šta, dakle, da činimo ako u snu vidimo preminulog bližnjeg?
Čiženko u tom slučaju ne preporučuje tumačenje snova, već molitvu.
- Pojava mrtvih u snovima podstrek je na jaču molitvu za pokojnike - piše on, dodajući da to može biti Božiji način da nas podseti na dužnost ljubavi prema onima koji su otišli. To znači da treba da činimo ono što Crkva već vekovima propisuje: da se zakazuje pomen, da se pali sveća, da se čita Zaupokojni kanon, akatist za umrlog, Psaltir, i da se daje milostinja u ime pokojnika. Sve to, kaže, ima istinsku snagu i smisao – mnogo veću od svakog snoviđenja.
- Pravoslavna crkva savetuje molitvu kod kuće za pokoj duše pokojnika. Možete pročitati poseban Zaupokojni Kanon, akatist za umrlog ili Psaltir. Sve ovo se može naći u pravoslavnim molitvenicima. Takođe je neophodno naručiti pomen za pokojnika koga smo sanjali u hramu (ako je bio kršten). Trebalo bi da naručite parastos u znak sećanja na pokojnika, zapalite sveću za pokoj duše. Crkva takođe savetuje da se pomen upokojenih dogovori na liturgiji i proskomidiji i četrdesetodnevni pomen - istakao je otac Andrej za hram-troicy.prihod.ru
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Ovaj 56-godišnji glumac, koji je pet godina studirao kako bi postao sveštenik, kaže da to teološko obrazovanje nije bilo uzalud, jer mu je pomoglo da postane bolji glumac.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog Atanasija Velikog po novom i Prepodobnog Pahomija Velikog po starom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svetog Izidora, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
U Galeriji SANU otvorena je velika izložba povodom 850 godina od rođenja Rastka Nemanjića, a patrijarh Porfirije, Nikola Selaković, Lina Mendoni i Zoran Knežević govorili su o veri, identitetu, kulturi i očuvanju nacionalnog nasleđa.
Ljubav prema novcu ne ostaje samo na materijalnom planu, već postepeno menja čovekovu narav, briše zahvalnost i otvara prostor za duhovno otvrdnuće koje vodi u neočekivane krajnosti.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Ljubav prema novcu ne ostaje samo na materijalnom planu, već postepeno menja čovekovu narav, briše zahvalnost i otvara prostor za duhovno otvrdnuće koje vodi u neočekivane krajnosti.
Mladenović je prepešačio put od Gračanice do manastira Ostrog, a njegov dolazak nije kraj hodočašća, već početak nove borbe za život male Jane Tirkajlo i poziv koji ne ostavlja ravnodušnim nijedno srce.
Ova svetinja postala je novo veliko hodočasničko središte Hercegovine, gde se prepliću istorija, vera i narodna predanja o pronalasku moštiju majke Ostroškog Čudotvorca.
Kod Trebinja se nalazi Tvrdoš, jedna od najstarijih pravoslavnih svetinja na Balkanu, mesto koje su obnavljali mitropolit Amfilohije i vladika Atanasije, vraćajući mu nekadašnji značaj.
U Verskom dobrotvornom starateljstvu odvija se velika akcija pakovanja darova koji će biti podeljeni posle litije, dok je dolazak srpskog patrijarha dodatno obeležio rad volontera i naglasio značaj zajedničkog služenja i sabornosti.
U slojevima mesa, testenine i zapečenog sira krije se jelo koje je nastajalo u danima kada nema posta, skromno, zasitno i duboko ukorenjeno u ritam života ravnice.
U Galeriji SANU od 15. maja do 19. jula biće prikazan Karejski tipik, uz ikone, relikvije i umetnička dela koja osvetljavaju duhovni i istorijski trag Svetog Save kroz osam vekova srpske istorije.