Postoji nekoliko mogućih objašnjenja za pojavu pokojnika u snovima
Iako savremena nauka još uvek nema konačne odgovore o prirodi i smislu snova, oni ostaju sastavni deo svakodnevnog ljudskog iskustva, često doživljeni kao nešto više od puke igre podsvesti.
Ljudi im pridaju značaj, tumače ih, traže u njima skrivene poruke i slutnje. Posebno snažan utisak ostavljaju snovi u kojima se pojavljuju preminuli, naročito bliski rođaci, što kod mnogih budi nelagodu, unutrašnji nemir ili osećaj da san nosi dublje značenje ili poruku.
Otac Andrej Čiženko, pravoslavni sveštenik i teolog, u jednom svom tekstu jasno i nedvosmisleno razmatra pitanje snova u svetlu pravoslavnog učenja.
On naglašava da ljudski san naučnici još nisu u potpunosti proučila.
Shutetrstock/Gorodenkoff
Otac Andrej kaže da nije neuobičajeno da se nečisti duh javi u snu
- Stoga nije tako lako dobiti odgovor na pitanje zašto se pokojnici sanjaju - piše Čiženko za hram-troicy.prihod.ru .
On ne negira da se takvi snovi dešavaju, niti umanjuje njihovo emotivno značenje, ali upozorava da ih nikako ne treba uzimati kao pouzdane ili proročanske.
Prema njegovim rečima, postoji nekoliko mogućih objašnjenja za pojavu pokojnika u snovima. To može biti "projekcija ljudskih emocija živih ljudi, sećanje na pokojnika“, ili jednostavno izraz naše tuge i unutrašnje potrebe za povezanošću sa onima koji su otišli. Međutim, postoji i opasnost od zablude - jer, kako Čiženko podseća, Crkva uči da se "snovima ne može verovati“. I to nije puki oprez – to je pravoslavna dogmatska i duhovna pozicija.
- Moramo biti veoma pažljivi prema sebi. Oko nas u nevidljivom svetu postoje hiljade duhova – svetih anđela i demona - piše on i dodaje da demoni često pokušavaju da se predstave kao nešto što nisu.
Nije neuobičajeno, upozorava, da se nečisti duh javi u snu u liku svetitelja, Hrista, anđela, pa i preminulog rođaka. Cilj toga nije uteha - već obmana.
- U takvim slučajevima nečisti vešto igra na osećanjima grešne ljudske prirode: gordosti, sujete, straha od sujeverja - navodi Čiženko.
Printscreen/YouTube/Аннета Рашевска
Otac Andrej Čiženko
Snovi se, prema njegovom objašnjenju, mogu razumeti kao dolazak iz tri izvora: od Boga, od đavola i iz prirode. Ali, odmah napominje, snovi od Boga su izuzetna retkost.
- Da biste videli takve snove, potrebno je da budete svetitelj - piše on, dodajući da se takvi snovi javljaju ljudima koji su prošli kroz duboko očišćenje postom, molitvom, ispovešću, pričešćem i životom u smirenju. U tom kontekstu pominje i biblijski primer patrijarha Jakova i njegovog viđenja nebeskog stepeništa (Post. 28,10-14).
Ali većina nas, iskreno priznaje otac Andrej, ne pripada toj grupi.
- Vi i ja, draga braćo i sestre, često nismo tako veliki podvižnici i nismo postigli svetost - piše on.
Zato su snovi koje doživljavamo, u velikoj većini, ili prirodni (nastali iz svakodnevnih briga i događaja) ili, još opasnije, duhovne zamke neprijatelja.
Posebnu pažnju Čiženko posvećuje snovima koji dolaze od đavola. To su, piše, snovi koji podstiču strasti, izazivaju strah ili se u njima pojavljuju lažni oblici svetih. Najopasniji su oni u kojima se đavo "prerušava u Boga, svetitelje, umrle rođake“, jer u takvim snovima udara direktno na čovekovu slabost – na njegovu potrebu za utehom, na bol zbog gubitka, na psihološku nestabilnost, ali i na gordost, jer čovek tad veruje da je baš njega Bog toga udostojio.
Upravo zato, poruka Crkve ostaje jasna: "Ni u kom slučaju ne obraćajte pažnju na snove.“ Kad se probudimo, savetuje Čiženko, treba da se prekrstimo, izmolimo jutarnju molitvu i – zaboravimo šta smo sanjali. Život treba da se vodi budno, sa verom i trezvenošću, a ne na osnovu noćnih utisaka.
Shutterstock/Sergey Nivens
Otac Andrej kaže da snovi mogu biti od Boga, đavola i prirodni
Šta, dakle, da činimo ako u snu vidimo preminulog bližnjeg?
Čiženko u tom slučaju ne preporučuje tumačenje snova, već molitvu.
- Pojava mrtvih u snovima podstrek je na jaču molitvu za pokojnike - piše on, dodajući da to može biti Božiji način da nas podseti na dužnost ljubavi prema onima koji su otišli. To znači da treba da činimo ono što Crkva već vekovima propisuje: da se zakazuje pomen, da se pali sveća, da se čita Zaupokojni kanon, akatist za umrlog, Psaltir, i da se daje milostinja u ime pokojnika. Sve to, kaže, ima istinsku snagu i smisao – mnogo veću od svakog snoviđenja.
- Pravoslavna crkva savetuje molitvu kod kuće za pokoj duše pokojnika. Možete pročitati poseban Zaupokojni Kanon, akatist za umrlog ili Psaltir. Sve ovo se može naći u pravoslavnim molitvenicima. Takođe je neophodno naručiti pomen za pokojnika koga smo sanjali u hramu (ako je bio kršten). Trebalo bi da naručite parastos u znak sećanja na pokojnika, zapalite sveću za pokoj duše. Crkva takođe savetuje da se pomen upokojenih dogovori na liturgiji i proskomidiji i četrdesetodnevni pomen - istakao je otac Andrej za hram-troicy.prihod.ru
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Ovaj 56-godišnji glumac, koji je pet godina studirao kako bi postao sveštenik, kaže da to teološko obrazovanje nije bilo uzalud, jer mu je pomoglo da postane bolji glumac.
U 23. subotu po Duhovima, vladika Nikolaj vodi čitaoce kroz večni Božji plan, pokazujući kako kroz Hrista i ličnu slobodnu volju svaki čovek može živeti u pravdi, ljubavi i svetosti – još pre nego što je svet stvoren.
Ajeti 50:15-16, izdvojeni za 15. novembar, podsećaju na neprekidnu Božiju pažnju i moć stvaranja, izazivajući razmišljanje o odgovornosti, sudbini i unutrašnjem životu svakog čoveka.
Od modelinga i Jutjuba do neočekivane hirotonije, brzog raščinjenja i hapšenja koje je otvorilo „Pandorinu kutiju“ - šta krije telefon oca Partenija i kako bi njegovi podaci mogli da razotkriju čitavu kriminalnu strukturu.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
U 23. subotu po Duhovima, vladika Nikolaj vodi čitaoce kroz večni Božji plan, pokazujući kako kroz Hrista i ličnu slobodnu volju svaki čovek može živeti u pravdi, ljubavi i svetosti – još pre nego što je svet stvoren.
Od modelinga i Jutjuba do neočekivane hirotonije, brzog raščinjenja i hapšenja koje je otvorilo „Pandorinu kutiju“ - šta krije telefon oca Partenija i kako bi njegovi podaci mogli da razotkriju čitavu kriminalnu strukturu.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
U najvećoj medicinskoj ustanovi u zemlji proslavljena je krsna slava, a priča o hramu koji je preživeo rat, zaborav i preobražaj u mrtvačnicu otkriva koliko je ovo mesto važno za bolesnike, lekare i grad.
Kad su mu rekli da je jedina šansa transplantacija srca, brat Goran nije odustao. Iz bolničke sobe krenuo je na put duhovnog isceljenja ka Hilandaru, gde je pronašao snagu za novi život.
Na trpezi ljubavi u porti Crkve Ružica, poglavar Srpske pravoslavne crkve poručio je vernicima da najveća bitka svakog čoveka nije spoljašnja, već u srcu.
Vernici im se obraćaju u trenucima bolesti, straha i nevolja — njihovo besplatno služenje i zagovor kod Hrista donose zdravlje, utehu i snagu za životne borbe.
Tribina o AI tehnologiji u Crkvi izazvala je oštre reakcije monaha svetinje kraj Golupca, koji tvrde da su kritike zlonamerne i da dodatno remete crkveno jedinstvo.