NEKADA POZNATI SRPSKI GLUMAC, DANAS CENJENI VLADIKA: Episkop Ilarion ima važnu poruku za sve vernike
Objašnjava da je na tom putu potrebno da imamo snage da sebe pogledamo u oči i nama samima priznamo sopstvene slabosti.
Kako objašnjava srpski glumac, koji je stekao slavu i u Rusiji, jednom prilikom je odbio ulogu nakon što je pročitao scenario.
Ivan Bosiljčić, poznati srpski glumac, ne krije koliko mu znači vera, a u jednom intervjuu otkrio je da je zbog verskih ubeđenja odbio ulogu u filmu.
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Kako objašnjava srpski glumac, koji je stekao slavu i u Rusiji, jednom prilikom je odbio ulogu nakon što je pročitao scenario.
- Odbio sam jednu ulogu kada je trebalo da moj junak, na primer, ubije sveštenika i da šutira pričešća.
Navodi da su to principi i granice koje sam postavlja, a preko kojih ne može da pređe, te u takvim slučajevima ne pravi kompromise.
- Prosto, takav mi je osećaj. Veoma pazim koliki odjek imaju uloge mojih kolega i u kakvu situaciju ja mogu da dođem. Naročito kada se vidi kakav iskrivljen uticaj mogu da imaju na omladinu, na našu decu.
- Mislim da smo se svi posle tragedije u Ribnikaru dobro zapitali kakav je naš uticaj na društvo - zaključuje glumac.
Kako ističe glumac, sagledavanje umetnosti i iz ugla pravoslavlja mu je obezbedilo da jasnije vidi šta je od karaktera koje igra korisno duhu.
- Poslednjih godina to mi je najbolji parametar u odlučivanju šta i sa kim ću da radim. Jasno vidim koji pozorišni komadi ili filmovi mogu biti na duhovnu korist publike, a koji ne, jer umetnost može biti opasna, pa čak i pogubna po gledaoca - rekao je Bosiljčić.
BONUS VIDEO: Popadija Višnja Kostić o životu pod lupom Crkve i Boga!
Objašnjava da je na tom putu potrebno da imamo snage da sebe pogledamo u oči i nama samima priznamo sopstvene slabosti.
Savremeno doba, upotreba aplikacija za upoznavanje, takozvane "instant veze“, prezasićenost površnim poznanstvima...
Napominje da tu vrednost, koju nam niko ne može oduzeti, delimo i u sebi uveličavamo tako što pomažemo drugima - jer na taj način širimo krug dobrote.
Protojerej Željko Marković, starešina crkve Lazarice, objasnio je važnost reči Molitve Gospodnje.
Iako se razlikuju po obredima, istoriji i teološkim učenjima, hrišćanstvo, islam i judaizam dele vrednosti koje vekovima oblikuju živote miliona ljudi: mir, milosrđe, porodicu, praštanje i brigu za bližnjeg.
Isti svetitelj, različiti praznici: Šta Crkva zapravo obeležava na „zimske“ i „letnje“ datume
Kada dođu bolest, gubitak, strah ili potpuni osećaj bezizlaza, svi postaju vernici.
Čovek opterećen sopstvenim padovima i pogrešnim izborima često oseća nemoć da se vrati na pravi put.
Iskustvo Elvire Parfjonove pokazuje kako jedan san o gubitku može pokrenuti unutrašnji preokret, razotkriti ono što se u svakodnevici odlaže i pretvoriti tihe emocije u odluke koje menjaju način na koji gledamo one koje volimo.
U besedi o lenjivcu koji običan šum pretvara u oluju, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički opisuje kako čovek, ne primetivši, počinje da veruje sopstvenim izgovorima i tako gubi snagu da pokrene i najjednostavniji posao.
Probajte pečenu štuku po receptu jeromonaha Jeroteja, pročitajte Molitvu Presvetoj Bogorodici za nedelju i duhovno se nadahnite poukom Svetog Jovana Zlatousta.
Pouka jednog od najvećih duhovnika 20. veka otkriva zašto ponekad najveći problem nije u tome što smo u pravu, već u načinu na koji tu „pravdu“ nosimo u odnosu prema drugima.
Pripovetka o prazniku koji nas uči da se prava vera vidi kroz ljubav, dobrotu i dela učinjena za druge
Na mestu gde se čuva sećanje na Kosovsku bitku služen je pomen knezu Lazaru i kosovskim mučenicima, dok su završetak okupljanja obeležila privođenja posle intervencije Kosovske policije.
I zaista, svaki Srbin danas domaćin, i svaka majka Srpkinja danas na Kosovu je na putu svetoga kneza Lazara i majke Jugovića, istakao je mitropolit Joanikije.
Mozaična ikona Presvete Bogorodice Odigitrije, pred kojom je, prema predanju, poslednje trenutke proveo otac Svetog Save, prvi put je izneta iz riznice Manastira Hilandar i predstavljena javnosti u prestonom gradu Srbije.
Majka Latinka Šućur veruje da je njena ćerka, posle tri godine tišine, progovorila nakon molitvi Svetim Zosimu i Jakovu.
Osvećeno ulje vekovima izaziva dilemu između vere i očekivanja čuda, dok pravoslavni jerarsi ističu da je suština u molitvi i unutrašnjoj promeni, a ne u samom predmetu.
Zbog nedostatka ljudskih ograničenja, u Bogu se sjedinjuju i savršene muške i savršene ženske karakteristike.