"ZAKAČI OVO NA VRATA I ČITAJ SVAKI DAN": Otac Gojko podelio mudri savet starog sveštenika - napišite DVE reči
Nakon što ga je stari sveštenik saslušao poručio mu je šta treba da radi.
Pouka koju treba da primenimo, i na taj način olakšamo sebi um od nepotrebnih opterećenja.
U životu često imamo potrebu da osudimo nekoga, iako znamo da to nije hrišćanski način postupanja, kao i da nam je sam Isus Hrist rekao da to ne činimo.
A ovaj citat je zapisan u Jevanđelju:
"Ne sudite, da se ne sudi vama! Jer sudom kojim sudite sudiće se vama i merom kojom merite - meriće se vama. Zašto gledaš trunak u oku svoga brata, a brvna u svojemu oku ne zamjećuješ? I kako možeš reći svojemu bratu: "Dopusti da ti izvadim trunak iz tvoga oka", a gle - brvno u oku tvojemu? Licemjere, najpre izvadi brvno iz svojega oka pa ćeš onda jasno vidjeti kako izvaditi trunak iz oka svojega brata."

Upravo je na oprez u ovom slučaju pozivao i patrijarh Pavle, koji je jasno uvideo opasnost kojoj smo podložni svi i na čijoj ivici se nalazimo svakog dana - iz najrazličitijih razloga, a to je osuda.
"Pre nego što počneš suditi o meni i mom životu, obuj moje cipele i idi mojim putem! Prođi ulice, brda i doline! Oseti bol i sreću... Prođi godine kroz koje ja prolazim, padni preko svakog kamena koji se meni našao na putu! Ustani uvek ponovo i idi istim putem, kao što i ja radim! I tek mi onda možeš suditi."
Te reči treba da nam prođu kroz glavu svaki put kada nas nešto trenutno iznervira, bilo to u prodavnici, u gradskom prevozu, u komunikaciji sa drugima...
Nesporazumi i neprijatne situacije ne treba da nas uvedu u predvorje ogovaranja, jer nakon izgovorenih reči teško da možemo da ih ublažimo, ukoliko smo nekog povredili i olako osudili - najčešće zbog događaja, koji na kraju dana nema suštinski značaj za naš život, osim ako nam ne posluži kao lekcija da se suzdržimo osuđivanja.
BONUS VIDEO: NA RODNOM IMANJU PATRIJARHA PAVLA SE PRAVI MUZEJ: Sveštenik Dragan Gaćeša otkriva planove
Nakon što ga je stari sveštenik saslušao poručio mu je šta treba da radi.
Pravoslavlje nas uči da ljubav nije samo emocija već duhovno stanje, način postojanja koji prevazilazi granice ličnog i uzdiže se do univerzalnog.
Svojim pripovedanjem naučila je mnoge da veruju u sebe, da se ne opterećuju mišljenjima drugih i da ne sude drugima, već da u njima prepoznaju ono što je lepo i jedinstveno.
U današnjem vremenu, kada je sve dostupno, lako zamenljivo i često bez istinske vrednosti, patrijarh Pavle nas vraća korenima.
Budi deo Religija.rs zajednice.
Mleveno meso, kiseli kupus i suva rebra slažu se red po red, a zatim se sve polako krčka dok se ukusi ne sjedine.
Vernik može redovno da odlazi u crkvu, da se pridržava posta i da izgovara molitve, a da istovremeno u svakodnevnim odnosima bude opterećen nemirom, nezadovoljstvom i teškoćom da pronađe mir.
Vernici su praznik Svete Petke proslavili u svetinjama na Kalemegdanu. U Crkvi Ružici služene su dve liturgije, a mnogi su došli i u Kapelu Svete Petke da se poklone moštima svetiteljke i uzmu vodu sa izvora.
Prepodobna mati Paraskeva, koja se smatra se i zaštitnicom žena i nemoćnih, jedna je od najpoštovanijih svetiteljki u srpskom narodu.
Uzbudljiva priča o Tari i njenim drugarima, neobičnoj tajni na krovu zgrade i pouci Prepodobne mati Paraskeve da se prava ljubav prema Bogu pokazuje brigom za druge.
Sveta Petka rođena je u Epivatu, gradu između Silinavrije i Carigrada, u imućnoj i pobožnoj porodici srpskog porekla.
Sa nežnom korom, žutom glazurom i bogatim filom od čokolade i oraha, ovaj provereni recept donosi ukus kolača koji je nekada krasio svečane trpeze.
Bog vidi i ono što mi ne možemo.
Na video-snimcima vidi se evakuacija monahinja, dok se u blizini svetinje vatrogasci bore sa vatrenom stihijom.
Dom ima dubok duhovni značaj, jer se u njemu uči ljubavi, praštanju, strpljenju i požrtvovanosti.
Jedan od najpoštovanijih svetitelja novijeg doba ostavio je duboku pouku o blagorodnosti kao najvišem obliku unutrašnje lepote duše.
Otkrijte kako se priprema raskošna torta od beze kora, oraha i čokolade koja je obeležila generacije i svečane trenutke u našim domovima.
Zašto se pobožni ljudi muče u životu i imaju tešku smrt, a lošima sve ide od ruke, objasnio je vladika Nikolaj.
Ovaj citat može nam poslužiti kao savršen momenat utemeljenja. Kao siguran oslonac tj. štaka pri hodu, ako smo duhovno izranjavani.
Do sada je posetio 24 zemlje, a njegov motivacioni govor i predavanja je pratilo više od tri miliona ljudi.
Sveti Alfonsus Liguori - biskup i crkveni učitelj, govorio je: "Ako prihvatimo volju Božiju u svemu, bićemo među najsrećnijim ljudima na zemlji i već ovde ćemo imati predznanje o nebeskom miru.
Vernik može redovno da odlazi u crkvu, da se pridržava posta i da izgovara molitve, a da istovremeno u svakodnevnim odnosima bude opterećen nemirom, nezadovoljstvom i teškoćom da pronađe mir.
Prepodobna mati Paraskeva, koja se smatra se i zaštitnicom žena i nemoćnih, jedna je od najpoštovanijih svetiteljki u srpskom narodu.
Uzbudljiva priča o Tari i njenim drugarima, neobičnoj tajni na krovu zgrade i pouci Prepodobne mati Paraskeve da se prava ljubav prema Bogu pokazuje brigom za druge.
Od molbi za zdravlje i duševni mir do molitava za porodicu i pokoj upokojenih, donosimo tri molitve Prepodobnoj mati Paraskevi, kao i video-snimak molitve koju sveštenici čitaju nad njenim moštima.
Vernik može redovno da odlazi u crkvu, da se pridržava posta i da izgovara molitve, a da istovremeno u svakodnevnim odnosima bude opterećen nemirom, nezadovoljstvom i teškoćom da pronađe mir.
Vernici su praznik Svete Petke proslavili u svetinjama na Kalemegdanu. U Crkvi Ružici služene su dve liturgije, a mnogi su došli i u Kapelu Svete Petke da se poklone moštima svetiteljke i uzmu vodu sa izvora.
Prepodobna mati Paraskeva, koja se smatra se i zaštitnicom žena i nemoćnih, jedna je od najpoštovanijih svetiteljki u srpskom narodu.
Uzbudljiva priča o Tari i njenim drugarima, neobičnoj tajni na krovu zgrade i pouci Prepodobne mati Paraskeve da se prava ljubav prema Bogu pokazuje brigom za druge.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Prepodobnu mati Paraskevu, Svetu Petku, po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog mučenika Nestora. Katolička crkva obeležava spomendan Svete Sabine Avilske, dok Jevreji i muslimani danas nemaju veći verski praznik.
Vitovnički duhovnik objasnio je zašto krštenje i krsna slava nisu dovoljni ako se ne menjamo iznutra i ne trudimo se da živimo u skladu sa hrišćanskim učenjem.
U Crkvi Ružici služeno je praznično bdenje, dok su u Kapeli Svete Petke sveštenici čitali molitve pred moštima svetiteljke i blagosiljali okupljene vernike. Potom je u kapeli služena i sveta tajna jeleosvećenja.