REČI KOJE VERNICI IZGOVARAJU KADA IM JE NAJTEŽE: Čudotvorna molitva Bogorodici
Ova kratka molitva Presvetoj Bogorodici i Gospodu Isusu Hristu smiruje srce i donosi nadu u teškim trenucima – pročitajte je u celosti.
Objava Sanije Ameti na Instagramu pokrenula je višegodišnji sudski postupak i duboku društvenu raspravu: švajcarsko pravosuđe ocenilo je da je povređena sloboda veroispovesti.
Bivša političarka iz Ciriha, poreklom iz Bosne i Hercegovine, Sanija Ameti osuđena je 28. januara 2026. godine zbog korišćenja hrišćanskog motiva kao mete tokom vežbi gađanja. Sud je ocenio da je ovim skrnavljenjem hrišćanskih svetinja povređena sloboda veroispovesti. Slučaj je još 2024. godine u Švajcarskoj izazvao široku društvenu raspravu i ozbiljne političke posledice, kako je preneo SRF.
Okružni sud u Cirihu osudio je bivšu političarku Saniju Ameti zbog povrede slobode veroispovesti na novčanu kaznu. Ameti je u septembru 2024. godine, tokom privatne vežbe gađanja vazdušnim pištoljem, pucala u reprodukciju ikona Isusa Hrista i Presvete Bogorodice, a fotografije tog čina objavila na Instagramu. Uz objavu je napisala reč „Isključivanje“. Posle suđenja koje je potrajalo skoro dve godine, sud je ovakav postupak ocenio kao vređanje verskih uverenja.
Prema presudi, Ameti je dužna da plati 500 švajcarskih franaka, a dodatno joj je izrečena uslovna novčana kazna u iznosu od 3.000 franaka. Presuda se zasniva na zakonskoj odredbi koja kažnjava „grubo vređanje ili ismevanje“ verskih uverenja. Na presudu je moguće uložiti žalbu. Sudija je naveo da su verska osećanja bila povređena, ali da se ne može sa sigurnošću tvrditi da je to učinjeno sa namerom, dok je tužilaštvo smatralo da je reč o svesnoj provokaciji.
Visina novčane kazne od svega 500 franaka pokrenula je nove polemike i kritike u javnosti. Na društvenim mrežama pojavili su se brojni komentari u kojima se presuda ocenjuje kao blaga, pa čak i obesmišljena, uz poruke da je „bolje da je nisu ni osudili“, jer iznos deluje „gotovo smešno“, naročito imajući u vidu da je Sanija Ameti, odmah nakon incidenta, naišla na snažnu osudu širom hrišćanskog sveta.
Sanija Ameti rođena je 1992. godine u Bosni i Hercegovini. Danas se javno opisuje kao muslimanka i agnostik. Njen otac bio je profesor molekularne biologije u bivšoj Jugoslaviji. U Švajcarsku je sa roditeljima stigla kao izbeglica 1995. godine. Porodica je prvobitno nameravala da ode u Nemačku, ali su planirali ilegalni prelazak granice. Pošto nisu imali dodatni novac koji je tražio čovek zadužen za ilegalni prelazak, ostavljeni su u Krojclingenu, odakle su potom prebačeni u centar za azilante u Adlisvilu.
Incident je već tokom 2024. godine imao ozbiljne posledice po Ameti. Spornu objavu obrisala je posle nekoliko sati, javno se izvinila crkvenim predstavnicima i izgubila posao. Takođe je istupila iz Zeleno-liberalne partije (GLP) i povukla se iz kantonalnog partijskog rukovodstva, isključivši mogućnost ponovne kandidature za Gradski parlament Ciriha.
Državno tužilaštvo je još u julu 2025. godine podiglo optužnicu, optuživši je da je omalovažila hrišćansku veru. Tada je bila zatražena znatno viša uslovna novčana kazna. I Švajcarska biskupska konferencija oštro je kritikovala postupak, ali je prihvatila izvinjenje. Advokat Sanije Ameti je pred sudom ukazao na njeno traumatično izbegličko iskustvo iz bivše Jugoslavije, ali to nije dovelo do oslobađajuće presude.
Ova kratka molitva Presvetoj Bogorodici i Gospodu Isusu Hristu smiruje srce i donosi nadu u teškim trenucima – pročitajte je u celosti. Devica Marija zauzima posebno mesto u hrišćanstvu jer je rodila Bogočoveka i postala najuzvišenija među svim svetiteljima, a jedan od najistaknutijih teologa i svetaca 19. veka otkriva zašto je vera u Nju ključna za spasenje.
"Bolje da je nisu ni osudili"
Ko je Sanija Ameti?

Politički pad i povlačenje iz javnosti
REČI KOJE VERNICI IZGOVARAJU KADA IM JE NAJTEŽE: Čudotvorna molitva Bogorodici
ZAŠTO HRIŠĆANI POŠTUJU BOGORODICU VIŠE OD SVIH SVETITELJA? Sveti Ignatije Brjančaninov objasnio misteriju koja vekovima zanima i vernike i ateiste
Reakcija poslanika Nikosa Papadopoulosa na izložbu koja je, kako tvrdi, uvredila pravoslavnu veru, pokrenula je duboku diskusiju o granicama umetnosti i poštovanju svetih vrednosti. Reagovao i mitropolit Jeronim.
Sanija Ahmeti demonstrira antistres tehnike, skrnavivši hrišćansku svetinju, a njen čin svetogrđa šokirao je vernike koji se pitaju da li je ova "rekreativna" aktivnost "pomen" patnjama Srba na Kosovu i Metohiji.
U Besedi za 31. nedelju po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički nas podseća kako Majka Božija nosi nevidljive rane, ćutke prihvata Božju volju i pokazuje put vere i predanosti koji menja život.
Dan sećanja kada je trogodišnja Marija dovedena pred lice Gospodnje Crkva čuva kao jedan od ključnih trenutaka duhovne istorije – praznik koji vernike poziva na Liturgiju, pričešće i unutrašnje sabiranje.
Sve što stvara anksioznost nikada ne može biti od Boga, zaključuje mitropolit.
Čovek, zaslepljen emocijama, često vidi samo ono što gubi, a ne i ono što gubitkom dobija.
Tokom Svete tajne jeleosvećenja vernici su čuli snažne reči sveštenika Dragana Stanišića o zdravlju, o snazi koja se ne meri lekovima i o duši bez koje čovek ne može da opstane.
Pravoslavna tradicija uči da nema "malih" i "velikih" grehova , već da svaki greh koji opterećuje savest treba izneti, bez obzira na stid, strah ili bojazan od osude.
Episkop istočnoamerički uzneo je snažnu molitvu za zaštitu nerođene dece, a prisutni, od članova Kongresa do vernika, priznaju da su njegove reči ostavile snažan trag.
Zavetni hram na Vračaru večeras je centar molitve i svetlosti, gde se kroz ikone, sveće i melodije proživljava Hristov prvi susret sa Zakonom, duhovno obrezanje srca i početak nove godine po julijanskom kalendaru – događaji koji ne ostavljaju nikog ravnodušnim.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve poslao snažnu božićnu poruku o miru, srcu koje treba da se promeni i veri koja ne počinje od spoljašnje veličine, već iznutra.
Crkva Hristovog Rođenja jedna je najstarijih sačuvanih hrišćanskih crkava na svetu, podignuta u 4. veku, u vreme cara Konstantina.
Otkrijte kako u manastirskoj kuhinji, kroz zajednički trud bratstva i hodočasnika, nastaje posno jelo koje se priprema unapred, bez žurbe, i čuva ukus Hilandara i smisao posta.
U besedi za petak sedmice mitara i fariseja, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički pokazuje kako razlikovati površno znanje koje obmanjuje od istinske mudrosti koja osvetljava srce i oblikuje duh.
Pravoslavna tradicija uči da nema "malih" i "velikih" grehova , već da svaki greh koji opterećuje savest treba izneti, bez obzira na stid, strah ili bojazan od osude.