REČI KOJE VERNICI IZGOVARAJU KADA IM JE NAJTEŽE: Čudotvorna molitva Bogorodici
Ova kratka molitva Presvetoj Bogorodici i Gospodu Isusu Hristu smiruje srce i donosi nadu u teškim trenucima – pročitajte je u celosti.
Objava Sanije Ameti na Instagramu pokrenula je višegodišnji sudski postupak i duboku društvenu raspravu: švajcarsko pravosuđe ocenilo je da je povređena sloboda veroispovesti.
Bivša političarka iz Ciriha, poreklom iz Bosne i Hercegovine, Sanija Ameti osuđena je 28. januara 2026. godine zbog korišćenja hrišćanskog motiva kao mete tokom vežbi gađanja. Sud je ocenio da je ovim skrnavljenjem hrišćanskih svetinja povređena sloboda veroispovesti. Slučaj je još 2024. godine u Švajcarskoj izazvao široku društvenu raspravu i ozbiljne političke posledice, kako je preneo SRF.
Okružni sud u Cirihu osudio je bivšu političarku Saniju Ameti zbog povrede slobode veroispovesti na novčanu kaznu. Ameti je u septembru 2024. godine, tokom privatne vežbe gađanja vazdušnim pištoljem, pucala u reprodukciju ikona Isusa Hrista i Presvete Bogorodice, a fotografije tog čina objavila na Instagramu. Uz objavu je napisala reč „Isključivanje“. Posle suđenja koje je potrajalo skoro dve godine, sud je ovakav postupak ocenio kao vređanje verskih uverenja.
Prema presudi, Ameti je dužna da plati 500 švajcarskih franaka, a dodatno joj je izrečena uslovna novčana kazna u iznosu od 3.000 franaka. Presuda se zasniva na zakonskoj odredbi koja kažnjava „grubo vređanje ili ismevanje“ verskih uverenja. Na presudu je moguće uložiti žalbu. Sudija je naveo da su verska osećanja bila povređena, ali da se ne može sa sigurnošću tvrditi da je to učinjeno sa namerom, dok je tužilaštvo smatralo da je reč o svesnoj provokaciji.
Visina novčane kazne od svega 500 franaka pokrenula je nove polemike i kritike u javnosti. Na društvenim mrežama pojavili su se brojni komentari u kojima se presuda ocenjuje kao blaga, pa čak i obesmišljena, uz poruke da je „bolje da je nisu ni osudili“, jer iznos deluje „gotovo smešno“, naročito imajući u vidu da je Sanija Ameti, odmah nakon incidenta, naišla na snažnu osudu širom hrišćanskog sveta.
Sanija Ameti rođena je 1992. godine u Bosni i Hercegovini. Danas se javno opisuje kao muslimanka i agnostik. Njen otac bio je profesor molekularne biologije u bivšoj Jugoslaviji. U Švajcarsku je sa roditeljima stigla kao izbeglica 1995. godine. Porodica je prvobitno nameravala da ode u Nemačku, ali su planirali ilegalni prelazak granice. Pošto nisu imali dodatni novac koji je tražio čovek zadužen za ilegalni prelazak, ostavljeni su u Krojclingenu, odakle su potom prebačeni u centar za azilante u Adlisvilu.
Incident je već tokom 2024. godine imao ozbiljne posledice po Ameti. Spornu objavu obrisala je posle nekoliko sati, javno se izvinila crkvenim predstavnicima i izgubila posao. Takođe je istupila iz Zeleno-liberalne partije (GLP) i povukla se iz kantonalnog partijskog rukovodstva, isključivši mogućnost ponovne kandidature za Gradski parlament Ciriha.
Državno tužilaštvo je još u julu 2025. godine podiglo optužnicu, optuživši je da je omalovažila hrišćansku veru. Tada je bila zatražena znatno viša uslovna novčana kazna. I Švajcarska biskupska konferencija oštro je kritikovala postupak, ali je prihvatila izvinjenje. Advokat Sanije Ameti je pred sudom ukazao na njeno traumatično izbegličko iskustvo iz bivše Jugoslavije, ali to nije dovelo do oslobađajuće presude.
Ova kratka molitva Presvetoj Bogorodici i Gospodu Isusu Hristu smiruje srce i donosi nadu u teškim trenucima – pročitajte je u celosti. Devica Marija zauzima posebno mesto u hrišćanstvu jer je rodila Bogočoveka i postala najuzvišenija među svim svetiteljima, a jedan od najistaknutijih teologa i svetaca 19. veka otkriva zašto je vera u Nju ključna za spasenje. Budi deo Religija.rs zajednice.
"Bolje da je nisu ni osudili"
Ko je Sanija Ameti?

Politički pad i povlačenje iz javnosti
REČI KOJE VERNICI IZGOVARAJU KADA IM JE NAJTEŽE: Čudotvorna molitva Bogorodici
ZAŠTO HRIŠĆANI POŠTUJU BOGORODICU VIŠE OD SVIH SVETITELJA? Sveti Ignatije Brjančaninov objasnio misteriju koja vekovima zanima i vernike i ateiste
U besedi za četvrtak 22. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o stradanju pravednika, prolaznoj slavi i sudovima Božjim koji prevazilaze ljudsko razumevanje.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog mučenika Longina Sotnika po starom kalendaru, dok crkve koje koriste novi kalendar obeležavaju Svetu mučenicu Anastasiju Rimljanku i Prepodobnog Avramija. Katolička crkva spominje Svetog Narcisa Jerusalimskog, dok Jevreji i muslimani danas nemaju veći verski praznik.
Čovek lako počne da veruje da ga njegovi gresi određuju, pa zaboravi na vrline koje mu je Bog podario. Starac Emilijan objašnjava šta nas zaista udaljava od borbe za sopstvenu dušu.
Rimski vojnik prisustvovao je raspeću na Golgoti, a kada je posvedočio vaskrsenju, njegovi protivnici pokušali su da ga ućutkaju.
Protojerej Andrej Eefanov objašnjava zašto se javljaju ovakve misli, kako da se izborimo sa strahom od gubitka roditelja i kada je važno potražiti stručnu pomoć.
Razbijeni spomenici i fotografije pokojnika potresli su nekadašnje stanovnike Vučinića, dok sveštenik Darko Kujundžić upozorava da napadi traju godinama, a Međureligijsko veće BiH traži hitnu istragu.
Sa nežnom korom, žutom glazurom i bogatim filom od čokolade i oraha, ovaj provereni recept donosi ukus kolača koji je nekada krasio svečane trpeze.
Bog vidi i ono što mi ne možemo.
Na video-snimcima vidi se evakuacija monahinja, dok se u blizini svetinje vatrogasci bore sa vatrenom stihijom.
Dom ima dubok duhovni značaj, jer se u njemu uči ljubavi, praštanju, strpljenju i požrtvovanosti.
Jedan od najpoštovanijih svetitelja novijeg doba ostavio je duboku pouku o blagorodnosti kao najvišem obliku unutrašnje lepote duše.
Otkrijte kako se priprema raskošna torta od beze kora, oraha i čokolade koja je obeležila generacije i svečane trenutke u našim domovima.
U autorskom tekstu, koji prenosimo u celosti, pozivajući se na Jevanđelje i crkveno predanje, đakon Igor Cukanov iznosi svedočenja o životima, veri, propovedi i stradanju Isusovih srodnika.
Vest o prodaji proizvoda sa hrišćanskim simbolima izazvala je šok među vernicima, otvarajući pitanje granica poštovanja svetinje i zloupotrebe vere u ime „slobode izražavanja“.
Sretenje većina prepoznaje po datumu, a retko po njegovoj suštini: susret koji je u tišini jerusalimskog hrama promenio način na koji hrišćanstvo razume Boga, čoveka i spasenje.
U Besedi za 31. nedelju po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički nas podseća kako Majka Božija nosi nevidljive rane, ćutke prihvata Božju volju i pokazuje put vere i predanosti koji menja život.
U besedi za četvrtak 22. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o stradanju pravednika, prolaznoj slavi i sudovima Božjim koji prevazilaze ljudsko razumevanje.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog mučenika Longina Sotnika po starom kalendaru, dok crkve koje koriste novi kalendar obeležavaju Svetu mučenicu Anastasiju Rimljanku i Prepodobnog Avramija. Katolička crkva spominje Svetog Narcisa Jerusalimskog, dok Jevreji i muslimani danas nemaju veći verski praznik.
Čovek lako počne da veruje da ga njegovi gresi određuju, pa zaboravi na vrline koje mu je Bog podario. Starac Emilijan objašnjava šta nas zaista udaljava od borbe za sopstvenu dušu.
Protojerej Andrej Eefanov objašnjava zašto se javljaju ovakve misli, kako da se izborimo sa strahom od gubitka roditelja i kada je važno potražiti stručnu pomoć.
Vernici su praznik Svete Petke proslavili u svetinjama na Kalemegdanu. U Crkvi Ružici služene su dve liturgije, a mnogi su došli i u Kapelu Svete Petke da se poklone moštima svetiteljke i uzmu vodu sa izvora.
Prepodobna mati Paraskeva, koja se smatra se i zaštitnicom žena i nemoćnih, jedna je od najpoštovanijih svetiteljki u srpskom narodu.
Uzbudljiva priča o Tari i njenim drugarima, neobičnoj tajni na krovu zgrade i pouci Prepodobne mati Paraskeve da se prava ljubav prema Bogu pokazuje brigom za druge.
Od molbi za zdravlje i duševni mir do molitava za porodicu i pokoj upokojenih, donosimo tri molitve Prepodobnoj mati Paraskevi, kao i video-snimak molitve koju sveštenici čitaju nad njenim moštima.
Prepodobni Nikodim savetuje i da čovek češće razmišlja o smrti i zamišlja ono što bi ga tada moglo snaći.
U besedi za sredu 22. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zašto ni oganj, ni grob, ni protok vremena ne mogu osujetiti vaskrsenje, ali i zbog čega dobra dela ostaju trajno svedočanstvo čovekovog života pred Bogom.
Nepravda i tuđa zloba mogu da probude bes i želju za osvetom, ali pouka velikog svetitelja našeg vremena pokazuje kako da sačuvamo unutrašnji mir i ne dozvolimo da tuđi postupci upravljaju našim srcem.