Svetitelj našeg vremena upozorava da nije svaka revnost od Gospoda i da ona koja nema ljubav i smirenje može da se pretvori u duhovnu opasnost.
Grčka reč ζῆλος (zilos), koja se u pravoslavnom bogoslovskom kontekstu najčešće prevodi kao revnost, označava usrdnost, žar i snažnu posvećenost nečemu. Od istog korena potiče i grčka reč ζηλωτής (zilotis), odnosno zilot, koja doslovno znači „revnitelj“ ili „onaj koji pokazuje revnost“.
Međutim, dok je u izvornom hrišćanskom značenju ovaj pojam mogao da označava čoveka koji se sa ljubavlju i predanošću zalaže za veru, kakav je Sveti apostol Simon Zilot, u savremenom srpskom jeziku reč zilot često nosi uže značenje i može da podrazumeva preteranu, isključivu ili netrpeljivu revnost, naročito kada je lišena smirenja, rasuđivanja i ljubavi prema bližnjem.
Upravo na ovu razliku između bogougodne revnosti i strastvene, gorde revnosti ukazuje i Sveti Nikodim Svetogorac, koga veći broj pomesnih pravoslavnih crkava, među kojima je i Srpska pravoslavna crkva, proslavlja danas, 14. jula.
On nas uči da postoji razlika između revnosti koja je ugodna Bogu i one koja čoveka udaljava od duha Jevanđelja.
- Postoji revnost koja nije od Boga, već od đavola, i naziva se gorka revnost. Ova revnost je ispunjena smutnjom, gnevom, osuđivanjem i mržnjom prema onima koji greše. Onaj ko ima takvu revnost misli da brani veru, a u stvarnosti služi sopstvenoj gordosti.
Mitropolija crnogorsko-primorska
Sveti Nikodim Svetogorac
Sveti Nikodim ovim rečima podseća da sama spremnost da se brani ono što čovek smatra ispravnim nije dovoljna da bi njegovo delovanje bilo bogougodno. Ako u toj revnosti nema ljubavi, smirenja i trpljenja, ona može postati povod za osuđivanje drugih i udaljavanje od Hristovog duha.
- Ako imaš revnost za dogmate i poredak Crkve, ali nemaš ljubavi i trpljenja prema svome bližnjem, takva tvoja revnost je mračna i nečista pred Bogom. Đavo se ne boji tvoje revnosti kada te ona odvaja od ljubavi prema bratu, jer je i on sam revnostan u zlu, ali je lišen ljubavi i smirenja.
Prema učenju Svetog Nikodima, istinska revnost za veru ne odvaja čoveka od ljudi, već ga čini odgovornijim za njihovo spasenje i duhovno dobro. Ona ne traži povod za osudu, već način da pomogne.
- Istinski revnitelj strada zbog Crkve i, kada vidi nerede ili greške, tajno se moli i trpi, trudeći se da pomogne krotošću. Onaj, pak, koji pod izgovorom revnosti stvara stranke, raskole i nemire, odvajajući sebe od zajedničkog tela, sličan je onome koji, želeći da očisti kuću od prašine, zapali je i do temelja je sagori.
Reči Svetog Nikodima Svetogorca ostaju aktuelne i danas: revnost za istinu i Crkvu mora biti neodvojiva od ljubavi, jer revnost bez smirenja lako može da se pretvori u gordost, a odbrana vere u gubitak onoga što je njeno suštinsko svedočanstvo, ljubavi prema Bogu i čoveku.
Božić, Vaskrs, Bogojavljenje i druge velike praznike prate brojna narodna tumačenja i običaji, ali crkveno učenje njihov smisao vidi u duhovnoj poruci, a ne u predskazanjima.
Zašto ljudi vole da traže znakove u snovima, datumima i običajima, gde se nalazi granica između simbola i sujeverja i zbog čega Crkva upozorava da svetinje ne mogu biti "magijska zaštita".
Iza crvenih slova i obeleženih postova krije se mnogo više od praktičnog rasporeda, a sveštenici objašnjavaju da to nije spisak zabrana, nego duhovni vodič koji je potrebno ispravno čitati.
Crkveno predanje govori o putu dragocene odežde Majke Božije, koju su dvojica carigradskih plemića prenela u prestonicu Vizantije, gde je položena u čuvenoj vlahernskoj crkvi i vekovima bila mesto molitve i utehe za vernike.
Dok većina ljudi razmišlja samo o onome što ih čeka sutra, pravoslavni sveštenik otkriva zašto je upravo sadašnji trenutak mesto u kojem čovek pronalazi istinsku radost i blizinu Boga.
Ova neobična pita sa kajmakom, sirom ili mašću bila je deo trpeza u različitim balkanskim krajevima i imala svoje mesto u danima kada se nije postilo, kao i na ramazanskim večerama.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Dok većina ljudi razmišlja samo o onome što ih čeka sutra, pravoslavni sveštenik otkriva zašto je upravo sadašnji trenutak mesto u kojem čovek pronalazi istinsku radost i blizinu Boga.
U besedi za utorak 7. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o Hristu kao izvoru utehe i podseća da iskušenja ne mogu nadjačati srce ispunjeno verom i nadom.
Devojčica sa porodicom otkriva da se najlepši dar za veliki praznik svetih apostola Petra i Pavla ne krije u stvarima, već u ljubavi, dobroti i malim delima učinjenim od srca.
Neočekivani susret na ulici postao je povod da iguman Manastira Podmaine progovori o iskušenjima, veri i načinu na koji hrišćanin treba da odgovori na neprijatnosti.
Na praznik Rođenja Svetog Jovana Krstitelja vernici pletu venčiće od ivanjskog cveća. Saznajte šta oni simbolizuju u pravoslavnoj tradiciji i zašto ih Crkva smatra lepim izrazom narodne pobožnosti.
U besedi za utorak 7. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o Hristu kao izvoru utehe i podseća da iskušenja ne mogu nadjačati srce ispunjeno verom i nadom.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svete mučenike i besrebrenike Kozmu i Damjana po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti apostol Akila. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog Kamila de Lelisa, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.