Kroz zvuke šofara, molitve i bogate običaje poput bacanja hleba u vodu, jevrejska zajednica širom sveta obeležava Roš hašanu – praznik koji nije samo početak godine, već i prilika za zajedništvo, refleksiju i duhovno pročišćenje.
Svake godine, u jesen, jevrejska zajednica sa radošću dočekuje Roš hašanu, praznik koji simbolizuje početak Nove godine prema hebrejskom kalendaru. Ovaj divan trenutak, poznat kao "glava godine," ne donosi samo novu numeraciju godina, već i duboko duhovno značenje.
Praznik se slavi na prvi i drugi dan meseca Tišri, a ove godine obeležava se od 2. oktobra uveče do 4. oktobra uveče. Roš hašana je vreme introspekcije, obnovljenih nada i zajedničkog okupljanja, koje poziva sve vernike na razmišljanje o svojim postupcima iz prethodne godine.
Shutterstock
Na prazničnoj trpezi nalaze se tradicionalni specijaliteti, a među najvažnijima su jabuke umočene u med
Važan deo obeležavanja Roš hašane je svečana večera, koja okuplja porodice i prijatelje. Na stolu se nalaze tradicionalni specijaliteti, a među najvažnijima su jabuke umočene u med, simbolizujući želju za slatkom i blagoslovljenom godinom. Okrugli hleb, često posut medom, predstavlja plodnost i prosperitet u godini koja dolazi. Ove slastice nisu samo ukusne, već nose i duboko simboličko značenje, pozivajući na zajedničke trenutke radosti i zahvalnosti.
Jedan od najznačajnijih običaja Roš hašane je zvuk šofara (rog ovna), koji se čuje tokom molitvi. Zvuk šofara nije samo melodija, već poziv na buđenje duhovnosti i introspekciju. Njegovo zvonjenje podseća vernike na važnost pokajanja i promene. Tokom ovih trenutaka, vernici se obraćaju Bogu, moleći za oprost i blagoslov za predstojeću godinu.
Shutterstock
Važan deo obeležavanja Roš hašane je svečana večera, koja okuplja porodice i prijatelje
Na drugi dan praznika, vernici praktikuju običaj Tashlikh, odlazeći do vode kako bi bacili komade hleba. Ovaj ritual simbolizuje oslobađanje od grehova, tereta prošlosti i započinjanje novog puta. Ova tradicija, duboko ukorenjena u jevrejskom nasleđu, poziva na duhovno obnavljanje i lični rast.
Roš hašana je mnogo više od kalendarskog događaja; to je vreme kada se jevrejska zajednica okuplja da proslavi svoje vrednosti, tradiciju i identitet. Praznik pruža priliku za refleksiju, pokajanje i donošenje odluka koje će oblikovati budućnost. Kroz zajedničku molitvu i obrede, vernici se povezuju ne samo jedni s drugima, već i s Bogom, jačajući svoje duhovne veze i obnavljajući svoju veru.
Shutterstock
Jabuke umočene u med simbolizuj želju za slatkom i blagoslovljenom godinom
U ovoj atmosferi proslave i introspekcije, Roš hašana postaje simbol nade, zajedništva i obnove. U godini koja dolazi, jevrejska zajednica s nestrpljenjem očekuje blagoslove, plodnost i prosperitet, dok se istovremeno upućuje na put samorazvoja i duhovnog rasta. Ovaj praznik, obeležen tradicijom i verom, ostaje svetionik duhovnog uspona Jevreja i nade za sve one koji ga slave.
Shutterstock
edan od najznačajnijih običaja Roš hašane je zvuk šofara
U ovoj atmosferi proslave i introspekcije, Roš hašana postaje simbol nade, zajedništva i obnove. U godini koja dolazi, jevrejska zajednica s nestrpljenjem očekuje blagoslove, plodnost i prosperitet, dok se istovremeno upućuje na put samorazvoja i duhovnog rasta. Ovaj praznik, obeležen tradicijom i verom, ostaje svetionik duhovnog uspona i nade za sve one koji ga slave.
Spor u parohiji Sabornog hrama Svetog Save u Klivlendu prerastao je u višemesečni sukob zbog smene sveštenika i pitanja finansijske odgovornosti u Eparhiji istočnoameričkoj.
Osvećeno znamenje koje je potonulo pre plivanja pronađeno je dan kasnije i sada se čuva u hramu Svete Trojice, gde mu vernici prilaze na poklonjenje i celivanje.
Bez pompe i velikih reči, u molitvi i sabranosti, Sabor Svetog Jovana Krstitelja u ostroškoj svetinji protekao je kao retka prilika da se vera ne objašnjava - već doživi.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
Pišinger je jednostavna, ali raskošna poslastica koja vekovima krasi slavske trpeze — savršena za sve koji vole spoj hrskavih oblandi i čokolade, uz miris doma i prazničnu toplinu.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
Usred ratnih dešavanja, kolone duhovne tragalice okupljaju se u ukrajinskom gradu Umanu, da odaju počast osnivaču hasidskog pokreta i proslave jedan od najvažnijih jevrejskih praznika — Roš Hašanu.
Od drevnih Vavilonaca do rimskih reformi, pravoslavnog i kineskog kalendara, Nova godina izražava univerzalnu ljudsku težnju za mirom, obnovom i zajedništvom, dok različiti običaji širom sveta oslikavaju bogatstvo kultura i tradicija.
Nekadašnji direktor Zavoda za zaštitu spomenika otkriva šokantnu devastaciju Jadranske straže i upozorava da svaka nepromišljena odluka može zauvek obezvrediti vekove vere i istorije.
Od čudesnog isceljenja i borbe s Napoleonom do potresnog proročanstva – život i poruka čoveka koji je verovao da se vera brani krstom, žrtvom i hrabrošću, čak i kada se ceo svet gasi.
Inicijativa Usamea Zukorlića da se na vakufskoj parceli izgradi veliki versko-obrazovni kompleks otvara šira pitanja – o nasleđu rahmetli muftije Zukorlića, o borbi za imovinu i o mestu bošnjačke zajednice u Srbiji i Evropi.
Zavetni hram na Vračaru večeras je centar molitve i svetlosti, gde se kroz ikone, sveće i melodije proživljava Hristov prvi susret sa Zakonom, duhovno obrezanje srca i početak nove godine po julijanskom kalendaru – događaji koji ne ostavljaju nikog ravnodušnim.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve poslao snažnu božićnu poruku o miru, srcu koje treba da se promeni i veri koja ne počinje od spoljašnje veličine, već iznutra.
Preteča Gospodnji jedini je svetac koji se u Pravoslavnoj crkvi proslavlja čak sedam puta godišnje – kroz praznike koji prate njegov život, služenje, stradanje i čudesnu istoriju njegove najveće svetinje.
Dok Jovanjdan u mnoge domove dolazi i kao krsna slava, Crkva podseća na molitvu koja se ne čita iz navike, već kao iskrena potreba da se čovek vrati sebi, veri i pokajanju.