U franjevačkoj crkvi i samostanu u našoj prestonici, u svečanom euharistijskom slavlju pored beogradskog nadbiskupa učestvovali su i ostali sveštenici i crkveni velikodostojnici
U svečarskoj atmosferi franjevačke crkve i samostana u Beogradu, proslavljen je nebeski zaštitnik i patron župe, sveti Antun Padovanski, kome je ovaj verski kompleks posvećen. Svečano euharistijsko slavlje u prepodnevnim časovima predvodio je beogradski nadbiskup Ladislav Nemet. U koncelebraciji s njim (više sveštenika zajedno služi ili učestvuje u jednoj misi) bili su savetnik Nuncijature Simon Bolivar Sančez Karion, župnik i gvardijan samostana svetog Antuna prečasni fra Ilija Anlandzak, superior Rezidencije isusovaca u Beogradu Marijan Steiner, sekretar Nuncijature Nandor Kara, kao i ostali sveštenici grada Beograda.
Beogradska nadbiskupija i metropolija
Sveti Antun jedan je od najpoznatijih i najpopularnijih svetaca – rekao je nadbiskup Nemet na početku svoje nadahnute propovedi. U svojim razmišljanjima o životu svetog Antuna, istakao je ključne momente iz njegovog života, poput osamljivanja u avgustinskom samostanu i želje da postane misionar.
On je po svojoj propovedi činio čudesa. Znao je propovedati satima, a ljudi su dolazili mnogo ranije kako bi bili blizu njega i čuli njegove reči, jer tada nije bilo mikrofona. Svi su dolazili da ga slušaju. Kada govorimo o Antunu, moramo reći da je on čovek vere koji je živeo od Božije reči - rekao je nadbiskup Nemet.
Na kraju slavlja, prečasni fra Ilija srdačno je pozdravio sve prisutne sveštenike i vernike, posebno zahvalivši nadbiskupu Nemetu na zajedništvu za oltarom i nadahnutoj propovedi. Ovaj dan je bio ispunjen duhovnom snagom i zajedničkom molitvom, proslavljajući svetog Antuna Padovanskog, čiji život i dela i dalje inspirišu vernike širom sveta.
Ruski državljanin, koji je živeo u „Ruskome manastiru“ na Svetoj Gori, pokušao je da napusti Grčku avionom — sud ga je proglasio krivim i izrekao mu kaznu zatvora i novčanu kaznu od 5.000 evra.
Sve što je pred ikonama nije otpad, već deo svetinje. Jedan od najpoznatijih duhovnika sa Svete gore otkriva kako da sačuvate blagodat i svetinju u svom domu.
Ono što je još poraznije jeste što se na slavama sve češće pojavljuju i scene koje sa hrišćanskom verom nemaju nikakve veze – čak ni sa osnovnim moralom.
Kroz molitvu, pravoslavni hrišćanin stupa u lični odnos sa Bogom, tražeći ne samo pomoć u teškoćama, već pre svega zajednicu, blizinu i osvećenje duše.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Ajet 40 iz Sure Ghafir jasno poručuje da nijedno zlo ne ostaje nekažnjeno, dok vera i dobra dela muškaraca i žena otvaraju vrata Dženeta u obilju bez granica.
Na dan kada katolička crkva proslavlja ovu svetiteljku iz 19. veka, mala Beatriz fotografisana je dok spava pored crvene ruže i drži krst – trenutak koji je osvojio hiljade srca i podsetio svet na moć vere, nežnosti i detinjstva.
Tokom istorijskog obraćanja u Knesetu, američki predsednik javno je govorio o Ivankinoj odluci da promeni veru, povezujući porodičnu priču sa političkim savezom između SAD i Izraela.
Reči iz sure Gafir (ajeti 14–17) podsećaju da iskrena molitva ne poznaje ljudske sudove, da je Božiji autoritet iznad svega i da će Sudnji dan ogoliti svaku istinu.
Na liturgiji i svepravoslavnom molebanu, vernici iz cele zemlje i Balkana sabrali su se da mole za mir, zaštitu napaćenog naroda i blagoslov svojih porodica, stvarajući prizor koji očarava i duhovno i vizuelno.
Na današnji dan sećamo se osvećenja Jerusalimskog hrama Vaskrsenja – svetinje nad svetinjama. Mesto Hristovog raspeća i Vaskrsenja postalo je srce hrišćanskog sveta.
U vremenima tuge, klevete i unutrašnjih borbi, ne traži snagu u sebi, već u Gospodu. Jer kako reče otac Mihailo – „trpi i istrpi, ali najviše se čuvaj očajanja.“
ovodom održavanja Šakti festivala u Obrenovcu, Apologetski odsek Arhiepiskopije upozorava na delovanje Mohanđija, čije učenje, iza privida mira i ljubavi, skriva ideologiju nespojivu sa pravoslavnom verom.
Sočivo sa semenkama, tradicionalno manastirsko jelo, donosi mir, toplinu i bogatstvo ukusa — a sprema se lako, bez skupih sastojaka i u svega nekoliko koraka.
Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o tome kako usmeren na greh i sopstvene slabosti, ali pod Božjom svetlošću, gnev ne razara, već čisti dušu i otvara prostor za rast dobrote i pravednosti