Zbog toga što nije želela da se odrekne vere u Hrista, Svete Marine odrekao se i rođeni otac.
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici 30. jula proslavljaju Svetu velikomučenicu Marinu, u narodu mnogo poznatiju kao Ognjena Marija, jednu od najpoštovanijih svetiteljki u srpskoj tradiciji.
Iako ovaj praznik u crkvenom kalendaru nije obeležen crvenim slovom već crnim, vekovima zauzima posebno mesto u narodnoj pobožnosti, naročito među ženama.
Ognjena Marija pripada nizu letnjih praznika posvećenih svetiteljkama, zajedno sa Blagom Marijom (4. avgusta) i Trnovom Petkom (8. avgusta).
Prema crkvenom predanju, Sveta Marina rođena je u Antiohiji Pisidijskoj u mnogobožačkoj porodici.
Još kao dvanaestogodišnja devojčica čula je propoved o Gospodu Isusu Hristu - o njegovom ovaploćenju, čudesima, stradanju i slavnom vaskrsenju. Te reči duboko su dotakle njeno srce, pa je odlučila da svoj život potpuno posveti Hristu, zavetovavši se na devstvenost i vernost veri.
SPC
Sveta velikomučenica Marina - Ognjena Marija
Zbog toga ju je se odrekao i rođeni otac, koji nije mogao da prihvati njenu odluku da postane hrišćanka.
Njena vera ubrzo ju je dovela pred rimskog namesnika Olimvrija. Očaran njenom lepotom, najpre je pokušao da je nagovori da mu postane žena, ali kada je Marina to odlučno odbila, zahtevao je da prinese žrtvu paganskim idolima.
Predanje beleži da je svetiteljka hrabro odgovorila da se neće pokloniti mrtvim idolima, već jedino istinitom Bogu. Zbog takvog ispovedanja vere bila je izložena strašnim mukama. Nakon mučenja bačena je u tamnicu, gde je, prema žitiju, doživela čudesno viđenje.
Pred njom se pojavio đavo u obličju velike zmije, ali se ona prekrstila i zmija je nestala. Potom je tamnicu obasjala nebeska svetlost, ukazao se časni krst, a glas sa neba ohrabrio je svetiteljku da istraje. Božjom silom, Marina je tada bila isceljena od svih rana.
Ni naredna mučenja, u ognju i vodi, nisu pokolebala njenu veru. Na kraju je osuđena na smrt odsecanjem glave.
Pred samo pogubljenje, prema crkvenom predanju, javio joj se Gospod Isus Hristos sa anđelima, učvršćujući je u njenom mučeničkom podvigu.
Postradala je u vreme cara Dioklecijana, a Crkva je slavi kao velikomučenicu koja je svojom verom i hrabrošću zadobila Carstvo nebesko.
Posebno poštovanje prema Svetoj Marini sačuvalo se i kroz njene svete mošti. Jedna njena ruka čuva se u manastiru Vatoped na Svetoj Gori, dok se deo čudotvornih moštiju nalazi u manastiru posvećenom svetiteljki na planini iznad Ohridskog jezera.
Predanje svedoči da su se na tom mestu kroz vekove događala brojna isceljenja i druga čuda, zbog čega su ovoj svetinji s poštovanjem prilazili ne samo hrišćani već i muslimani. Zabeleženo je i da Osmanlije nikada nisu skrnavile ovaj manastir, a jedno vreme njegov tutor bio je čak i jedan Turčin.
Ne želeći da stupi u brak sa smrtnim čovekom, Fevronija je svoj život posvetila Hristu i zamonašila se u ženskom manastiru u Asiriji, kojim je upravljala njena tetka Vriena.
Jedan deo moštiju Svetih Kirika i Julite čuva se u Ohridu, u crkvi Presvete Bogorodice Bolničke, gde im vernici vekovima dolaze na poklonjenje i molitvu.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog sveštenomučenika Lukijana Antiohijskog po starom kalendaru, dok crkve koje koriste novi kalendar obeležavaju Svete mučenike Terencija, Neonilu i njihovu decu. Grčka pravoslavna crkva danas proslavlja i Pokrov Presvete Bogorodice. Katolička crkva slavi Svete apostole Simona i Judu Tadeja, dok Jevreji i muslimani danas nemaju veći verski praznik.
Iako je zbog svoje učenosti i duhovnosti bio veoma poštovan, u vreme progona hrišćana pod carem Maksimijanom, suočio se sa teškim mučenjima, koja je podneo ne odričući se Hrista.
U Crkvi Ružici služeno je praznično bdenje, dok su u Kapeli Svete Petke sveštenici čitali molitve pred moštima svetiteljke i blagosiljali okupljene vernike. Potom je u kapeli služena i sveta tajna jeleosvećenja.
Od Začeća Svetog Jovana Preteče do Svetog Luke, porodični praznici nižu se tokom celog meseca, a jedan od najpoznatijih datuma ove godine pada u sredu i obeležava se uz post na ulju.
Početak novog godišnjeg bogoslužbenog kruga Crkva dočekuje molitvom za Božji blagoslov, rodnost zemlje, blagorastvorenje vazduha i dobro svih ljudi, čuvajući drevnu tradiciju dugu više vekova.
Razbijeni spomenici i fotografije pokojnika potresli su nekadašnje stanovnike Vučinića, dok sveštenik Darko Kujundžić upozorava da napadi traju godinama, a Međureligijsko veće BiH traži hitnu istragu.
U besedi za sredu 22. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zašto ni oganj, ni grob, ni protok vremena ne mogu osujetiti vaskrsenje, ali i zbog čega dobra dela ostaju trajno svedočanstvo čovekovog života pred Bogom.
Ime Marina nosi drevno značenje povezano sa morem, ali i priču o 15-godišnjoj devojci iz Antiohije koja je zbog vere u Hrista pretrpela mučeničko stradanje koje vekovima čuva crkveno predanje.
Sveta velikomučenica Marina smatra se jednom od najpoštovanijih svetiteljki u pravoslavlju, a vernici joj se obraćaju moleći za pomoć u iskušenjima, izbavljenje od greha, duhovno ukrepljenje i zastupništvo pred Gospodom.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog sveštenomučenika Lukijana Antiohijskog po starom kalendaru, dok crkve koje koriste novi kalendar obeležavaju Svete mučenike Terencija, Neonilu i njihovu decu. Grčka pravoslavna crkva danas proslavlja i Pokrov Presvete Bogorodice. Katolička crkva slavi Svete apostole Simona i Judu Tadeja, dok Jevreji i muslimani danas nemaju veći verski praznik.
Iako je zbog svoje učenosti i duhovnosti bio veoma poštovan, u vreme progona hrišćana pod carem Maksimijanom, suočio se sa teškim mučenjima, koja je podneo ne odričući se Hrista.
Vernik može redovno da odlazi u crkvu, da se pridržava posta i da izgovara molitve, a da istovremeno u svakodnevnim odnosima bude opterećen nemirom, nezadovoljstvom i teškoćom da pronađe mir.
Vernici su praznik Svete Petke proslavili u svetinjama na Kalemegdanu. U Crkvi Ružici služene su dve liturgije, a mnogi su došli i u Kapelu Svete Petke da se poklone moštima svetiteljke i uzmu vodu sa izvora.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog sveštenomučenika Lukijana Antiohijskog po starom kalendaru, dok crkve koje koriste novi kalendar obeležavaju Svete mučenike Terencija, Neonilu i njihovu decu. Grčka pravoslavna crkva danas proslavlja i Pokrov Presvete Bogorodice. Katolička crkva slavi Svete apostole Simona i Judu Tadeja, dok Jevreji i muslimani danas nemaju veći verski praznik.
Nepravda i tuđa zloba mogu da probude bes i želju za osvetom, ali pouka velikog svetitelja našeg vremena pokazuje kako da sačuvamo unutrašnji mir i ne dozvolimo da tuđi postupci upravljaju našim srcem.
Uzbudljiva priča o Tari i njenim drugarima, neobičnoj tajni na krovu zgrade i pouci Prepodobne mati Paraskeve da se prava ljubav prema Bogu pokazuje brigom za druge.