Od svih običaja, na Cveti je najbitnije posvetiti se duhovnom razvoju, kroz molitvu, ljubav prema bližnjem, slavu prazniku novog života, Vaskrsu, koji dolazi, sa mirom u srcu. Cveti spada u grupu pokretnih praznika, odnoso praznik kojem se svake godine menja datum. Na ovaj dan treba posaditi cveće ili ga staviti u vodu s kojom se treba umiti da bi bili lepi kao cveće.
Ove godine on pada 28. aprila, a obeležava se u spomen na svečani ulazak Gospoda Isusa Hrista u Jerusalim.
Cveti su radostan praznik, dan kada se slavi, širi sreća i ljubav, a u raznim zemljama postoje različiti običaji na Cveti. Jedan od glavnih jeste rano ustajanje i branje cveća, posebno sa decom.
Cveće se potom stavlja u činiju zajedno sa vodom, da bi se porodica potom umila tom vodom u kojoj je potopljeno cveće.
Foto: SPC
Na Cveti se šire sreća i ljubav
Cilj je da budete lepi kao cveće cele godine koja je pred vama.
Gospoda Isusa Hrista su na ulazu u Jerusalim sačekali ljudi koji su prema svetim knjigama klicali "Osana, blagosloven onaj koji dolazi u ime Gospodnje" i bacali su palmine grane i cveće pred njega. Kod nas se palmine hrane prema običaju zamenjuju grančicama vrbe. Cveti se slave nakon Lazareve subote, odnosne Vrbice.
Od svih običaja, najbitnije je posvetiti se duhovnom razvoju, kroz molitvu, ljubav prema bližnjem, slavu prazniku novog života, Vaskrsu, koji dolazi, sa mirom u srcu.
Verovalo se da na Cveti treba započeti neke poslove, doneti odluke. Ljudi unose cveće u dom, kite kapije, ulazna vrata, drže cveće u vazi i poklanjaju ga dragim osobama.
Na ovaj praznik odvojite vreme za sebe i dobro razmislite o svojim sledećim koracima - jer je rad na sebi najisplatljiviji posao!
U besedi za 5. sedmicu po Vaskrsu Sveti Nikolaj Ohridski i Žički pokazuje kako se čovek od Boga ne odvaja naglo, već postepeno, kroz neprimetne zamene koje slabe unutrašnju vernost i vode u duhovnu prevaru.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetu mučenicu Pelagiju Tarsijsku po starom i Svetog apostola Andronika po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svetog Paskala Bajlonskog, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Jedna rečenica izgovorena u besu može godinama da ostavi trag, a čuveni ruski duhovnik otkriva zbog čega mnogi izgube spokoj upravo onda kada pomisle da su pobedili u raspravi.
Tokom incidenta u bazilici u Jablonneu čula su se dva pucnja, nakon čega je ukradena i oštećena relikvija Svete Zdislave, dok policija istražuje motive i okolnosti skrnavljenja.
Zašto Spasovdan i Trojice svake godine „šetaju“ kroz kalendar, dok su Božić i Bogojavljenje zauvek vezani za isti datum? Odgovor leži u pravilima Crkve i računanju datuma Vaskrsa.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetu mučenicu Pelagiju Tarsijsku po starom i Svetog apostola Andronika po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svetog Paskala Bajlonskog, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Zašto Spasovdan i Trojice svake godine „šetaju“ kroz kalendar, dok su Božić i Bogojavljenje zauvek vezani za isti datum? Odgovor leži u pravilima Crkve i računanju datuma Vaskrsa.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svete mučenike Timoteja i Mavru po starom i Prepodobnog Teodora Osveštanog po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svetog Ivana Nepomuka, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Rukopisi, ikone i predmeti iz Hilandara, ali i potpuno nova postavka u srcu prestonice, donose drugačiji pogled na jednu od najvažnijih ličnosti srpske istorije - Svetog Savu.
Ova svetinja postala je novo veliko hodočasničko središte Hercegovine, gde se prepliću istorija, vera i narodna predanja o pronalasku moštiju majke Ostroškog Čudotvorca.
Kod Trebinja se nalazi Tvrdoš, jedna od najstarijih pravoslavnih svetinja na Balkanu, mesto koje su obnavljali mitropolit Amfilohije i vladika Atanasije, vraćajući mu nekadašnji značaj.
U Crkvi Svetog Đorđa pod Goricom služeno je opelo monahinji Hristini (Rabrenović), koju su vernici pamtili po požrtvovanosti, molitvi i decenijama služenja bez želje za priznanjima.