Na Veliki četvrtak, kako je rekao poglavar SPC, Gospod najpre pokazuje da je smirenje najbolji put ili, bolje reći, jedini ispravni put. Na Veliki četvrtak se dogodila Tajna večera, koja je od velike važnosti za liturgiju. Bog je rekao da izvan Svete liturgije nema punoće života. Sve treba da ima svoj izvor u Svetoj liturgiji.
Po završetku Svete liturgije patrijarh g. Porfirije se obratio vernom narodu i tom prilikom pojasnio suštinu i poruku današnjeg praznika:
- Danas, na Veliki četvrtak, Gospod najpre pokazuje da je smirenje najbolji put, ili bolje reći, jedini ispravni put, jedini ispravni način postojanja… Smirenje je put koji nas vodi u tajnu Carstva Nebeskog i smirenje je uvek i isključivo samo izraz velike ljubavi.
Poglavar SPC je podsetio da se na današnji dan dogodilo ustanovljenje Svete litrugije na tajnoj Večeri.
- Na Veliki četvrtak se desio događaj koji je neizmerno važan za Crkvu koju razumemo kao telo Hristovo, a to je Tajna večera, Tajna večera kao ustanova Svete liturgije - evharistije. Gospod je rekao da izvan svete Liturgije nema punoće života, nema mogućnosti spoznaje punoće i lepote carstva Božjeg i večnosti. Zato sve treba da ima svoje izvorište i svoj uvir u Svetoj liturgiji - rekao je patrijarh g. Porfirije.
SPC
Patrijarh Porfirije drži službu
Patrijarh Porfirije je takođe podsetio na primer koji nam je Hristos dao u Getsimanskom vrtu, pokazujući tako punoću svoje ljudske prirode, kao i njenu slabost i strah od stradanja i smrti, ali ujedno dajući i nama primer da uvek treba da prihvatamo volju Božju u svom životu, tj. da svaku svoju molitvu završavamo rečima: Gospode, neka bude volja tvoja!
Njegovoj svetosti patrijarhu g. Porfiriju su sasluživali: protojerej - stavrofor Velibor Džomić; jereji Sava Milin, Srboljub Ubiparipović i Vladimir Radovanović; kao i protođakoni Dragan Radić i Radomir Vrućinić.
Beseda Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za nedelju 14. sedmice po Duhovima donosi snažnu poruku o krotosti, milosti i istini koja ne mora da bude izgovorena glasno da bi promenila čoveka.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog sveštenomučenika Evtiha po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležava Čudo Svetog arhangela Mihaila u Kolosima. Katolička crkva obeležava 23. nedelju kroz godinu, dok je u jevrejskom kalendaru 24. elul, a muslimani nemaju veliki islamski praznik.
Posle pada mnogi dugo nose teret krivice i teško prihvataju da im je oprošteno. Svetitelj iz Egine podseća na razliku između iskrenog pokajanja i samokažnjavanja i nudi poruku koja donosi drugačiji pogled na milost.
Sakralni objekat koji je u 19. veku bio jedno od važnih mesta opismenjavanja vozućkog kraja ponovo će dobiti svoju ulogu u okviru svetinje, zahvaljujući zajedništvu Crkve i vernog naroda.
Na pravoslavni praznik posvećen majkama i svim ženama, u hramu Svetog Vasilija Ostroškog, poglavar Srpske pravoslavne crkve podsetio je vernike na suštinu jevanđeljske istine – Božju ljubav koja povezuje ljude i prevazilazi sve podele.
Verni narod okupio se u porti novobeogradskog hrama, gde je patrijarh Porfirije uputio snažne poruke o veri, smirenju, radosti, pokajanju i miru, a bogat program okupio je i brojne izvođače duhovne i etno muzike.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve podsetio je na snagu njenog „da“ Bogu, istakavši da nam Majka Božja svojim primerom otkriva kako se prihvatanjem Njegove volje dolazi do istinske slobode i spasenja.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog sveštenomučenika Evtiha po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležava Čudo Svetog arhangela Mihaila u Kolosima. Katolička crkva obeležava 23. nedelju kroz godinu, dok je u jevrejskom kalendaru 24. elul, a muslimani nemaju veliki islamski praznik.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog sveštenomučenika Irineja, episkopa Lionskog, po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležavaju Sveti prorok Zaharija i pravedna Jelisaveta. Katolička crkva obeležava Svetu Majku Tereziju iz Kalkute, dok je za Jevreje danas Šabat, a muslimani nemaju veliki islamski praznik.
Obnova skita Svetog Vasilija na hilandarskom pristaništu i više od decenije pomoći manastiru Hilandaru bili su među najvažnijim razlozima za odlikovanje Marka Ivića Ordenom Svetog Save.
Kukuruzno brašno, mleko i sitan sir dovoljni su za pripremu jednostavnog jela koje se spremalo kada je crkveni tipik dozvoljavao mrsnu hranu, a neobično ime dobilo je po načinu na koji se brašno ponaša dok se kuva.