ZAŠTO NEKI LJUDI NIKAKO NE MOGU DA NAPREDUJU: Otac Aleksandar o zaglavljivanju u tuđem blatu i kako to prevazići
Samo napredak koji se gradi na ljubavi ima čvrst temelj.
Junaštvo svetice iz perioda ranog hrišćanstva postalo je večita svetlost koja obasjava puteve vernika, dok njen primer služi kao neiscrpni izvor inspiracije i nade za sve one koji traže snagu u veri i ljubavi prema Hristu.
U doba kada je hrišćanska vera bila uveliko progonjena, svetlost neustrašivih mučenika sijala je kao svetionik nade i vere. Među njima se posebno ističe prepodobnomučenica Teodosija Tirska, koja je svojim neustrašivim duhom i neugasivom verom ostavila neizbrisiv trag u hrišćanskom svetu.
Rođena u Tiru, Teodosija je od ranog detinjstva pokazivala blagu narav i duboku posvećenost Hristu. Njena snaga i odlučnost došle su do izražaja u vreme vladavine cara Maksimijana, kada su hrišćani bili izloženi surovim progonima. Jednoga dana, u Kesariji Palestinskoj, gde su mnogi hrišćani bili vezani, mlada Teodosija hrabro pristupi da ih blaži i hrabri za predstojeću mučeničku smrt. Njene reči bile su poput melem za one koji su čekali sudbinu.
Kada su vojnici čuli njne reči, odmah su je odveli pred sudiju. Razjaren njenom hrabrošću i verom, sudija je naložio da joj obese kamen o vrat i bace je u more. No, Božji anđeli su je izneli živu na obalu, čudo koje je dodatno osnažilo njenu veru. Teodosija se ponovo pojavi pred sudijom, neustrašivo i nepokolebljivo, nakon čega on naredi da je poseku.
Nakon njene smrti, Teodosija se javi svojim roditeljima u snu, sva u prevelikom nebeskom sjaju, okružena mnogim drugim spasenim devojkama. U tom svetlom javljanju reče im: „Vidite li, kolika je slava i blagodat Hrista moga, koje ste me hteli lišiti?“ Njene reči bile su podsetnik na večnu radost koja čeka one koji su verni Hristu, uprkos svim zemaljskim teškoćama i mukama. Njeno mučeništvo i svetost zapečatili su njeno ime u istoriji crkve, a njen česni postrad postao je simbol vere i nepokolebljivosti. Svetiteljska Teodosija Tirska proslavljena je 308. godine, ostavljajući za sobom primer vere i hrabrosti koji i danas inspiriše mnoge.

Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Crkva je odlučila da instalira avatar sa veštačkom inteligencijom, pri čemu je nakon diskusije izabrana figura Isusa kao najbolje rešenje.
On je ženu preveo u hrišćanstvo i s njom živeo kao sa sestrom.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobnog Gerasima Jordanskog po starom i Svetog Aleksija, Čoveka Božjeg po novom kalendaru. Katolici slave spomendan Svetog Patrika, muslimani su u mesecu ramazanu, dok Jevreji danas nemaju većeg opšteg praznika.
Prepodobni Gerasim, prema predanju, za vreme časnog posta nije jeo ništa osim što se pričešćivao.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetu mučenike Evtropija, Kleonika i Vasiliska po starom kalendaru i Svetog apostola Aristovula po novom kalendaru. Katolici slave spomendan Svetih Hilarija i Tacijana, muslimani su u mesecu ramazanu, dok Jevreji danas nemaju većeg opšteg praznika.
U manastiru Svetog Aleksandra Nevskog u Ugljeviku okupio se veliki broj vernika da se pokloni mirotočivoj ikoni „Umekšanje zlih srca“
Ketrin Krik je od audicija za filmove došla do punih arena i miliona pregleda, uz egzorcizme obećava isceljenja, dok verski analitičari upozoravaju da iza svega stoji zloupotreba vere i profit.
Dok istraživanja beleže rast broja onih koji se izjašnjavaju kao vernici, otac Vasilije podseća na razliku između spoljašnje discipline i istinskog preobražaja i pobožnosti.
Na univerzitetu u Kjotu napravljen je humanoid Budaroid koji odgovara na pitanja ljudi, učestvuje u obredima i prilagođava svoje odgovore svakom sagovorniku.
Katekumeni prolaze kroz duhovnu pripremu da na najveći hrišćanski praznik prime Svete Tajne i postanu članovi Pravoslavne crkve.
U selu Banjica kod Čačka čuvaju se mošti Svetog Jovana Stjeničkog, a nedaleko od hrama nalazi se izvor kome vernici pripisuju brojna čuda.
Iguman manastira Podmaine u hramu Svetog Save u Bileći preneo važne pouke o poverenju u Boga i ljubavi prema bližnjima, ističući kako vera pomaže da se prevaziđu životne nevolje i osnaži duh u danima posta.