Junaštvo svetice iz perioda ranog hrišćanstva postalo je večita svetlost koja obasjava puteve vernika, dok njen primer služi kao neiscrpni izvor inspiracije i nade za sve one koji traže snagu u veri i ljubavi prema Hristu.
U doba kada je hrišćanska vera bila uveliko progonjena, svetlost neustrašivih mučenika sijala je kao svetionik nade i vere. Među njima se posebno ističe prepodobnomučenica Teodosija Tirska, koja je svojim neustrašivim duhom i neugasivom verom ostavila neizbrisiv trag u hrišćanskom svetu.
Rođena u Tiru, Teodosija je od ranog detinjstva pokazivala blagu narav i duboku posvećenost Hristu. Njena snaga i odlučnost došle su do izražaja u vreme vladavine cara Maksimijana, kada su hrišćani bili izloženi surovim progonima. Jednoga dana, u Kesariji Palestinskoj, gde su mnogi hrišćani bili vezani, mlada Teodosija hrabro pristupi da ih blaži i hrabri za predstojeću mučeničku smrt. Njene reči bile su poput melem za one koji su čekali sudbinu.
Wikipedia
Ikona Svete Teodosije Tirske
Kada su vojnici čuli njne reči, odmah su je odveli pred sudiju. Razjaren njenom hrabrošću i verom, sudija je naložio da joj obese kamen o vrat i bace je u more. No, Božji anđeli su je izneli živu na obalu, čudo koje je dodatno osnažilo njenu veru. Teodosija se ponovo pojavi pred sudijom, neustrašivo i nepokolebljivo, nakon čega on naredi da je poseku.
Nakon njene smrti, Teodosija se javi svojim roditeljima u snu, sva u prevelikom nebeskom sjaju, okružena mnogim drugim spasenim devojkama. U tom svetlom javljanju reče im: „Vidite li, kolika je slava i blagodat Hrista moga, koje ste me hteli lišiti?“ Njene reči bile su podsetnik na večnu radost koja čeka one koji su verni Hristu, uprkos svim zemaljskim teškoćama i mukama. Njeno mučeništvo i svetost zapečatili su njeno ime u istoriji crkve, a njen česni postrad postao je simbol vere i nepokolebljivosti. Svetiteljska Teodosija Tirska proslavljena je 308. godine, ostavljajući za sobom primer vere i hrabrosti koji i danas inspiriše mnoge.
Od Začeća Svetog Jovana Preteče do Svetog Luke, porodični praznici nižu se tokom celog meseca, a jedan od najpoznatijih datuma ove godine pada u sredu i obeležava se uz post na ulju.
Početak novog godišnjeg bogoslužbenog kruga Crkva dočekuje molitvom za Božji blagoslov, rodnost zemlje, blagorastvorenje vazduha i dobro svih ljudi, čuvajući drevnu tradiciju dugu više vekova.
U pravoslavnom učenju porodica ima posebno mesto, a roditeljska odgovornost ne završava se na tome da deci samo obezbede sve što im je potrebno za život.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
U pravoslavnom učenju porodica ima posebno mesto, a roditeljska odgovornost ne završava se na tome da deci samo obezbede sve što im je potrebno za život.
Među datumima koje pravoslavni vernici treba da zapamte nalaze se i neke od najpoznatijih srpskih slava, a kraj meseca donosi početak Božićnog posta, zbog čega će poslednja novembarska slavska trpeza biti posna.