SPC DANAS PROSLAVLJA SVETOG KIRILA ALEKSANDRIJSKOG: Vodio teške borbe za veru, a najtežu protiv carigradskog patrijarha koji je Bogorodicu nazivao Hristorodicom
Svojim primerom ovaj svetitelj nas podseća na snagu vere i hrabrost u odbrani pravih vrednosti, uprkos svim izazovima i teškoćama koje se mogu pojaviti na našem putu.
Sveti Kirilo Aleksandrijski, arhiepiskop velike mudrosti i čvrste vere, rođen je u plemićkoj porodici i bio je bliski srodnik Teofila, patrijarha aleksandrijskog. Nakon Teofilove smrti, Kiril je posvećen za patrijarha, a njegov život obeležile su tri velike borbe koje je vodio sa nepokolebljivom verom i snagom.
Prva borba bila je protiv jeretika Novatijana, koji su se ponosili svojom navodnom vrlinom, nosili belu odeću i zabranjivali drugi brak. Oni su verovali da za one koji učine smrtni greh nema oproštaja i da se oni koji jednom otpadnu od crkve ne mogu vratiti, ma koliko se kajali. Sveti Kirilo ih je pobedio i proterao iz Aleksandrije, oslobađajući svoj grad od njihove zablude.
Printscreen/Youtube/Телевизија Храм
Ikona Svetog Kirila Aleksandijskog
Druga borba bila je mnogo teža i krvavija – borba sa Jevrejima u Aleksandriji. Jevreji su u tom gradu bili osileni još od kada je grada osnovao Aleksandar Veliki, a njihova mržnja prema hrišćanima bila je strahovita. Oni su mučki ubijali hrišćane, trovali ih i razapinjali na krst. Kirilo je uspeo da kod cara Teodosija Mlađeg izdejstvuje proterivanje Jevreja iz Aleksandrije, štiteći svoju pastvu od njihovog nasilja.
Treća i najvažnija borba bila je protiv Nestorija, patrijarha carigradskog, koji je hulio Presvetu Bogorodicu nazivajući je Hristorodicom, umesto Bogorodicom. Ovaj sukob je rešen na Trećem vaseljenskom saboru u Efesu, gde je Sveti Kirilo predsedavao u ime rimskog pape Celestina, koji zbog starosti nije mogao prisustvovati. Nestorije je bio osuđen i anatemisan, te prognan na istočnu granicu carstva, gde je umro užasnom smrću.
Shutterstock
Drevna Aleksandrija
Posle svih borbi, Sveti Kirilo je u miru nastavio da vodi svoje stado i revnosno služi Gospodu. Prestavio se Gospodu 444. godine, ostavljajući za sobom trajnu zaostavštinu vere i pobožnosti. Za njega se kaže da je sastavio molitvu "Bogorodice Djevo radujsja!", koja i danas osnažuje vernike širom sveta.
U manastiru Kovilj snimljeni prvi kadrovi antiratne drame Dragoljuba Elčića po scenariju Željka Pržulja, nastale po „Dnevniku ratnog hirurga“ dr Miodraga Lazića, uz podršku Srpske pravoslavne crkve i Filmskog centra Srbije.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Otkrijte kako pivo pretvara ovo jednostavno jelo u ukusnu salatu sa istorijom dugom vekovima, zapisanu još 1855. u "Srbskom kuvaru" jeromonaha Jerotija iz Krušedola.
Od jevanđelskog opisa Hristovog lica koje zasija „kao sunce“ do savremenih svedočanstava o isceljenjima i svetlosti u hramovima – praznik Preobraženja Gospodnjeg, 19. avgusta, poziva vernike na lični preobražaj.
U vreme Julijana Odstupnika, dva zavađena čoveka na ulici uzela su njega za sudiju. On dosudi pravdu pravome, zbog čega se ovaj drugi naljutio, pa je otišao kod cara i optužio Evsignija kao hrišćanina.
Na Preobraženje Gospodnje pre tri decenije, omiljeni duhovni vođa je u svojim molitvama i opomenama ukazao na snagu vere, mira i odanosti Bogu, ostavljajući poruku koja i danas inspiriše pravoslavne vernike u svetu punom izazova.
Recept iz Velikog posnog kuvara autorke Nade Marković otkriva kako se od najjednostavnijih sastojaka može napraviti brzo, ukusno i iznenađujuće fino jelo koje će obogatiti svaku trpezu u vreme posta.