SPC DANAS PROSLAVLJA SVETOG KIRILA ALEKSANDRIJSKOG: Vodio teške borbe za veru, a najtežu protiv carigradskog patrijarha koji je Bogorodicu nazivao Hristorodicom
Svojim primerom ovaj svetitelj nas podseća na snagu vere i hrabrost u odbrani pravih vrednosti, uprkos svim izazovima i teškoćama koje se mogu pojaviti na našem putu.
Sveti Kirilo Aleksandrijski, arhiepiskop velike mudrosti i čvrste vere, rođen je u plemićkoj porodici i bio je bliski srodnik Teofila, patrijarha aleksandrijskog. Nakon Teofilove smrti, Kiril je posvećen za patrijarha, a njegov život obeležile su tri velike borbe koje je vodio sa nepokolebljivom verom i snagom.
Prva borba bila je protiv jeretika Novatijana, koji su se ponosili svojom navodnom vrlinom, nosili belu odeću i zabranjivali drugi brak. Oni su verovali da za one koji učine smrtni greh nema oproštaja i da se oni koji jednom otpadnu od crkve ne mogu vratiti, ma koliko se kajali. Sveti Kirilo ih je pobedio i proterao iz Aleksandrije, oslobađajući svoj grad od njihove zablude.
Printscreen/Youtube/Телевизија Храм
Ikona Svetog Kirila Aleksandijskog
Druga borba bila je mnogo teža i krvavija – borba sa Jevrejima u Aleksandriji. Jevreji su u tom gradu bili osileni još od kada je grada osnovao Aleksandar Veliki, a njihova mržnja prema hrišćanima bila je strahovita. Oni su mučki ubijali hrišćane, trovali ih i razapinjali na krst. Kirilo je uspeo da kod cara Teodosija Mlađeg izdejstvuje proterivanje Jevreja iz Aleksandrije, štiteći svoju pastvu od njihovog nasilja.
Treća i najvažnija borba bila je protiv Nestorija, patrijarha carigradskog, koji je hulio Presvetu Bogorodicu nazivajući je Hristorodicom, umesto Bogorodicom. Ovaj sukob je rešen na Trećem vaseljenskom saboru u Efesu, gde je Sveti Kirilo predsedavao u ime rimskog pape Celestina, koji zbog starosti nije mogao prisustvovati. Nestorije je bio osuđen i anatemisan, te prognan na istočnu granicu carstva, gde je umro užasnom smrću.
Shutterstock
Drevna Aleksandrija
Posle svih borbi, Sveti Kirilo je u miru nastavio da vodi svoje stado i revnosno služi Gospodu. Prestavio se Gospodu 444. godine, ostavljajući za sobom trajnu zaostavštinu vere i pobožnosti. Za njega se kaže da je sastavio molitvu "Bogorodice Djevo radujsja!", koja i danas osnažuje vernike širom sveta.
Od Luke i Lazara do Pavla, Stefana i Jakova, ova imena povezana su sa važnim ličnostima Svetog pisma i zauzimaju posebno mesto u hrišćanskoj tradiciji.
Đakon iz Katane prošao je kroz tamnicu, gladovanje i surovo mučenje, ali ono što je učinio neposredno pre smrti ostalo je zabeleženo kao snažno svedočanstvo vere u Hrista.
Ruski duhovnik upozorava na trenutak kada nevolja postane toliko teška da čovek počne da gubi oslonac i otkriva zašto upravo tada treba biti posebno oprezan sa onim što se događa u njegovim mislima.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Đakon iz Katane prošao je kroz tamnicu, gladovanje i surovo mučenje, ali ono što je učinio neposredno pre smrti ostalo je zabeleženo kao snažno svedočanstvo vere u Hrista.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog mučenika i arhiđakona Lavrentija po starom, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti sveštenomučenik Irinej. Katolička crkva obeležava spomendan Svete Ruže Limske, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog apostola Matiju po starom, dok se po novom kalendaru obeležavaju Sveti mučenik Agatonik i drugi svetitelji. Katolička crkva obeležava spomendan Blažene Device Marije Kraljice, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
U besedi za 12. nedelju po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički upozorava šta se događa kada nezrele i nepobožne pomisli potisnu duhovnu mudrost, a čovek se udalji od Božjeg zakona koji mu daje red i unutrašnju snagu.
Probajte varivo od zrelog boba po receptu iz „Srbskog kuvara“ jeromonaha Jeroteja Draganovića, pročitajte molitvu Presvetoj Bogorodici za nedelju i duhovno se nadahnite poukom Svetog Pajsija Svetogorca.
Pouka optinskog starca o fariseju i mitaru pokazuje zašto je svest o sopstvenoj grešnosti dragocenija od uverenja da smo bolji od drugih i zbog čega bez nade u Božiju milost nema pravog puta ka spasenju.