SPC DANAS PROSLAVLJA SVETOG KIRILA ALEKSANDRIJSKOG: Vodio teške borbe za veru, a najtežu protiv carigradskog patrijarha koji je Bogorodicu nazivao Hristorodicom
Svojim primerom ovaj svetitelj nas podseća na snagu vere i hrabrost u odbrani pravih vrednosti, uprkos svim izazovima i teškoćama koje se mogu pojaviti na našem putu.
Sveti Kirilo Aleksandrijski, arhiepiskop velike mudrosti i čvrste vere, rođen je u plemićkoj porodici i bio je bliski srodnik Teofila, patrijarha aleksandrijskog. Nakon Teofilove smrti, Kiril je posvećen za patrijarha, a njegov život obeležile su tri velike borbe koje je vodio sa nepokolebljivom verom i snagom.
Prva borba bila je protiv jeretika Novatijana, koji su se ponosili svojom navodnom vrlinom, nosili belu odeću i zabranjivali drugi brak. Oni su verovali da za one koji učine smrtni greh nema oproštaja i da se oni koji jednom otpadnu od crkve ne mogu vratiti, ma koliko se kajali. Sveti Kirilo ih je pobedio i proterao iz Aleksandrije, oslobađajući svoj grad od njihove zablude.
Printscreen/Youtube/Телевизија Храм
Ikona Svetog Kirila Aleksandijskog
Druga borba bila je mnogo teža i krvavija – borba sa Jevrejima u Aleksandriji. Jevreji su u tom gradu bili osileni još od kada je grada osnovao Aleksandar Veliki, a njihova mržnja prema hrišćanima bila je strahovita. Oni su mučki ubijali hrišćane, trovali ih i razapinjali na krst. Kirilo je uspeo da kod cara Teodosija Mlađeg izdejstvuje proterivanje Jevreja iz Aleksandrije, štiteći svoju pastvu od njihovog nasilja.
Treća i najvažnija borba bila je protiv Nestorija, patrijarha carigradskog, koji je hulio Presvetu Bogorodicu nazivajući je Hristorodicom, umesto Bogorodicom. Ovaj sukob je rešen na Trećem vaseljenskom saboru u Efesu, gde je Sveti Kirilo predsedavao u ime rimskog pape Celestina, koji zbog starosti nije mogao prisustvovati. Nestorije je bio osuđen i anatemisan, te prognan na istočnu granicu carstva, gde je umro užasnom smrću.
Shutterstock
Drevna Aleksandrija
Posle svih borbi, Sveti Kirilo je u miru nastavio da vodi svoje stado i revnosno služi Gospodu. Prestavio se Gospodu 444. godine, ostavljajući za sobom trajnu zaostavštinu vere i pobožnosti. Za njega se kaže da je sastavio molitvu "Bogorodice Djevo radujsja!", koja i danas osnažuje vernike širom sveta.
Većina vernog naroda misli da zna kako se ponašati, ali tokom velikih praznika, poput Vaskrsa, iznenadi ih koliko detalja propuštaju - od ulaska u hram do pričešća i blagoslova.
Priča o učeniku koji je bio uz Hrista, a potom otišao svojim putem otvara pitanje slobodne volje, slabosti i propuštene prilike za pokajanje, koje i danas izaziva nemir i preispitivanje.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Veliku sredu po starom i po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svetog Dionizija Korintskog, dok Jevreji obeležavaju dane Pashe, a muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Kako je susret Djeve Marije i arhangela Gavrila otkrio tajnu koja prevazilazi ljudski razum i označio početak ispunjenja davnog proročanstva o dolasku Spasitelja, uz događaje koji su zauvek oblikovali hrišćansku veru i predanje.
Nastojateljica Manastira Vratna govori kako lavanda, pčelinji vosak i prirodna eterična ulja iz ove svetinje pomažu vernicima da povrate ravnotežu tela i duha.
Od jutarnje liturgije do prazničnog okupljanja uz rukotvorine i manastirske proizvode, dan je protekao u znaku molitve, sećanja na čudesno izbavljenje i živog susreta ljudi koji svoju veru potvrđuju i kroz rad i darivanje.
Kolone vernika iz Golupca i Kučeva slile su se u manastir, gde je jutro počelo Liturgijom, a potom nastavljeno krsnim hodom i molitvom pred moštima svetitelja.
Godinama je dolazio i bez objašnjenja zastajao na istom mestu u hramu u Libertivilu, sve dok nije razumeo šta ga tamo uporno vraća i odlučio da promeni svoj život.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Veliku sredu po starom i po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svetog Dionizija Korintskog, dok Jevreji obeležavaju dane Pashe, a muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Od neprekidnog pričanja i pohlepe do nedostatka vere - otac Dimitrije objasnio je kako molitva, disciplina i odlazak u crkvu mogu osloboditi dušu i doneti mir.
Nakon složene operacije u Istanbulu i nedelja neizvesnosti, paroh iz Pilice pokazao je kako izgleda kada ljubav prema bližnjem preraste u čin koji menja sudbinu, bez očekivanja priznanja i bez zadrške pred ličnim iskušenjem.