KAD JE ČOVEK SEBI DŽELAT VEĆI I OD NAJVEĆEG NEPRIJATELJA: Sveti Nikolaj otkriva šta dovodi do nejvećeg duševnog razaranja!
Ko se odsudno odreče Boga, i rečju i srcem, taj ne može ništa u životu učiniti, govorio je Sveti Nikolaj.
Zbog svoje mudrosti i dobročinstva bio je izabran za episkopa i upravljao crkvom Božjom s ljubavlju i revnošću.
Srpska pravoslavna crkva danas slavi Svetog Teodota Kirinejskog.
Sveštenomučenik Teodot je bio episkop kirinijski na Kipru.
Zbog svoje mudrosti i dobročinstva bio je izabran za episkopa i upravljao crkvom Božjom s ljubavlju i revnošću.
Ali, kada je nastalo gonjenje hrišćana u vreme cara Likinija, ovaj Božji čovek bi izveden na sud i stavljen na mnoge muke.
Kada ga je mučitelj Savin savetovao da se odrekne Hrista i pokloni idolima neznabožačkim, odvrati mu Teodot:
"Kad bi ti znao dobrotu Boga mojega, na koga se ja nadam, da će me zbog ovih kratkovremenih muka udostojiti večnoga života i ti bi poželeo da za njega postradaš ovako kao ja“.
Zabadali su mu "klince u telo, a on se moljaše Bogu s blagodarnošću; pa misleći da mu je kraj blizu, savetovaše i poučavaše hrišćane koji behu oko njega".
U to vreme, objavi car Konstantin slobodu hrišćanima i naredi da se puste svi koji su pod sudom radi Hrista.
Tada je i ovaj svetitelj bi oslobođen, povrati se onako izmučen na svoj položaj u Kiriniju, i požive još dve godine.
Skončao je svoj zemni život 302. godine.
Ko se odsudno odreče Boga, i rečju i srcem, taj ne može ništa u životu učiniti, govorio je Sveti Nikolaj.
Jedan od najdirljivijih trenutaka tribine bila je priča o Kruševačaninu, poznatom privredniku, čiji je život neprepoznatljivo promenjen zahvaljujući ovoj svetiteljki.
Preokret u njenom životu napravio je neki stari monah German, i to nehotično.
Po hrišćanskom verovanju, smrt je prelazak iz ovozemaljskog privremenog života u nebeski večni život. i zato se svaki vernik celoga svoga života priprema za taj prelazak
Napisao je mnoga poučna dela na grčkom i latinskom jeziku. Naročito je čuvena njegova grčko-latinska Sintagma.
Snaga nije u tome da se držimo onih koji nas povređuju, već u mudrosti da volimo i cenimo one koji nas ne ostavljaju i ne izdaju.
Priča o Marti i Mariji i momentu kada ih je posetio Isus Hrist je dobro poznata svima koji su čitali Bibliju i slušali bogosluženja.
Kada je sredina agresivna, dečija psiha se jednostavno lomi, kaže otac Valerije
U Rimu za vreme cara Adrijana četiri hrišćanke odbile su da prinesu žrtvu idolskoj boginji Artemidi, a majka je svoje kćeri do poslednjeg trenutka učvršćivala u veri i učila ih da ne pokleknu pred strahom.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetu velikomučenicu Jefimiju po starom kalendaru, dok po novom slave Prepodobnog Kirijaka Otšelnika. Katolička crkva obeležava Svete arhanđele Mihajla, Gavrila i Rafaila. Jevreji obeležavaju četvrti dan Sukota, dok muslimani danas nemaju veliki praznik.
Njeno stradanje počelo je nakon što je zajedno sa još 48 hrišćana odbila da učestvuje u prinošenju žrtava idolima.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog velikomučenika Nikitu po starom kalendaru, dok po novom slave Prepodobnog Haritona Ispovednika. Katolička crkva obeležava Svetog Vjenceslava i Svetog Lovrenca Ruiza. Jevreji obeležavaju treći dan Sukota, a muslimani nemaju veći praznik.
Posle razaranja 2004. godine, u Prizren su se vratili učenici, nastava i crkveno pojanje, a obnovljeni kompleks danas ponovo služi svojoj prvobitnoj nameni.
U Pećkoj patrijaršiji raste crni dud star oko 750 godina koji čuva narodna kazivanja o opstanku i obnovi srpskog naroda na Kosmetu.
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice podignuta je na mestu za koje predanje kaže da je kneginja Milica na njemu podigla oltar u spomen na kosovske junake, a sada je dobila dar koji treba da traje generacijama.
Mila i Anja kreću sa majkom i bakom do stare crkve, ali kada iz šume začuju neobično zvonce, njihovo putovanje pretvara se u uzbudljivu avanturu koja će ih odvesti do svetog izvora i otkriti dragocenu porodičnu uspomenu.
Svetom liturgijom počelo je praznovanje, a nakon osvećenja Krsta usledio je kulturno-umetnički program uz nastupe horova i ansambala iz Bele Crkve, Beograda i Raške.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve istakao značaj brige o čoveku kao celovitoj ličnosti, posebno ukazavši na mesto molitve u zdravstvenim ustanovama.
U besedi za utorak 18. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički tumači Hristove reči o vlasti da položi život i ponovo ga uzme, otkrivajući dubinu Njegove žrtve i ljubavi prema ljudima.