MOLITVA BOGORODICI KOJA DONOSI UTEHU: Možete je izgovarati stalno, a Grci je izuzetno poštuju
Posvetimo se stoga, molitvi, jer je velika njena sila.
Ovaj praznik podseća nas na moć molitve i neiscrpnu duhovnu snagu koja se prenosi generacijama kroz vekove i prostore, od drevnog Carigrada do današnje Srbije.
Srpska pravoslavna crkva 15. juna slavi praznik Polaganja rize Presvete Bogorodice u drevnoj Vlahernskoj crkvi u Carigradu. Ovaj sveti dan duboko učvršćuje veru vernika kroz priču koja nas vraća u doba cara Lava Velikog, kada su carica Verina i patrijarh Genadije pratili dva plemenita carigradska plemića, Galvija i Kandida, na hodočašću po Svetoj zemlji.
U Nazaretu, u kući jedne pravedne Jevrejke, Galvije i Kandid otkriše tajnu odaju u kojoj je čuvana riza Presvete Bogorodice. Vera u Njenu svetost brzo se raširi, jer su mnogi bolesni i nevoljni, moleći se pred ovom dragocenom svetinjom, nalazili utehu, snagu i isceljenje.
Oduševljeni čudesnim dejstvom rize, Galvije i Kandid je sa velikom radošću prenesoše u Carigrad, a ovu divnu vest s ljubavlju preneseše caru i patrijarhu, koji je dočekaše sa velikim poštovanjem i svečanošću.

Prenos rize u Carigrad obeležio je svečano otvaranje Vlahernske crkve, sagrađene na obali zaliva nazvanog po Skitskom vojvodi Vlaherni. Od tog vremena, praznik Položenja rize Presvete Bogorodice postao je godišnja duhovna svečanost, podsećajući vernike na snagu vere, čudo molitve i neizmernu majčinsku zaštitu Presvete Bogorodice.
Vernici Srpske pravoslavne crkve sa dubokim poštovanjem obeležavaju ovaj praznik, moleći se i zahvaljujući Bogorodici za njen neprestani blagoslov i nebesku zaštitu, čuvajući tako bogato duhovno nasleđe koje ih povezuje sa drevnom tradicijom i tajnama vere.
Ovaj praznik nas poziva da, oslanjajući se na zagovor Presvete Bogorodice, produbimo svoju duhovnu povezanost sa Bogom i jedni sa drugima u ljubavi i nadi.
Posvetimo se stoga, molitvi, jer je velika njena sila.
Majka u pravoslavlju i u očima Boga, nije samo stub porodice - ona je prva učiteljica vere.
Mnogi supružnici svedoče da su, posle hodočašća u keliju ovog sveca na Egini i iskrenih molitava, dobili decu, a vernici veruju da ovaj svetitelj pomaže i u teškim životnim borbama, iskušenjima i molitvama za zaštitu porodice i naroda.
Na petu godišnjicu pretvaranja velike pravoslavne svetinje u džamiju, turski predsednik izazvao ogorčenje sveta rečima da je oslobodio spomenik i vratio ga „molitvi Muhameda“.
Ovaj praznik obeležavamo uz molitvu i zahvalnost Majci Božjoj za njen blagoslov i zaštitu. Na taj način čuvamo duhovno nasleđe koje nas povezuje s drevnom tradicijom vere i svetosti.
Crkveno predanje govori o putu dragocene odežde Majke Božje, koju su dvojica carigradskih plemića prenela u prestonicu Vizantije, gde je položena u čuvenoj vlahernskoj crkvi i vekovima bila mesto molitve i utehe za vernike.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Nerukotvorenu ikonu Gospoda Isusa Hrista po starom, dok se po novom kalendaru obeležava Usekovanje glave Svetog Jovana Krstitelja. Katolička crkva obeležava spomendan Mučeništva Svetog Jovana Krstitelja, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Predanje o ovoj ikoni vezano je za kneza Avgara iz Edese, koji je, teško oboleo od gube, čuo za Hrista i njegova čudesna isceljenja.
Sekretar Eparhije kruševačke podseća na događaj koji je Presveta Bogorodica radosno očekivala i otkriva zašto ovaj dan nije samo uspomena na njeno upokojenje.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Uspenje Presvete Bogorodice po starom, dok se po novom kalendaru obeležava Prepodobni Mojsej Murin. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog Avgustina, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Predanje o ovoj ikoni vezano je za kneza Avgara iz Edese, koji je, teško oboleo od gube, čuo za Hrista i njegova čudesna isceljenja.
Pravoslavno predanje majčinstvo ne posmatra samo kao životnu ulogu, već kao veliku odgovornost pred Bogom.
Dok savremeni čovek starost često posmatra kao period gubitka, slabosti i povlačenja iz života, otac Andrej Tkačov ukazuje na njenu dublju svrhu.
Ovaj veliki hrišćanski praznik predstavlja uspomenu na smrt (uspenje) Bogorodice i dan kada se ona uznela na nebo.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Nerukotvorenu ikonu Gospoda Isusa Hrista po starom, dok se po novom kalendaru obeležava Usekovanje glave Svetog Jovana Krstitelja. Katolička crkva obeležava spomendan Mučeništva Svetog Jovana Krstitelja, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Reči ruskog duhovnika ne govore o odricanju od lekarske pomoći, već o promeni koja mora da počne od samog čoveka, uz molitvu i spremnost da se napusti ono što dušu sve dublje vezuje za greh.
Iako ga je život odveo daleko od rodnog kraja, meštani svedoče da ga velika crkvena služba nikada nije udaljila od ljudi i mesta iz kojeg je potekao, kojem se rado vraćao i koje je nosio u srcu do kraja života.