Ovaj praznik obeležavamo uz molitvu i zahvalnost Majci Božjoj za njen blagoslov i zaštitu. Na taj način čuvamo duhovno nasleđe koje nas povezuje s drevnom tradicijom vere i svetosti.
U dubokoj pobožnosti, Srpska pravoslavna crkva danas slavi praznik Polaganje rize presvete Bogorodice u drevnoj Vlahernskoj crkvi u Carigradu. Ovaj praznik duboko utemeljuje veru vernika kroz priču koja seže u vreme cara Lava Velikog, kada su carica Verina i patrijarh Genadije vodili dva plemenita carigradska plemića, Galvija i Kandida, na hodočašće po Svetoj zemlji.
U Nazaretu, u kući jedne Jevrejke, Galvije i Kandid pronašli su tajnu odaju u kojoj je čuvana riza presvete Bogorodice. Verovanje u Njenu svetost rasprostranilo se brzo, jer su mnogi bolesnici i nevoljnici pronašli utehu i isceljenje molitvom pred ovom svetinjom.
Printscreen/Youtube/Помоћ у појању духовних мелодија
Polaganje rize Presvete Bogorodice
Oduševljeni čudesnim dejstvom rize, Galvije i Kandid doneli su ovu relikviju u Carigrad, a tu vest s radošću su preneli caru i patrijarhu, koji su je sa velikim veseljem dočekali.
Prenos rize u Carigrad obeležava svečano otvaranje Vlahernske crkve, sagradene na obali zaliva nazvanog po Skitskom vojvodi Vlaherni. Od tada, praznik Položenje rize presvete Bogorodice postaje godišnja proslava, podsećajući vernike na čudo vere i moći molitve.
Vernici Srpske pravoslavne crkve sa poštovanjem obeležavaju ovaj praznik, moleći se i zahvaljujući Bogorodici za njen blagoslov i zaštitu, čuvajući tako duhovno nasleđe koje ih povezuje s drevnom tradicijom vere.
U jednoj kratkoj pouci otkriva se duhovni zakon po kojem se čovek ne oslobađa života, već unutrašnjeg nemira, i u kome se radost i iskušenje drugačije „ponašaju“ pred zahvalnim srcem.
Sumnje apostola Tome je uklonio sam Gospod, ušavši kroz zatvorena vrata u prostoriju u kojoj su se nalazili apostoli okupljeni na molitvu, rekavši Tomi da opipa njegove rane.
Od detinjstva u siromaštvu do monaškog podviga na Atosu i povratka u rodno selo, gde je decenijama bio oslonac ljudima u nevolji - život starca Akakija obeležili su molitva, skromnost i susreti sa znamenitim duhovnicima.
Rukovodilac radionice za ikonopisanje "Palek" Anatolij Vležko ističe da lik sveca na ikoni nije portret, a sama ikona nije najverodostojnija fiksacija fizičke stvarnosti.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici 18. avgusta sećaju se života i stradanja ovog sveca. Služeći pod carem Konstantinom, svedočio je čudesima vere, da bi na kraju podneo mučeničku smrt zbog hrabrog ispovedanja Hrista pred carem Julijanom Odstupnikom.
Prožet sećanjem na nebeska čuda i istorijske pobede, ovaj praznik prenosi vernicima snagu vere koja osvetljava njihov put i podseća na vekovnu borbu svetlosti protiv tame, dobra protiv zla.
Današnji praznik podseća nas na nesalomivu veru i ljubav majke i njenog deteta koji su se suočili s mučeništvom radi Hrista. I posle upokojenja, njihove čudotvorne mošti vekovima nastavljaju da pružaju utehu vernicima širom sveta.
Sumnje apostola Tome je uklonio sam Gospod, ušavši kroz zatvorena vrata u prostoriju u kojoj su se nalazili apostoli okupljeni na molitvu, rekavši Tomi da opipa njegove rane.
Protojerej-stavrofor Dušan Erdelj objašnjava smisao dana posle Svetle sedmice i poziva vernike u dijaspori da u crkvu ponesu imena bližnjih i darove za pomen.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svete mučenike Agatopoda i Teodula po starom i Prepodobnog Jovana po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Blažene Marije od Utelovljenja, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
U razgovoru koji nadilazi uobičajene novinarske priče, otac Dimitrije govori o smislu praznovanja, o radosti koja ne prolazi i o tome zašto se Vaskrs ne objašnjava, već prepoznaje u životu, odnosima i svakodnevnim susretima vernika.
Hram ispunjen do poslednjeg mesta, deca u prvom planu, osveštana jaja kao dar radosti i liturgija koju je služio protojerej Dejan Vojisavljević učinili su da praznični dan preraste u snažno iskustvo zajedništva i vere.
Plato zavetnog hrama na Vračaru ispunjen svećama i tišinom očekivanja – Blagodatni oganj stigao iz Svete zemlje, a ponoćnu liturgiju služi vladika toplički Petar
Protojerej-stavrofor Dušan Erdelj objašnjava smisao dana posle Svetle sedmice i poziva vernike u dijaspori da u crkvu ponesu imena bližnjih i darove za pomen.
U prisustvu vernika, monaštva i ruskog ambasadora, mitropolit crnogorsko-primorski govorio o Živonosnom Istočniku i zašto se čuda događaju mimo ljudske volje.