U nekim srpskim domovima se 9. decembra slavi Sveti Alimpije Stolpnik, ali stariji etnografski zapisi i hibridni nazivi poput „Sveti Đorđe Alimpije“ otkrivaju fascinantan spoj istorije, narodnog pamćenja i crkvenih običaja.
U srpskim domovima, posebno onima sa tradicijom iz kosovskog, metohijskog i makedonskog kraja, 9. decembra proslavlja se Sveti Alimpije Stolpnik kao krsna slava. Ipak, kada razgovarate sa starijim članovima zajednice ili prelistate etnografske zapise, nailazite na neobične nazive za isti praznik – „Sveti Đorđe Alimpije“ ili „Sveti Đorđe Posni“. Ponekad se čak u crkvenim kalendarima pored Svetog Alimpija Stolpnika pominje i Sveti Đorđe "Posni". Da li je u pitanju jedan svetac sa dva imena? Odgovor leži u fascinantnom spoju istorije, crkvenog kalendara i narodnog pamćenja.
Wikimedia/ikonopisac Zoran Tomic/public domain
Sveti Alimpije Stolpnik
Tri datuma Svetog Georgija i narodno pamćenje
Otac Ivan Cvetković pojašnjava:
- Svi znamo za dva velika praznika posvećena Svetom Georgiju (Đorđu): Đurđevdan, 6. maja, kada se obeležava njegov dan stradanja, i Đurđic, 16. novembra, koji označava prenos moštiju i obnovu hrama u Lidi. Ali postoji i ‘treći’ datum! Nekada se 9. decembra (26. novembra po starom kalendaru) obeležavao praznik osvećenja crkve Svetog Georgija u Kijevu, iz 1051. godine, zadužbine Jaroslava Mudrog.
Kako je nastala zabuna? Obraćajući se vernicima na svom profilu na društvenoj mreži Facebook, nastojatelj Hrama Svete Trojice u Mudrakovcu kaže:
- Dok Ruska pravoslavna crkva i danas beleži praznik Svetog Georgija na ovaj dan, Srpska pravoslavna crkva zvanično slavi samo Svetog Alimpija Stolpnika. Ipak, narodno pamćenje je žilavo. Mnoge porodice pamtile su da su nekada slavile Svetog Đorđa upravo 9. decembra. Pošto ovaj datum uvek pada u vreme Božićnog posta, narod je praznik zapamtio kao Sveti Đorđe "Posni" - objašnjava otac Ivan.
SPC
Sveti velikomučenik Georgije
Hibridni naziv i tragovi porekla
Vremenom je došlo do stapanja imena:
- Pod uticajem Crkve, koja je na ovaj dan isticala Svetog Alimpija, porodice koje su slavile "posnog Đorđa" ili su prešle na slavljenje Svetog Alimpija, ili su zadržale hibridni naziv Sveti Đorđe Alimpije - dodaje otac Ivan.
Za vernike je ovo važno i sa aspekta porekla:
- Ako danas slavite Svetog Alimpija, a vaši stari pominju Đorđe Alimpije, moguće je da vaši koreni vode ka rodovima koji slave Đurđevdan ili Đurđic. To nije samo promena imena, već trag istorijskih migracija i crkvenih prilika. Srećna slava svima koji slave! Neka nam je na zdravlje i spasenje Sveti Alimpije (i uspomena na Svetog Đorđa)!
Od progona hrišćana do zemljotresa, ovaj drevni hram je iznova podizao svetlost vere – 16. novembra pravoslavni vernici slave čudesno obnovljeno sveto mesto gde se vekovima čuvaju mošti velikomučenika Georgija.
Okupljeni u hramovima, pravoslavni vernici danas traže čudesnu zaštitu i duhovnu snagu Svetog Georgija, čije zastupništvo vekovima donosi pobedu nad zlom, iskušenjima i nevoljama.
Veliki svetitelj našeg vremena objašnjava zašto put ljubavi smatra kraćim i bezbednijim, čak i kada se čovek suočava sa sopstvenim slabostima i iskušenjima.
Vernica Natalija nasledila je ikonu "Smolenska Odigitrija", koja se u njenom domu čuva generacijama, ali se zbog troškova kod notara našla pred odlukom koja joj nije bila laka.
Suočen sa Dioklecijanom i smrtnim kaznama, Sveti velikomučenik Georgije je izabrao put koji ga je pretvorio u jednu od najmoćnijih figura hrišćanske tradicije.
Podnaslov: Nastala kao venčani dar 1902. godine, decenijama je bila nepoznata javnosti, a sada prvi put otkriva deo istorije Srba u Sentandreji i rada velikog srpskog umetnika.
Obeležavanje svetitelja zaštitnika porodice kroz vekove je sačuvalo svoje mesto u životu srpskih porodica, ali su se uz molitvu, slavski kolač i sveću razvili i brojni narodni običaji koji nisu deo crkvenog učenja
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Vozdviženje časnog Krsta, Krstovdan, po starom kalendaru, dok se po novom obeležavaju Sveti mučenik Kalistrat i 49 mučenika sa njim. Katolička crkva obeležava Svetog Vinka Paulskog, dok Jevreji danas praznuju drugi dan Sukota, a muslimani nemaju neki veliki praznik.
Od večernjeg bdenija do praznične liturgije, čina Vozdviženja i celivanja Časnog krsta, ovo su najvažniji trenuci bogosluženja koje bi parohijani trebalo da poznaju.
Ovaj praznik čuva sećanje na pronalazak svetinje na Golgoti, njeno odnošenje u Persiju i povratak u Jerusalim, uz priču o caru Irakliju koji je Krst poneo bosonog.
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice podignuta je na mestu za koje predanje kaže da je kneginja Milica na njemu podigla oltar u spomen na kosovske junake, a sada je dobila dar koji treba da traje generacijama.
Mila i Anja kreću sa majkom i bakom do stare crkve, ali kada iz šume začuju neobično zvonce, njihovo putovanje pretvara se u uzbudljivu avanturu koja će ih odvesti do svetog izvora i otkriti dragocenu porodičnu uspomenu.
U prazničnoj besedi vladika Ilarion govorio o Krstu kao putokazu koji vraća Hristu, dok je poglavar Srpske pravoslavne crkve pozvao na dobro, vrlinu, žrtvu, darivanje i jedinstvo među ljudima.
Pouka svetogorskog starca govori o monahu koji je pokušao da se skloni pred napadima demona, ali i o onome što se od vernika traži u trenutku kada ga savladaju strah, nemir i osećaj nemoći.
U središtu je jerarh koji uzdiže Krst, ali pažnju privlače i dve carske ličnosti i dvojica đakona. Stručni izvori objašnjavaju šta predstavljaju i kako je nastala ova upečatljiva kompozicija.