CRKVENI KALENDAR ZA JANUAR 2026.
Verski kalendar Srpske pravoslavne crkve za 1. mesec 2026. leta Gospodnjeg, s detaljima o postu, slavama i danima posvećenim svetiteljima.
Pravoslavni vernici danas slave Svetu mučenicu Juliju po starom kalendaru, dok se po novom obeležava Sveti prorok Malahija. Katolici proslavljaju blagdan Svetog Imena Isusova, a Jevreji i muslimani ovaj dan provode u redovnim molitvama.
Pravoslavni, gregorijanski (novi) kalendar: 3. januar 2026.
Pravoslavni, julijanski (stari) kalendar - SPC: 21. decembar 2025.
Katolički, gregorijanski kalendar: 3. januar 2026.
Judaizam (jevrejski kalendar): 14. tevet 5786. godine.
Islam (hidžretski kalendar): 14. radžab 1447. godine.
Pomesne crkve koje koriste stari (julijanski) kalendar, među kojima je i Srpska pravoslavna crkva, 3. januara obeležavaju:
• Svetu mučenicu Juliju i 630 mučenika s njom
Prema Tipiku Srpske pravoslavne crkve, 3. januar 2026. godine je posni dan, kada je dozvoljena hrana na ulju.
Pomesne crkve koje koriste novi (gregorijanski) kalendar, među kojima je Carigradska patrijaršija i druge autokefalne crkve, liturgijski 3. januara obeležavaju:
• Predprazništvo Bogojavljenja
Vernici Rimokatoličke crkve 3. januara 2026. godine proslavljaju blagdan Svetog Imena Isusova, dan posvećen sećanju na sveto ime Hrista, koje se liturgijski ističe neposredno nakon Oktave Božića.
Prema jevrejskom kalendaru, 3. januar odgovara 14. tevetu 5786. godine. U judaizmu tog dana nema posebnih verskih praznika; vernici se posvećuju redovnim molitvama i čitanju Tore.
Po hidžretskom kalendaru, 14. radžaba 1447. godine ne obeležava se nijedan od velikih islamskih praznika. Muslimani ovaj dan posvećuju redovnim molitvama i učenju Kurana.
Verski kalendar Srpske pravoslavne crkve za 1. mesec 2026. leta Gospodnjeg, s detaljima o postu, slavama i danima posvećenim svetiteljima.
Žitije ove ugodnice Božje svedoči kako jedan lični izbor može da uzdrma porodicu, vlast i čitav grad, ostavljajući pitanje koje i danas boli: šta bismo mi učinili na njenom mestu?
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog apostola Andronika po starom i prepodobnog Isakija ispovednika po novom kalendaru. Katolici slave Svetu Ivanku Orleanku, dok muslimani obeležavaju četvrti dan Kurban-bajrama, a Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog Georgija – Đurđevdan po starom i Svetog Jova po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svetog Irineja Sremskog, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Lazarevu subotu i po starom i po novom kalendaru. Katolici obeležavaju Veliku subotu, dok Jevreji slave dane Pashe, a muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog Teofilakta Ispovednika po starom kalendaru i Svetog Jakova Ispovednika po novom kalendaru. Katolici slave spomendan Svetog Serapiona, muslimani slave drugi dan Bajrama, dok Jevreji danas nemaju većeg opšteg praznika.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog sveštenomučenika Foku i Svetog proroka Jonu po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetu mučenicu Haritinu. Katolička crkva obeležava Svetu Faustinu Kovalsku, Jevreji i muslimani nemaju veliki praznik.
Prema crkvenom predanju, u viđenju mu je najavljeno stradanje, a on je prihvatio iskušenje i ostao veran Hristu do poslednjeg trenutka.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog apostola Kodrata po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog Jeroteja Atinskog. Katolička crkva slave Svetog Franju Asiškog, Jevreji obeležavaju Simhat Toru, dok muslimani nemaju veliki praznik.
Jedan od Sedamdesetorice nije pred rimskom vlašću branio samo sebe, već je sastavio odbranu hrišćanske vere i zatražio da se vernici ne gone bez stvarne krivice.
Crkva ne odbacuje medicinu, ali ističe da lekovi samo umiruju telo, dok se duša leči ispovešću, liturgijom i menjanjem sebe.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Posle razaranja 2004. godine, u Prizren su se vratili učenici, nastava i crkveno pojanje, a obnovljeni kompleks danas ponovo služi svojoj prvobitnoj nameni.
U Pećkoj patrijaršiji raste crni dud star oko 750 godina koji čuva narodna kazivanja o opstanku i obnovi srpskog naroda na Kosmetu.
Prema crkvenom predanju, u viđenju mu je najavljeno stradanje, a on je prihvatio iskušenje i ostao veran Hristu do poslednjeg trenutka.
Mnogi uz novac i kartice čuvaju lik Hrista, Bogorodice ili svetitelja, ne znajući da takav odnos prema svetinji može biti pogrešan.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve govorio je o mestu crkve u životu naroda, iskušenjima kroz koja hrišćanin prolazi i primeru Svetih četrdeset mučenika sevastijskih.