CRKVENI KALENDAR ZA JANUAR 2026.
Verski kalendar Srpske pravoslavne crkve za 1. mesec 2026. leta Gospodnjeg, s detaljima o postu, slavama i danima posvećenim svetiteljima.
Pravoslavci danas slave Svetih deset mučenika Kritskih po starom kalendaru, dok se po novom liturgijski obeležavaju Sveti Teopempt i Sveti Teona. Katolici proslavljaju Svetog Jovana Nepomuka Neumanna, a Jevreji i muslimani ovaj dan provode u redovnim molitvama.
Pravoslavni, gregorijanski (novi) kalendar: 5. januar 2026.
Pravoslavni, julijanski (stari) kalendar - SPC: 23. decembar 2025.
Katolički, gregorijanski kalendar: 5. januar 2026.
Judaizam (jevrejski kalendar): 16. tevet 5786. godine
Islam (hidžretski kalendar): 16. radžab 1447. godine
Pomesne crkve koje koriste stari (julijanski) kalendar, među kojima je i Srpska pravoslavna crkva, 5. januara obeležavaju:
• Svetih deset mučenika Kritskih
• Tucindan
Prema tipiku Srpske pravoslavne crkve, 5. januar 2026. je posni dan, kada je dozvoljena hrana na vodi.
Pomesne crkve koje koriste novi (gregorijanski) kalendar, među kojima je Carigradska patrijaršija, liturgijski obeležavaju:
• Četvrti dan Predprazništva Bogojavljenja
• Sveti Teopempt i Sveti Teona
• Sveta Sinklitika Aleksandrijska
• Sveti Grigorije Akrita
Vernici Rimokatoličke crkve 5. januara 2026. obeležavaju spomen Svetog Jovana Nepomuka Neumanna, a imendan proslavljaju: Miljenko, Emilijana i Radoslav.
Prema jevrejskom kalendaru, 5. januar 2026. otprilike odgovara 16. tevetu 5786. godine. U ovom periodu nije predviđen poseban praznik, pa se vernici posvećuju redovnim molitvama i čitanju Tore.
Po hidžretskom kalendaru, 16. radžab 1447. godine ne obeležava se nijedan univerzalno priznat veliki islamski praznik. Muslimani dan posvećuju redovnim molitvama i učenju Kurana.
Verski kalendar Srpske pravoslavne crkve za 1. mesec 2026. leta Gospodnjeg, s detaljima o postu, slavama i danima posvećenim svetiteljima.
Svi su bili ugledni i časni građani, najbolji među najboljim.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetu velikomučenicu Fevroniju po starom i Svetog velikomučenika Prokopija po novom kalendaru. Katolička crkva obeležava spomendan Svetih Priscile i Akvila, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Rođenje Svetog Jovana Krstitelja po starom i praznik Prepodobnog Tome Maleina po novom kalendaru. Katolička crkva obeležava spomendan Blaženog pape Benedikta XI, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetu mučenicu Agripinu po starom i Prepodobnog Sisoja Velikog po novom kalendaru. Katolička crkva obeležava spomendan Svete Marije Goreti, a muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog sveštenomučenika Jevsevija po starom i Svetog Atanasija Atonskog po novom kalendaru. Katolička crkva slavi Svete Ćirila i Metodija, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetu velikomučenicu Fevroniju po starom i Svetog velikomučenika Prokopija po novom kalendaru. Katolička crkva obeležava spomendan Svetih Priscile i Akvila, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Ne želeći da stupi u brak sa smrtnim čovekom, Fevronija je svoj život posvetila Hristu i zamonašila se u ženskom manastiru u Asiriji, kojim je upravljala njena tetka Vriena.
Na praznik Rođenja Svetog Jovana Krstitelja vernici pletu venčiće od ivanjskog cveća. Saznajte šta oni simbolizuju u pravoslavnoj tradiciji i zašto ih Crkva smatra lepim izrazom narodne pobožnosti.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Rođenje Svetog Jovana Krstitelja po starom i praznik Prepodobnog Tome Maleina po novom kalendaru. Katolička crkva obeležava spomendan Blaženog pape Benedikta XI, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Na praznik Rođenja Svetog Jovana Krstitelja vernici pletu venčiće od ivanjskog cveća. Saznajte šta oni simbolizuju u pravoslavnoj tradiciji i zašto ih Crkva smatra lepim izrazom narodne pobožnosti.
Iverska ikona na severu Rusije neprekidno mirotoči već četvrt veka, ali je to ostalo skriveno sve do upokojenja monahinje koja je čuvala ovu tajnu.
Jedanaestogodišnji dečak i njegova sestra pronašli su na staroj hartiji poruku koja otkriva da najveća vrednost svakog talenta nije u aplauzu, već u dobru koje njime činimo drugima.
Pripovetka o prazniku koji nas uči da se prava vera vidi kroz ljubav, dobrotu i dela učinjena za druge
Ovaj hram danas je pod zaštitom države i uživa status kulturnog dobra.
Crkva podseća na molitvu koja se ne čita iz navike, već iz iskrene potrebe da se čovek vrati sebi, veri i pokajanju.
Jednostavan recept nadahnut pravoslavnom tradicijom donosi spoj ribe, mirisa limuna i hrskavih badema, a pokazuje da i skromne namirnice mogu postati pravo praznično uživanje.