CRKVENI KALENDAR ZA MART 2026.
Verski kalendar Srpske pravoslavne crkve za 3. mesec 2026. leta Gospodnjeg, s detaljima o postu, slavama i danima posvećenim svetiteljima.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetih četrdeset mučenika sevastijskih po starom i Svetog Vasilija Ankarskog po novom kalendaru. Katolici slave Svetu Leu Rimsku, muslimani obeležavaju treći dan Bajrama, dok Jevreji danas nemaju većeg opšteg praznika.
Pravoslavni, gregorijanski (novi) kalendar: 22. mart 2026.
Pravoslavni, julijanski (stari) kalendar – SPC: 9. mart 2026.
Katolički, gregorijanski kalendar: 22. mart 2026.
Judaizam (jevrejski kalendar): 4. nisan 5786
Islam (hidžretski kalendar): 3. ševal 1447 AH
Pomesne crkve koje koriste stari (julijanski) kalendar, uključujući Srpsku pravoslavnu crkvu, danas obeležavaju:
• Svetih četrdeset mučenika sevastijskih
Prema Tipiku Srpske pravoslavne crkve, 22. mart, nedelja 4. sedmice Velikog posta, posti se uz dozvoljeno ulje i vino.
Pomesne crkve koje koriste novi (gregorijanski / revidovani julijanski) kalendar, uključujući Carigradsku patrijaršiju, danas obeležavaju:
• Svetog Vasilija Ankarskog
Vernici Rimokatoličke crkve 22. marta 2026. slave Svetu Leu Rimsku, plemkinju i učenicu Svetog Jeronima, koju je on posmrtno nazvao „učiteljicom savršenosti, više primerom nego rečima“. Imendan slave: Lav, Leon, Lea, Leona.
Prema jevrejskom kalendaru, 22. mart 2026. odgovara 4. nisanu 5786. Na ovaj dan nema velikih jevrejskih praznika; vernici se posvećuju redovnim molitvama i čitanju Tore.
Po hidžretskom kalendaru, 22. mart 2026. odgovara 3. danu ševala 1447 AH, kada muslimani obeležavaju treći dan Bajrama, praznika koji označava završetak ramazanskog posta. Praznik se provodi u duhu zajedništva, molitve i milosrđa.
Verski kalendar Srpske pravoslavne crkve za 3. mesec 2026. leta Gospodnjeg, s detaljima o postu, slavama i danima posvećenim svetiteljima.
Svi su bili vojnici u rimskoj vojsci i svi su tvrdo verovali u Isusa.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog Georgija – Đurđevdan po starom i Svetog Jova po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svetog Irineja Sremskog, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobnog Teodora Sikeota po starom i Svetu velikomučenicu Irinu po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svetog Pelegrina, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog sveštenomučenika Januarija i druge s njim po starom i Svetu mučenicu Pelagiju Tarsijsku po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Blaženog Julijana, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobnog Teodora Trihinu po starom i Svete mučenike Timotija i Mavru po novom kalendaru. Katolici obeležavaju Praznik Svetog Filipa i Jakova, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Smisao i značaj ovog praznika, dana koji povezuje Vaskrsenje i dolazak Svetog Duha, objašnjava teolog Branislav Ilić.
Suočen sa Dioklecijanom i smrtnim kaznama, Sveti velikomučenik Georgije je izabrao put koji ga je pretvorio u jednu od najmoćnijih figura hrišćanske tradicije.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog Georgija – Đurđevdan po starom i Svetog Jova po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svetog Irineja Sremskog, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Kada je 303. godine car Dioklecijan organizovao progon hrišćana, deseti po redu i najveći ikada, svetitelj je podelio imovinu siromašnima i oslobodio svoje robove.
Maramice ostaju na ovom mestu sedam dana, a zatim se zakopavaju i muka večno ostaje u zemlji.
U Sabornom hramu Hristovog Vaskrsenja služena zaupokojena liturgija za Jovana Kneževića, uz prisustvo mitropolita Joanikija i brojnih vernika; emotivni oproštaj nastavljen molitvom i ispraćajem ka manastiru Kosijerevo.
Eparhija zagrebačko-ljubljanska ne ostavlja prostor za relativizaciju – traži odgovornost, upozorava na posledice i ukazuje da je pogođeno nešto mnogo dublje od same svetinje
Dobrun kod Višegrada krije priču o monasima, carevima, razaranjima i obnovama koje prkose vremenu, mesto gde se slojevi istorije ne čitaju, nego osećaju pod nogama i u tišini zidova.
Dok patrijarh carigradski Vartolomej upozorava na nuklearne rizike i posledice rata u Ukrajini, iz Moskve stižu optužbe koje dodatno produbljuju već narušene odnose među crkvenim centrima moći.
Od promocija i predavanja do liturgije i svečane litije, višednevni program donosi bogat sadržaj i centralne događaje koji svake godine okupljaju veliki broj posetilaca.
U pouci grčke svetiteljke novog vremena krije se jednostavan, ali zahtevan odgovor na to kako se ostaje miran u svetu koji stalno izaziva reakciju.