CRKVENI KALENDAR ZA MART 2026.
Verski kalendar Srpske pravoslavne crkve za 3. mesec 2026. leta Gospodnjeg, s detaljima o postu, slavama i danima posvećenim svetiteljima.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog Nikifora Carigradskog po starom i Sabor Svetog Arhangela Gavrila po novom kalendaru. Katolici slave Svete Montana i Maksimu, dok muslimani i Jevreji danas nemaju većeg opšteg praznika.
Pravoslavni, gregorijanski (novi) kalendar: 26. mart 2026.
Pravoslavni, julijanski (stari) kalendar – SPC: 13. mart 2026.
Katolički, gregorijanski kalendar: 26. mart 2026.
Judaizam (jevrejski kalendar): 7. nisan 5786
Islam (hidžretski kalendar): 7. ševal 1447 AH
Crkve koje koriste stari (julijanski) kalendar, uključujući Srpsku pravoslavnu crkvu, danas obeležavaju:
• Svetog Nikifora Carigradskog
Prema Tipiku Srpske pravoslavne crkve, 26. mart, četvrtak 5. sedmice Velikog posta, posti se na ulju.
Crkve koje koriste novi (gregorijanski / revidovani julijanski) kalendar, uključujući Carigradsku patrijaršiju, danas obeležavaju:
• Sabor Svetog arhangela Gavrila
Vernici Rimokatoličke crkve 26. marta 2026. obeležavaju spomendan Svetih Montana i Maksime, mučenika ranih hrišćanskih vremena. Imendan slavi Emanuel.
Prema jevrejskom kalendaru, 26. mart 2026. odgovara 7. nisan 5786. Na ovaj dan nema velikih jevrejskih praznika; vernici se posvećuju redovnim molitvama i čitanju Tore.
Po hidžretskom kalendaru, 26. mart 2026. pada na 7. dan meseca ševvala 1447 AH. Muslimani danas nemaju univerzalno priznat veliki praznik i posvećuju se svakodnevnim molitvama (salat) i učenju Kurana.
Verski kalendar Srpske pravoslavne crkve za 3. mesec 2026. leta Gospodnjeg, s detaljima o postu, slavama i danima posvećenim svetiteljima.
Sveti Nikifora Carigradski bio je ispovednik i patrijarha koji je mudro upravljao crkvom i stradao zbog odbrane ikona.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog Simeona Novog Bogoslova po starom i Blagovesti po novom kalendaru. Katolici slave Navještenje (Blagovesti), dok muslimani i Jevreji danas nemaju većeg opšteg praznika.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog Sofronija po starom i Svetog Partenija po novom kalendaru. Katolici slave spomendan Svetog Oskara, dok muslimani i Jevreji danas nemaju većeg opšteg praznika.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog mučenika Kodrata Korintskog po starom i Sveštenomučenike Nikona po novom kalendaru. Katolici slave spomendan Svetog Turibija Mongrovejskog, dok muslimani i Jevreji danas nemaju većeg opšteg praznika.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetih četrdeset mučenika sevastijskih po starom i Svetog Vasilija Ankarskog po novom kalendaru. Katolici slave Svetu Leu Rimsku, muslimani obeležavaju treći dan Bajrama, dok Jevreji danas nemaju većeg opšteg praznika.
Sveti Nikifora Carigradski bio je ispovednik i patrijarha koji je mudro upravljao crkvom i stradao zbog odbrane ikona.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog Simeona Novog Bogoslova po starom i Blagovesti po novom kalendaru. Katolici slave Navještenje (Blagovesti), dok muslimani i Jevreji danas nemaju većeg opšteg praznika.
Godine 1009. morao se povući s ovog položaja u Hrizopolj blizu Carigrada zbog previše strogog upravljanja manastirom i zbog sukoba s carigradskim patrijarhom oko metoda duhovnosti.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog Sofronija po starom i Svetog Partenija po novom kalendaru. Katolici slave spomendan Svetog Oskara, dok muslimani i Jevreji danas nemaju većeg opšteg praznika.
Predsednik Vrhovnog sabora Islamske zajednice Srbije otvara lične i duhovne teme – od značenja praznika, preko tišine posta i borbe sa sopstvenim egom, do sećanja na svoje odrastanje i poruka o snazi zajedništva među ljudima.
Od zajedničke molitve na musali do susreta za porodičnom trpezom, praznični dani donose posebnu kulturu ophođenja u kojoj svaka izgovorena čestitka nosi poruku poštovanja, vere i bliskosti među ljudima
U manastiru Svetog Aleksandra Nevskog u Ugljeviku okupio se veliki broj vernika da se pokloni mirotočivoj ikoni „Umekšanje zlih srca“
Ketrin Krik je od audicija za filmove došla do punih arena i miliona pregleda, uz egzorcizme obećava isceljenja, dok verski analitičari upozoravaju da iza svega stoji zloupotreba vere i profit.
Pravoslavlje ne negira potrebu za lečenjem i brigom o telu, ali naglašava da pravo isceljenje obuhvata čitavog čoveka - i telo i dušu.
U okviru projekta „Molitva kao lek“, u ustanovu u kojoj se leče najdublje rane psihe uneta je duhovna dimenzija koja je izbrisala granice između lekara i pacijenata i otvorila prostor za drugačije razumevanje ozdravljenja.
Jednostavna priprema i bogat ukus čine ih savršenim rešenjem za doručak ili večeru kada je potrebno nešto zasitno i domaće.