CRKVENI KALENDAR ZA MART 2026.
Verski kalendar Srpske pravoslavne crkve za 3. mesec 2026. leta Gospodnjeg, s detaljima o postu, slavama i danima posvećenim svetiteljima.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog Nikifora Carigradskog po starom i Sabor Svetog Arhangela Gavrila po novom kalendaru. Katolici slave Svete Montana i Maksimu, dok muslimani i Jevreji danas nemaju većeg opšteg praznika.
Pravoslavni, gregorijanski (novi) kalendar: 26. mart 2026.
Pravoslavni, julijanski (stari) kalendar – SPC: 13. mart 2026.
Katolički, gregorijanski kalendar: 26. mart 2026.
Judaizam (jevrejski kalendar): 7. nisan 5786
Islam (hidžretski kalendar): 7. ševal 1447 AH
Crkve koje koriste stari (julijanski) kalendar, uključujući Srpsku pravoslavnu crkvu, danas obeležavaju:
• Svetog Nikifora Carigradskog
Prema Tipiku Srpske pravoslavne crkve, 26. mart, četvrtak 5. sedmice Velikog posta, posti se na ulju.
Crkve koje koriste novi (gregorijanski / revidovani julijanski) kalendar, uključujući Carigradsku patrijaršiju, danas obeležavaju:
• Sabor Svetog arhangela Gavrila
Vernici Rimokatoličke crkve 26. marta 2026. obeležavaju spomendan Svetih Montana i Maksime, mučenika ranih hrišćanskih vremena. Imendan slavi Emanuel.
Prema jevrejskom kalendaru, 26. mart 2026. odgovara 7. nisan 5786. Na ovaj dan nema velikih jevrejskih praznika; vernici se posvećuju redovnim molitvama i čitanju Tore.
Po hidžretskom kalendaru, 26. mart 2026. pada na 7. dan meseca ševvala 1447 AH. Muslimani danas nemaju univerzalno priznat veliki praznik i posvećuju se svakodnevnim molitvama (salat) i učenju Kurana.
Verski kalendar Srpske pravoslavne crkve za 3. mesec 2026. leta Gospodnjeg, s detaljima o postu, slavama i danima posvećenim svetiteljima.
Sveti Nikifor Carigradski bio je ispovednik i patrijarh koji je mudro upravljao Crkvom i stradao zbog odbrane ikona.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog mučenika Kalinika po starom, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti mučenik i arhiđakon Evplo. Katolička crkva obeležava spomendan Svete Klare Asiške, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Pravoslavci danas obeležavaju Svete apostole Prohora, Nikanora, Timona i Parmena po starom, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti mučenik i arhidiakon Lavrentije. Katolička crkva obeležava praznik Svetog Lovrenca, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog velikomučenika Pantelejmona po starom, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti apostol Matija. Katolička crkva obeležava spomendan Svete Terezije Benedikte od Krsta, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobnomučenicu Paraskevu (Svetu Petku) Rimljanku po starom, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti Emilijan Ispovednik. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog Dominika, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog mučenika Kalinika po starom, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti mučenik i arhiđakon Evplo. Katolička crkva obeležava spomendan Svete Klare Asiške, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Kada je odrastao, ostavio je sve i krenuo da propoveda Jevanđelje, pozivajući ljude da se okrenu Hristu.
Pravoslavci danas obeležavaju Svete apostole Prohora, Nikanora, Timona i Parmena po starom, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti mučenik i arhidiakon Lavrentije. Katolička crkva obeležava praznik Svetog Lovrenca, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Njihova imena vezuju se za početke širenja Hristove vere i apostolsku službu.
Kada Pavle i Lenka pronađu neobičnu kutiju sa krstom i krenu za tragovima koje je ostavila njihova tetka Snežana, otkriće da se najveće blago ne krije u kutiji, već u srcu čoveka.
Šestorica osumnjičenih uhapšena su zbog incidenta u manastiru Svetog Jakova, dok hrišćanski predstavnici upozoravaju na sve učestalije nasilje nad vernicima i svetinjama u Jerusalimu.
Posebnu umetničku vrednost predstavlja ikonostas od orahovog drveta, izrađen 1833. godine.
Dok se sa roditeljima pripremaju za odlazak kod kumova na slavu, Stefan i Uroš kreću u potragu za tajnom koja vodi do najvećeg blaga.
Manastir obeležava 540 godina od osnivanja, 270 godina od osvećenja hrama i dve decenije od obnove monaškog života, uz podsećanje na njegovu veliku duhovnu i kulturnu ulogu kroz istoriju.
Umesto mlevenog mesa, koriste se sočni komadi svinjetine i mnogo crnog luka, a završni korak receptu daje poseban ukus.
Protojerej Mihail Bregvadze tvrdi da je odluka povezana sa okolnostima smrti, dok majka pokojnice odbacuje njegove navode i traži da se ne iznose nepotvrđene tvrdnje o ovoj porodičnoj tragediji.