Vidovdan, praznik Svetog velikomučenika kneza Lazara i Svetih srpskih mučenika, poklapa se sa spomenom Svetog proroka Amosa.
Neki dani u crkvenom kalendaru koji svojom simbolikom i prazničnim poretkom posebno privlače pažnju. Jedan od takvih dana je i 28. jun, kada se na istom datumu susreću dve različite kalendarske oznake: Vidovdan, odnosno praznik Svetog velikomučenika kneza Lazara i Svetih srpskih mučenika, obeležava se kao crveno slovo, dok se istovremeno u kalendaru nalazi i spomen Svetog proroka Amosa, označen crnim slovom.
Ovakvo poklapanje predstavlja retku pojavu u crkvenom kalendaru i pokazuje koliko je bogat i slojevit praznični poredak Srpske pravoslavne crkve. To ne znači da jedan praznik ili jedan svetitelj imaju dve različite oznake, već da se na istom datumu poklapaju veliki praznik koji ima rang crvenog slova i spomen svetitelja koji je u kalendaru označen crnim slovom.
Wikipedia/Адам Стефановић
Umetnički prikaz Kosovske bitke
Vidovdan, praznik Svetog kneza Lazara i kosovskog zaveta
Za pravoslavne vernike u Srbiji i širom sveta 28. jun zauzima posebno mesto. Tog dana Crkva proslavlja Svetog velikomučenika kneza Lazara i Svete srpske mučenike, čuvajući uspomenu na Kosovsku bitku 1389. godine i na one koji su u njoj postradali.
Vidovdan je u crkvenom kalendaru označen crvenim slovom, što ukazuje na njegov veliki liturgijski značaj. Ovaj praznik vekovima zauzima posebno mesto u duhovnom i istorijskom pamćenju srpskog naroda, jer u sebi nosi poruku o veri, žrtvi i opredeljenju za večne vrednosti.
Prema crkvenom predanju, Sveti knez Lazar je pred odlučujuću bitku izabrao vernost Hristu i carstvu nebeskom, čime je njegov život dobio značenje svedočanstva vere i spremnosti na žrtvu. Zato Vidovdan nije samo sećanje na jedan istorijski događaj, već i praznik duhovne poruke koja se prenosi kroz vekove.
Sveti prorok Amos, starozavetni glasnik pravde
Istog dana kada Crkva slavi Vidovdan, u kalendaru se nalazi i spomen Svetog proroka Amosa. Iako je njegov spomen označen crnim slovom, to ne umanjuje značaj njegove ličnosti i njegove poruke.
Sveti prorok Amos živeo je u 8. veku pre Hrista i jedan je od dvanaestorice malih proroka Starog zaveta. Njegove reči bile su snažan poziv na pravednost, milosrđe i iskreno poštovanje Božjih zapovesti. Ukazivao je da vera ne može biti odvojena od života i odnosa prema drugima.
Njegova poruka ostala je deo crkvenog predanja, jer podseća da se čovekova vera ne meri samo spoljašnjim obredima, već i delima, odgovornošću i odnosom prema bližnjem.
Printscreen
Crkveni kalendar
Kada se u crkvenom kalendaru spoje crveno i crno slovo
Iako je današnje poklapanje posebno zanimljivo, ono nije jedini takav primer u kalendaru Srpske pravoslavne crkve. Slični slučajevi mogu nastati kada se pokretni praznici vaskršnjeg ciklusa, koji su označeni crvenim slovom, poklope sa datumom na koji se po stalnom kalendaru obeležava neki svetitelj označen crnim slovom.
Razlog za to leži u samoj prirodi pravoslavnog kalendara. U njemu postoje praznici koji se svake godine obeležavaju istog datuma, ali i pokretni praznici čiji se datum menja u zavisnosti od datuma Vaskrsa.
Kada se ova dva kalendarska toka ukrste, dolazi do retkih dana kada se na istom datumu nađu veliki praznik i spomen svetitelja koji pripada drugoj kategoriji kalendarskog obeležavanja.
Posebnost današnjeg dana u životu Crkve
Vidovdan upravo zbog toga ima još jednu posebnost. Na jednom datumu susreću se sećanje na starozavetnog proroka koji je pozivao na pravdu i pokajanje i uspomena na srpske mučenike koji su svojom žrtvom ostali deo crkvenog predanja.
Takvi dani pokazuju da crkveni kalendar nije samo niz datuma i imena, već živo svedočanstvo vere u kojem se različite epohe i različiti svetitelji povezuju u jednu celinu.
Zato 28. jun zauzima posebno mesto: na isti dan vernici proslavljaju Vidovdan, jedan od najznačajnijih praznika srpskog pravoslavnog naroda, dok se istovremeno sećaju i Svetog proroka Amosa. Retko poklapanje crvenog i crnog slova dodatno naglašava bogatstvo i dubinu crkvenog kalendara.
U razgovoru povodom Vidovdana, arhijerejski namesnik podgoričko-kolašinski govori o hristolikoj žrtvi kosovskih junaka, zavetu koji je oblikovao Crnu Goru i odgovornosti vernika prema drugima.
Od mladog velikaša na dvoru cara Dušana do kosovskog mučenika i svetitelja, život kneza Lazara ostao je svedočanstvo o borbi za jedinstvo države, obnovi Crkve i zavetu koji vekovima živi u srpskom predanju.
Od Kosovskog boja i opredeljenja kneza Lazara za carstvo nebesko do pokušaja da se promeni istorijsko sećanje na ovaj dan, Vidovdan vekovima ostaje simbol vere, žrtve i zaveta duboko ukorenjenog u srpskom narodu.
I zaista, svaki Srbin danas domaćin, i svaka majka Srpkinja danas na Kosovu je na putu svetoga kneza Lazara i majke Jugovića, istakao je mitropolit Joanikije.
U Rimu za vreme cara Adrijana četiri hrišćanke odbile su da prinesu žrtvu idolskoj boginji Artemidi, a majka je svoje kćeri do poslednjeg trenutka učvršćivala u veri i učila ih da ne pokleknu pred strahom.
Posle razaranja 2004. godine, u Prizren su se vratili učenici, nastava i crkveno pojanje, a obnovljeni kompleks danas ponovo služi svojoj prvobitnoj nameni.
U istraživanju je razmatrano kako se teško iskustvo povezuje sa čovekovim padom, podvigom i borbom sa strastima, ali i kako kroz život u Hristu može postati deo puta ka duhovnom očišćenju i zajednici sa Bogom.
Protojerej Aleksej Mitjušin objašnjava da li ovaj čin ima veze sa spasenjem, može li se obaviti nakon sahrane i kako vernici treba da učestvuju u molitvenom ispraćaju pokojnika.
U Rimu za vreme cara Adrijana četiri hrišćanke odbile su da prinesu žrtvu idolskoj boginji Artemidi, a majka je svoje kćeri do poslednjeg trenutka učvršćivala u veri i učila ih da ne pokleknu pred strahom.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetu velikomučenicu Jefimiju po starom kalendaru, dok po novom slave Prepodobnog Kirijaka Otšelnika. Katolička crkva obeležava Svete arhanđele Mihajla, Gavrila i Rafaila. Jevreji obeležavaju četvrti dan Sukota, dok muslimani danas nemaju veliki praznik.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog velikomučenika Nikitu po starom kalendaru, dok po novom slave Prepodobnog Haritona Ispovednika. Katolička crkva obeležava Svetog Vjenceslava i Svetog Lovrenca Ruiza. Jevreji obeležavaju treći dan Sukota, a muslimani nemaju veći praznik.
Posle razaranja 2004. godine, u Prizren su se vratili učenici, nastava i crkveno pojanje, a obnovljeni kompleks danas ponovo služi svojoj prvobitnoj nameni.
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice podignuta je na mestu za koje predanje kaže da je kneginja Milica na njemu podigla oltar u spomen na kosovske junake, a sada je dobila dar koji treba da traje generacijama.
Mila i Anja kreću sa majkom i bakom do stare crkve, ali kada iz šume začuju neobično zvonce, njihovo putovanje pretvara se u uzbudljivu avanturu koja će ih odvesti do svetog izvora i otkriti dragocenu porodičnu uspomenu.
Rumunski duhovnik objašnjava da post, molitva, milostinja i uzdržanje sami po sebi nisu dovoljni, jer je za Boga važno i sa kakvom namerom čovek čini ono što izgleda kao dobro.
Svetom liturgijom počelo je praznovanje, a nakon osvećenja Krsta usledio je kulturno-umetnički program uz nastupe horova i ansambala iz Bele Crkve, Beograda i Raške.