SEĆANJE NA TRAGIČNU SMRT SRPSKIH VLADARA: U dva beogradska hrama služeni parastosi kralju Aleksandru i kraljici Dragi Obrenović i knezu Mihailu Obrenoviću
U kripti Crkve Svetog Marka i Sabornoj crkvi u Beogradu molitveni činovi okupili su potomke dinastije Obrenović, predstavnike države i vojske, evocirajući sećanje na prevrat i atentat koji su promenili istoriju Srbije.
Kriptu Crkve Svetog Marka ispunio je molitveni glas starješine ovog hrama, arhimandrita Nektarija, koji je služio parastos kralju Aleksandru i kraljici Dragi Obrenović, postradalim u krvavom prevratu u noći između 28. i 29. maja po julijanskom kalendaru, odnosno 10. i 11. juna po gregorijanskom kalendaru. U vreme ubistva kraljevskog para u Srbiji je bio na snazi stari (julijanski) kalendar, pa je ovaj tragični događaj u istoriji ostao zabeležen kao majski prevrat.
U Službenim novinama Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca 28. januara 1919, na sam dan stupanja na snagu, objavljen je Zakon o izjednačenju starog i novog kalendara.
- Dana 14. januara 1919 god. po starom kalendaru prestaje da važi stari kalendar, a dana 15. istog meseca, takođe po starom kalendaru, počinje da važi nov kalendar. Ovaj poslednji dan će se obeležiti datumom 28. januara 1919. i za njim će sledovati datiranje dana i meseca po novom kalendaru - glasi prvi član ovog zakona.
SPC
Kralj Aleksandar i kraljica Draga Obrenović počivaju u crkvi Svetog Marka
Ovaj dirljivi čin, parastos posvećen poslednjim vladarima iz dinastije Obrenovića, okupio je predstavnike države i potomke slavne loze. U tihom dostojanstvu, parastosu su prisustvovali državni sekretar u Ministarstvu za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Zoran Antić, kao i predstavnici dinastije Obrenović: Predrag Obrenović Jakovljević, Stevan Lazarević i Miroslav Vulić. Njihovo prisustvo u kripti, gde počiva kralj Aleksandar, simbolizovalo je neprekinutu vezu između prošlosti i sadašnjosti, podsećajući sve prisutne na tragične događaje koji su pre više od jednog veka prekinuli vladavinu ove značajne srpske dinastije.
Foto: SPC
Saborna crkva u Beogradu
Istog dana, u Sabornoj crkvi u Beogradu, obeležena je godišnjica smrti kneza Mihaila Obrenovića, koji je postradao u atentatu 1868. Parastos ovom značajnom srpskom vladaru, poznatom po svojim naporima u modernizaciji Srbije i oslobađanju od turskog jarma, služen je uz prisustvo ministra za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Nemanje Starovića, predstavnika Ministarstva odbrane i Vojske Srbije, kao i brojnih udruženja za negovanje tradicija i boračke organizacije.
Foto: SPC
Parastos kraljevskom paru Obrenović u kripti Crkve Svetog Marka
Oba molitvena čina, bogata istorijskom simbolikom i emocionalnim nabojem, predstavljala su ne samo sećanje na tragično stradale vladare, već i podsećanje na vekovnu borbu za slobodu, nezavisnost i napredak Srbije. U ovom susretu istorije i sadašnjosti, odjekivale su poruke mira, pomirenja i večne zahvalnosti, ukazujući na značaj očuvanja nacionalnog identiteta i tradicije.
U besedi za subotu 18. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički donosi snažno razmišljanje o onome što ljudi smatraju najvećim blagom i o putu kojim se, prema Hristovim rečima, dolazi do Oca.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog velikomučenika Jevstatija po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog sveštenomučenika Dionisija Areopagita. Katolička crkva obeležava Svetog Dionizija Areopagita, Jevreji obeležavaju Šmini aceret, dok muslimani nemaju veliki praznik.
Majka se požalila svetogorskom starcu da joj sin više ne obraća pažnju, a njegov savet bio je neočekivan: da prestane da mu govori šta mora da uradi i da svoju brigu pokaže na drugi način.
Nekadašnji rimski vojskovođa Plakida posle krštenja izgubio je ženu i sinove i 15 godina živeo kao najamnik, a kada ih je ponovo pronašao, zajedno sa njima stradao je za Hrista.
U vremenu kada se srpske duše nalaze na raskršću, molitva velikog svetitelja Vladike Nikolaja Velimirovića poziva nas na pokajanje i vraćanje temeljnim vrednostima – ljubavi, miru i veri, kao putu spasenja.
Od seče u zoru do badnje večeri kraj ognjišta – saznajte šta simbolizuje badnjak i kako ovaj drevni običaj ujedinjuje porodice u Srbiji, regionu i dijaspori.
Obeležavanje godišnjice okupilo je predstavnike Srbije i Severne Makedonije, pripadnike Vojske Srbije i brojne Srbe, uz molitvu za 1.321 vojnika koji počivaju na bitoljskom vojničkom groblju.
Razgovor u Novom Sadu obuhvatio je i pitanje vrednosti koje mladi usvajaju tokom školovanja, kao i budućnost visokoškolske ustanove koja bi nosila ime prvog srpskog arhiepiskopa.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Posle razaranja 2004. godine, u Prizren su se vratili učenici, nastava i crkveno pojanje, a obnovljeni kompleks danas ponovo služi svojoj prvobitnoj nameni.
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice podignuta je na mestu za koje predanje kaže da je kneginja Milica na njemu podigla oltar u spomen na kosovske junake, a sada je dobila dar koji treba da traje generacijama.
Ne kuva se na šporetu, već se svaki plod puni četvrtinom jezgra oraha i peče u šećeru i cimetu. Iz rerne izlazi sočan, mirisan i gust zalogaj, a u tegli može da sačeka hladnije dane.