SEĆANJE NA TRAGIČNU SMRT SRPSKIH VLADARA: U dva beogradska hrama služeni parastosi kralju Aleksandru i kraljici Dragi Obrenović i knezu Mihailu Obrenoviću
U kripti Crkve Svetog Marka i Sabornoj crkvi u Beogradu molitveni činovi okupili su potomke dinastije Obrenović, predstavnike države i vojske, evocirajući sećanje na prevrat i atentat koji su promenili istoriju Srbije.
Kriptu Crkve Svetog Marka ispunio je molitveni glas starješine ovog hrama, arhimandrita Nektarija, koji je služio parastos kralju Aleksandru i kraljici Dragi Obrenović, postradalim u krvavom prevratu u noći između 28. i 29. maja po julijanskom kalendaru, odnosno 10. i 11. juna po gregorijanskom kalendaru. U vreme ubistva kraljevskog para u Srbiji je bio na snazi stari (julijanski) kalendar, pa je ovaj tragični događaj u istoriji ostao zabeležen kao majski prevrat.
U Službenim novinama Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca 28. januara 1919, na sam dan stupanja na snagu, objavljen je Zakon o izjednačenju starog i novog kalendara.
- Dana 14. januara 1919 god. po starom kalendaru prestaje da važi stari kalendar, a dana 15. istog meseca, takođe po starom kalendaru, počinje da važi nov kalendar. Ovaj poslednji dan će se obeležiti datumom 28. januara 1919. i za njim će sledovati datiranje dana i meseca po novom kalendaru - glasi prvi član ovog zakona.
SPC
Kralj Aleksandar i kraljica Draga Obrenović počivaju u crkvi Svetog Marka
Ovaj dirljivi čin, parastos posvećen poslednjim vladarima iz dinastije Obrenovića, okupio je predstavnike države i potomke slavne loze. U tihom dostojanstvu, parastosu su prisustvovali državni sekretar u Ministarstvu za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Zoran Antić, kao i predstavnici dinastije Obrenović: Predrag Obrenović Jakovljević, Stevan Lazarević i Miroslav Vulić. Njihovo prisustvo u kripti, gde počiva kralj Aleksandar, simbolizovalo je neprekinutu vezu između prošlosti i sadašnjosti, podsećajući sve prisutne na tragične događaje koji su pre više od jednog veka prekinuli vladavinu ove značajne srpske dinastije.
Foto: SPC
Saborna crkva u Beogradu
Istog dana, u Sabornoj crkvi u Beogradu, obeležena je godišnjica smrti kneza Mihaila Obrenovića, koji je postradao u atentatu 1868. Parastos ovom značajnom srpskom vladaru, poznatom po svojim naporima u modernizaciji Srbije i oslobađanju od turskog jarma, služen je uz prisustvo ministra za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Nemanje Starovića, predstavnika Ministarstva odbrane i Vojske Srbije, kao i brojnih udruženja za negovanje tradicija i boračke organizacije.
Foto: SPC
Parastos kraljevskom paru Obrenović u kripti Crkve Svetog Marka
Oba molitvena čina, bogata istorijskom simbolikom i emocionalnim nabojem, predstavljala su ne samo sećanje na tragično stradale vladare, već i podsećanje na vekovnu borbu za slobodu, nezavisnost i napredak Srbije. U ovom susretu istorije i sadašnjosti, odjekivale su poruke mira, pomirenja i večne zahvalnosti, ukazujući na značaj očuvanja nacionalnog identiteta i tradicije.
U besedi za 5. sedmicu po Vaskrsu Sveti Nikolaj Ohridski i Žički pokazuje kako se čovek od Boga ne odvaja naglo, već postepeno, kroz neprimetne zamene koje slabe unutrašnju vernost i vode u duhovnu prevaru.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetu mučenicu Pelagiju Tarsijsku po starom i Svetog apostola Andronika po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svetog Paskala Bajlonskog, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Jedna rečenica izgovorena u besu može godinama da ostavi trag, a čuveni ruski duhovnik otkriva zbog čega mnogi izgube spokoj upravo onda kada pomisle da su pobedili u raspravi.
Tokom incidenta u bazilici u Jablonneu čula su se dva pucnja, nakon čega je ukradena i oštećena relikvija Svete Zdislave, dok policija istražuje motive i okolnosti skrnavljenja.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
U tišini starog groblja, među svećama i molitvama, vernici su se prisetili duhovnog vođe i tragične pogibije 25 meštana u savezničkom bombardovanju 1944. godine.
U manastiru Rakovica, među molitvama i dečjim glasovima, odata je počast arhijereju čije je ime simbol smirenja, ljubavi i vere, i čije duhovno nasleđe nastavlja da živi među onima koji se nisu ni rodili kada se on upokojio.
U subotu pred praznik Silaska Svetog Duha na apostole, vernici su se okupili na molitvi za preminule u zavetnom spomen-hramu, dok je episkop novobrdski, vikar patrijarha Porfirija, posle zaamne molitve služio parastos onima koji su usnuli sa verom u Hrista i vaskrsenje.
U Crkvi Svetog Đorđa pod Goricom služeno je opelo monahinji Hristini (Rabrenović), koju su vernici pamtili po požrtvovanosti, molitvi i decenijama služenja bez želje za priznanjima.
Sud u Podgorici dosudio je odštetu arhimandritu Hrizostomu Nešiću nakon što je na kontroverznom portalu bio označen kao „špijun“, zajedno sa više monaha i sveštenika SPC.
Monahinja Hristina decenijama je, bez buke i želje za priznanjem, služila Crkvi i ljudima, a oni koji su je poznavali pamte je kao simbol krotosti, požrtvovanja i tihe vere koja je menjala živote oko nje.
U Galeriji SANU otvorena je velika izložba povodom 850 godina od rođenja Rastka Nemanjića, a patrijarh Porfirije, Nikola Selaković, Lina Mendoni i Zoran Knežević govorili su o veri, identitetu, kulturi i očuvanju nacionalnog nasleđa.
Rukopisi, ikone i predmeti iz Hilandara, ali i potpuno nova postavka u srcu prestonice, donose drugačiji pogled na jednu od najvažnijih ličnosti srpske istorije - Svetog Savu.
Ova svetinja postala je novo veliko hodočasničko središte Hercegovine, gde se prepliću istorija, vera i narodna predanja o pronalasku moštiju majke Ostroškog Čudotvorca.
Kod Trebinja se nalazi Tvrdoš, jedna od najstarijih pravoslavnih svetinja na Balkanu, mesto koje su obnavljali mitropolit Amfilohije i vladika Atanasije, vraćajući mu nekadašnji značaj.
Ovo jelo od jagnjetine, pasulja i suve slanine kuvalo se polako i po tačno utvrđenom običaju - recept sačuvan kroz generacije i danas budi sećanja na pravu domaću kuhinju.