SEĆANJE NA TRAGIČNU SMRT SRPSKIH VLADARA: U dva beogradska hrama služeni parastosi kralju Aleksandru i kraljici Dragi Obrenović i knezu Mihailu Obrenoviću
U kripti Crkve Svetog Marka i Sabornoj crkvi u Beogradu molitveni činovi okupili su potomke dinastije Obrenović, predstavnike države i vojske, evocirajući sećanje na prevrat i atentat koji su promenili istoriju Srbije.
Kriptu Crkve Svetog Marka ispunio je molitveni glas starješine ovog hrama, arhimandrita Nektarija, koji je služio parastos kralju Aleksandru i kraljici Dragi Obrenović, postradalim u krvavom prevratu u noći između 28. i 29. maja po julijanskom kalendaru, odnosno 10. i 11. juna po gregorijanskom kalendaru. U vreme ubistva kraljevskog para u Srbiji je bio na snazi stari (julijanski) kalendar, pa je ovaj tragični događaj u istoriji ostao zabeležen kao majski prevrat.
U Službenim novinama Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca 28. januara 1919, na sam dan stupanja na snagu, objavljen je Zakon o izjednačenju starog i novog kalendara.
- Dana 14. januara 1919 god. po starom kalendaru prestaje da važi stari kalendar, a dana 15. istog meseca, takođe po starom kalendaru, počinje da važi nov kalendar. Ovaj poslednji dan će se obeležiti datumom 28. januara 1919. i za njim će sledovati datiranje dana i meseca po novom kalendaru - glasi prvi član ovog zakona.
SPC
Kralj Aleksandar i kraljica Draga Obrenović počivaju u crkvi Svetog Marka
Ovaj dirljivi čin, parastos posvećen poslednjim vladarima iz dinastije Obrenovića, okupio je predstavnike države i potomke slavne loze. U tihom dostojanstvu, parastosu su prisustvovali državni sekretar u Ministarstvu za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Zoran Antić, kao i predstavnici dinastije Obrenović: Predrag Obrenović Jakovljević, Stevan Lazarević i Miroslav Vulić. Njihovo prisustvo u kripti, gde počiva kralj Aleksandar, simbolizovalo je neprekinutu vezu između prošlosti i sadašnjosti, podsećajući sve prisutne na tragične događaje koji su pre više od jednog veka prekinuli vladavinu ove značajne srpske dinastije.
Foto: SPC
Saborna crkva u Beogradu
Istog dana, u Sabornoj crkvi u Beogradu, obeležena je godišnjica smrti kneza Mihaila Obrenovića, koji je postradao u atentatu 1868. Parastos ovom značajnom srpskom vladaru, poznatom po svojim naporima u modernizaciji Srbije i oslobađanju od turskog jarma, služen je uz prisustvo ministra za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Nemanje Starovića, predstavnika Ministarstva odbrane i Vojske Srbije, kao i brojnih udruženja za negovanje tradicija i boračke organizacije.
Foto: SPC
Parastos kraljevskom paru Obrenović u kripti Crkve Svetog Marka
Oba molitvena čina, bogata istorijskom simbolikom i emocionalnim nabojem, predstavljala su ne samo sećanje na tragično stradale vladare, već i podsećanje na vekovnu borbu za slobodu, nezavisnost i napredak Srbije. U ovom susretu istorije i sadašnjosti, odjekivale su poruke mira, pomirenja i večne zahvalnosti, ukazujući na značaj očuvanja nacionalnog identiteta i tradicije.
Ova velika svetinja, donesena sa Svete Gore od strane hilandarskih monaha predvođenih visokoprepodobnim igumanom Metodijem, naišla je na veličanstven prijem kod vernog naroda sa gotovo svih krajeva regije.
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.
Mitropolit bački Irinej, rođen kao Mirko Bulović 1947. godine u Stanišiću, decenijama zauzima značajno mesto u crkvenom životu i bogoslovskom radu Srpske pravoslavne crkve.
Iz srpske svetinje ukazuju na razliku između prvobitnih navoda o šest srušenih objekata i podataka sa terena o najmanje devet porušenih kuća, uz salu Svete Trojice koja je godinama bila mesto okupljanja meštana.
Sabrat Osovice upokojio se svega nekoliko sati nakon što je služio Svetu božanstvenu liturgiju, a njegov monaški i sveštenički put bio je neraskidivo vezan za ovu svetinju.
U vatrenoj stihiji na Vračaru dugogodišnji upravnik Patrijaršijskog dvora zadobio je opekotine na oko 30 odsto tela i teško oštećenje pluća usled udisanja dima
Ova velika svetinja, donesena sa Svete Gore od strane hilandarskih monaha predvođenih visokoprepodobnim igumanom Metodijem, naišla je na veličanstven prijem kod vernog naroda sa gotovo svih krajeva regije.
Govoreći o poniženju i strahu od tuđih reči, sveštenik je naglasio da niko ne može drugog čoveka istinski da ponizi, jer poniženje u duhovnom smislu nastaje iz čovekovih sopstvenih postupaka i greha.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
U vremenu kada se srpske duše nalaze na raskršću, molitva velikog svetitelja Vladike Nikolaja Velimirovića poziva nas na pokajanje i vraćanje temeljnim vrednostima – ljubavi, miru i veri, kao putu spasenja.
Od seče u zoru do badnje večeri kraj ognjišta – saznajte šta simbolizuje badnjak i kako ovaj drevni običaj ujedinjuje porodice u Srbiji, regionu i dijaspori.
Ova velika svetinja, donesena sa Svete Gore od strane hilandarskih monaha predvođenih visokoprepodobnim igumanom Metodijem, naišla je na veličanstven prijem kod vernog naroda sa gotovo svih krajeva regije.
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.
Ova velika svetinja, donesena sa Svete Gore od strane hilandarskih monaha predvođenih visokoprepodobnim igumanom Metodijem, naišla je na veličanstven prijem kod vernog naroda sa gotovo svih krajeva regije.
Govoreći o poniženju i strahu od tuđih reči, sveštenik je naglasio da niko ne može drugog čoveka istinski da ponizi, jer poniženje u duhovnom smislu nastaje iz čovekovih sopstvenih postupaka i greha.
Pravoslavno učenje podseća da čovek ne bi trebalo da vrednuje život samo kroz ono što poseduje i postiže, već i kroz odnos prema bližnjima, sopstvenim postupcima i Bogu.
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.