Koreni institucije koja čuva dragocene sakralne i umetničke predmete, sežu do vremena Svetog Save, prva organizovana postavka poznata kao Hudožestvena hranilnica, otvorena je 1858. godine, a stalna postavka u namenskom prostoru za javnost je otvorena 14. juna 1954.
Dan posle Spasovdanske litije koja je svetlom radosti i duhovnosti obasjala Beograd, 14. juna 2024. godine, obeležavamo značajnu godišnjicu – sedam decenija od otvaranja Muzeja Srpske pravoslavne crkve. Ova institucija nije samo mesto gde se čuvaju dragoceni sakralni i umetnički predmeti, već i simbol kontinuiteta i bogate tradicije srpske pravoslavne baštine.
Foto Nebojša Mandić
Muzej SPC nalazi se u zgradi Patrijaršje
Koreni Muzeja SPC sežu do vremena Svetog Save, kada su manastirske riznice bile centri očuvanja i prenošenja duhovnog i kulturnog nasleđa. Međutim, inicijativa za formiranje crkvenog muzeja javila se tek sredinom 19. veka. Srpski patrijarh Josif Rajačić bio je među prvima koji su prepoznali potrebu za ovakvom ustanovom. Prva organizovana postavka sakralnih i umetničkih predmeta u Kneževini Srbiji, poznata kao Hudožestvena hranilnica, otvorena je za javnost 1858. godine zahvaljujući arhiepiskopu beogradskom i mitropolitu srpskom Petru Jovanoviću. Ova zbirka je, nakon jedne decenije, pripojena Narodnom muzeju.
Nakon nacionalnog ujedinjenja, javila se nova inicijativa za osnivanje crkvenog muzeja. Godine 1922. profesor Lazar Mirković podneo je molbu Svetom arhijerejskom sinodu SPC o potrebi osnivanja centralnog muzeja, a odluka o osnivanju doneta je 1927. godine.
Posle Drugog svetskog rata, 1945. godine, započet je proces povratka kulturnih dobara koja su tokom rata odnesena u Zagreb. Ministarstva prosvete Srbije i Hrvatske dogovorila su se da Srbiji budu vraćeni samo predmeti koji su pripadali crkvama i manastirima sa teritorije Srbije. Na čelu Komisije za povratak, kao upravnik Muzeja i podnosilac zahteva, nalazio se prof. dr Radoslav Grujić. Proleća 1946. godine u Beograd je stiglo 11 vagona crkveno-umetničkih predmeta. Veće celine, poput ikonostasa, vraćene su manastirima, dok su ostali pojedinačni predmeti pohranjeni u depou Muzeja.
Foto Nebojša Mandić
Ikona Bogorodica Strasna je iz 17. veka, a okov je iz 18. veka, deo je stalne postavke
Istovremeno, Ministarstvo finansija je maja 1946. godine, na zahtev Ministarstva prosvete, donelo odluku o raskidanju ugovora sa Srpskom Pravoslavnom Crkvom o korišćenju Konaka kneginje Ljubice za Crkveni muzej. Kao privremeno rešenje, Muzej je smešten u zgradu Patrijaršije. Adaptirane su prostorije za stalnu postavku i određen je prostor za depo.
Posle restauracije i konzervacije eksponata, stekli su se uslovi da stalna postavka Muzeja bude otvorena za posetioce. Patrijarh srpski Vikentije svečano je otvorio vrata Muzeja Srpske pravoslavne crkve 14. juna 1954. godine.
Tanjug / Zoran Žestić
Deo postavke Muzeja SPC
Danas, sedamdeset godina kasnije, Muzej SPC i dalje ostaje čuvar bogate duhovne i kulturne baštine srpskog naroda, svedočeći o vremenu i događajima koji su oblikovali identitet pravoslavne zajednice u Srbiji. Ova godišnjica je prilika da se podsetimo na važnost očuvanja naše istorije i tradicije za buduće generacije.
Poglavar Ruske pravoslavne crkve primio je mitropolita losanđeloskog Serapiona Koptske pravoslavne crkve, istakavši značaj zajedničkih molitava, razmena mladih i teoloških susreta, dok su dve Crkve razgovarale i o situaciji u Ukrajini.
Obalska straža izvukla beživotno telo u blizini atonskog manastira; sumnja se da je reč o ukrajinskom državljaninu, a obdukcija će pokazati da li je u pitanju nesreća, samoubistvo ili zločin.
Prepodobnomučenici i mučenici rmanjski proslavljeni u Manastiru Rmanj tokom svečane večernje službe koju je uveličao dolazak mitropolita Ilariona iz Ohridske arhiepiskopije.
Porodica je prvo i najvažnije mesto duhovnog oblikovanja čoveka. U njoj učimo da volimo, opraštamo, da se molimo i trpimo - a sve to su temelji hrišćanskog života.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Otkrijte kako pivo pretvara ovo jednostavno jelo u ukusnu salatu sa istorijom dugom vekovima, zapisanu još 1855. u "Srbskom kuvaru" jeromonaha Jerotija iz Krušedola.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Patrijarh Porfirije poziva narod na pomirenje, očuvanje vere i proslavu 850. godišnjice rođenja Svetog Save, temelja naše duhovnosti i zajedništva u 2025. godini.
Obalska straža izvukla beživotno telo u blizini atonskog manastira; sumnja se da je reč o ukrajinskom državljaninu, a obdukcija će pokazati da li je u pitanju nesreća, samoubistvo ili zločin.
Prepodobnomučenici i mučenici rmanjski proslavljeni u Manastiru Rmanj tokom svečane večernje službe koju je uveličao dolazak mitropolita Ilariona iz Ohridske arhiepiskopije.
Vernici iz Sidneja, Njukastla i Pits Ridža okupili su se uz svetu Liturgiju i horsko pojanje, pokazujući da pravoslavna vera i tradicija ne poznaju granice.
Patrijarh Porfirije služio opelo u hramu Uspenja Presvete Bogorodice, gde su se sabrili monasi, rodbina, prijatelji i građani da odaju poslednju počast voljenom pastiru Eparhije bačke.
Dok je služio veličanstvenu misu na Trgu Svetog Petra, svetitelj je pokazao spontanost i ljudskost u trenutku koji je postao viralan na društvenim mrežama.
„Božji influenser“ iz Milana proglašen je svetim pred očima svoje majke, a prisustvo porodice na misi u Vatikanu pokazalo je svetu da vera, ljubav i tehnologija mogu oblikovati večnost.
Snimak koji kruži društvenim mrežama podigao je prašinu - zbog jednog zagrljaja u dvorištu džamije sada im preti kazna za javno vređanje verskih vrednosti.
U besedi za 14. sredu po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava da se Hristos nije otkrio u spoljašnjoj raskoši i svetovnom sjaju, već u smirenju i jednostavnosti, kako bi ljude privukao snagom Duha, a ne telesnim oblikom.
Sveti Paisije Atonski govorio je da najveća pobeda nije u spoljašnjim delima, već u zadobijanju smirenja i ljubavi – otkrivamo njegove pouke za svakodnevni život.