SPCPatrijarh Porfirije nad kivotom sa moštima Svete prepodobnomučenice Stefanide Bitoljske i Skadarske
Posle svečanog bogosluženja i kanonizacije Svete prepodobnomučenice Stefanide Bitoljske i Skadarske u Hramu Svetog Dimitrija u Bitolju poglavar SPC je u svojoj besedi govorio o značaju ujedinjenosti i bratoljublja.
U toku Svete liturgije koju su služili patrijarh srpski Porfirije i arhiepiskop ohridski i makedonski Stefan u Sabornoj crkvi Svetog Dimitrija u Bitolju svečano je obavljen čin kanonizacije Svete prepodobnomučenice Stefanide Bitoljske i Skadarske.
Ovom uzvišenom događaju prisustvovali su mnogobrojni visoki crkveni velikodostojnici, među kojima su bili arhijereji iz različitih eparhija, kao što su prespansko-pelagonijski Petar, zvorničko-tuzlanski Fotije, crnogorsko-primorski Joanikije, evropski Pimen i mnogi drugi.
SPC
Patrijarh srpski Porfirije i arhiepiskop ohridski i makedonski Stefan
Nakon bogosluženja patrijarh Porfirije je održao nadahnutu besedu, u kojoj je istakao važnost jedinstva u veri i ljubavi, poredeći današnje vernike sa okupljenima na dan Pedesetnice, kada su apostoli, vođeni Duhom svetim, govorili jezikom razumljivim svima.
- Saobraćajući međusobno jezikom tela u ozračju i radosti Pedesetnice, mi zasigurno - budući da smo jedno telo i jedna krv, da smo telo Hristovo, da smo crkva njegova - razumemo jedni druge jezikom vere i jezikom ljubavi. Isto onako kako su 3.000 ljudi sabranih u Jerusalimu, koji su došli sa svih strana i nisu znali jevrejski jezik, razumevali apostola Petra koji im se obraćao na jevrejskom jeziku, kao da im govori na njima razumljivom jeziku - kazao je patrijarh Porfirije, a potom je istakao:
SPC
Ikona Svete prepodobnomučenice Stefanide Bitoljske i Skadarske
- To je bilo zbog toga što su imali veru u živog Boga, što su imali ljubavi prema Bogu, što su tragali za istinom, punoćom, savršenstvom i svetošću, a onda je Duh Sveti govorio kroz apostola Petra i svi su se međusobno razumeli.
Tako i mi, braćo i sestre, govoreći istim jezikom, jezikom Duha svetog, govoreći jezikom pravoslavnim, govoreći jezikom crkve, govoreći jezikom ljubavi, ne samo da se razumemo, nego i istinski jesmo jedno, jer se pričešćujemo istim telom Hristovim i istom krvlju njegovom - rekao je patrijarh srpski.
SPC
Patrijarh Porfirije nad kivotom sa moštima Svete prepodobnomučenice Stefanide Bitoljske i Skadarske
Ove reči poglavara SPC odzvanjale su snagom duhovnog jedinstva i ljubavi, podsećajući sve prisutne na važnost zajedništva u veri. Svečana liturgija i kanonizacija Svete prepodobnomučenice Stefanide Bitoljske i Skadarske ostavili su snažan utisak na sve prisutne, podstičući ih na dublje razumevanje i posvećenost veri.
Ovaj događaj, ispunjen svetlošću i duhovnom snagom, još jednom je potvrdio snagu pravoslavlja i važnost očuvanja vere i ljubavi među vernicima, koji su, vođeni Duhom svetim, istinski jedno telo u Hristu.
Svetitelji podsećaju da početak godine nije pitanje slavlja, već trenutak u kojem se preispituju savest, navike i odnos prema Bogu — jer od toga zavisi kakav će trag ostaviti dani koji dolaze.
Dok su satovi odbrojavali prve minute 2026, crkva Vondelkerk u Amsterdamu nestajala je u plamenu, ostavljajući grad bez svetinje i Evropu bez još jednog svedoka hrišćanske prošlosti.
Nedoumica pravoslavnih vernika pred 31. decembar i 1. januar dobija jasan i smiren odgovor sveštenika, koji podseća da se vreme ne „slavi“, već predaje Bogu.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
Pišinger je jednostavna, ali raskošna poslastica koja vekovima krasi slavske trpeze — savršena za sve koji vole spoj hrskavih oblandi i čokolade, uz miris doma i prazničnu toplinu.
Uz molitveno učešće patrijarha srpskog Porfirija, arhiepiskopa ohridskog i makedonskog Stefana, kao i brojnih arhijereja, vernici su Hramu Svetog Dimitrija u Bitolju prisustvovali svečanom činu kanonizacije velike podvižnice koja je svetionik vere i nade za sve generacije.
Služeći Svetu arhijerejsku liturgiju u niškom Sabornom hramu, poglavar Srpske pravoslavne crkve besedio je o Svetom Nikolaju kao merilu pravoslavnog života i o veri koja ne ostaje u rečima, već se pretače u odnos prema drugome.
U svetinji u srcu Beograda, patrijarh srpski Porfirije ispričao dirljivu priču o milosti Majke Božje koja prevazilazi naše slabosti i grehe, podsećajući vernike da je put ka večnom životu uvek otvoren za one koji veruju.
U prvu nedelju Božićnog posta, Hram Svetog Save bio je ispunjen vernicima koji su se kroz liturgiju i besedu poglavara Srpske pravoslavne crkve podsetili na najveću hrišćansku vrlinu.
Poglavar SPC u svom obraćanju istakao primer mirenja braće nad moštima Svetog Simeona i podsetio da kroz duhovno nasleđe našeg prosvetitelja narod može pronaći put u složenim civilizacijskim i istorijskim iskušenjima.
Beseda mitropolita šumadijskog u Ralji otvorila je pitanja bez lakih odgovora: gde počinje prava ljubav, zašto bez Boga nema istinskog odnosa među ljudima i kako se vera proverava tek onda kada naiđe na greh drugoga.
Episkop valjevski upozorio je da i blagoslovene životne stvari mogu postati prepreka ako potisnu Boga, te podsetio da se smisao rada, braka i svakodnevice otkriva tek kada su postavljeni u pravu hijerarhiju vrednosti.
Dok su satovi odbrojavali prve minute 2026, crkva Vondelkerk u Amsterdamu nestajala je u plamenu, ostavljajući grad bez svetinje i Evropu bez još jednog svedoka hrišćanske prošlosti.
U vreme kada je vera bila progonjena, a javno ispovedanje Hrista smatrano prestupom, dogodilo se čudo koje je stotine, pa i hiljade ljudi vratilo Bogu.
Džuman Al-Kavasmi prvi put javno govori o životu u okruženju gde je mržnja bila obaveza, o sumnjama koje su je razdirale i iskustvu koje ju je odvelo na put potpuno suprotan onome na koji je bila usmeravana.
Pravoslavni vernici danas slave Svetog mučenika Bonifatija po starom kalendaru, dok se po novom liturgijski obeležava Obrezanje Gospodnje. Katolici slave blagdan Marije Bogorodice, a Jevreji i muslimani ovaj dan provode u redovnim molitvama.
Predanje kaže da je Sveti Bonifacije na Badnje veče posekao Hrast groma, pod kojim su pagani prinosili ljudske žrtve, što je zauvek promenilo tok jedne stare tradicije.