SUTRA JE CRNO SLOVO I KRSNA SLAVA! Slavimo Pokrov Presvete Bogorodice!
Obeležamo praznik posvećen čudesnom javljanju Majke Božje u carigradskoj crkvi Vlaherni.
Uz molitveno učešće patrijarha srpskog Porfirija, arhiepiskopa ohridskog i makedonskog Stefana, kao i brojnih arhijereja, vernici su Hramu Svetog Dimitrija u Bitolju prisustvovali svečanom činu kanonizacije velike podvižnice koja je svetionik vere i nade za sve generacije.
U veličanstvenom okrilju Saborne crkve Svetog Dimitrija u Bitolju, vernici su se okupili da prisustvuju jednom od najsvetijih trenutaka u pravoslavnom kalendaru – kanonizaciji Svete prepodobnomučenice Stefanide Bitoljske i Skadarske. Ova velika podvižnica, rođena kao Stevka Đurčević 1887. godine u Vraci kod Skadra, postala je sinonim za najčudesniju Srpkinju 20. veka.
U molitvenom prisustvu patrijarha srpskog Porfirija i arhiepiskopa ohridskog i makedonskog Stefana, uz sasluženje mnogih visokopreosvećenih i preosvećenih arhijereja, svečani čin kanonizacije izvršen je tokom svete liturgije. Prisustvo duhovnih vođa iz različitih krajeva sveta učinilo je ovu svetkovinu još uzvišenijom i značajnijom.
Stevka Đurčević, koja je kasnije postala mati Stefanida, prošla je kroz mnoge patnje i iskušenja. Njena porodica, kao i mnogobrojni Srbi iz Skadra, bili su proterani 1933. godine u Drenovac kod Kline na Kosovu i Metohiji. Od rane mladosti, Stefanida je gajila žarku ljubav prema Hristu, a mučenički je postradala od nemačkog okupatora u Bitolju 1945. godine.
Njena ispovedna pisma, upućena duhovnom ocu, vikarnom episkopu skadarskom Viktoru Dečancu, pronašao je 1963. godine u biblioteci Visokih Dečana blaženopočivši mitropolita crnogorsko-primorski Amfilohije. Ova pisma, prožeta neizdrživom ljubavlju i radosti Božje, objavljena su zahvaljujući trudu sestara manastira Ćelija Piperska i dečanske bratije u knjizi „Hriste moj životu“.
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Kanonizacija Svete Stefanide Bitoljske i Skadarske označava ne samo priznanje njenog mučeništva i duhovne veličine, već i trajnu inspiraciju za sve vernike koji teže pravdi, miru i ljubavi prema Gospodu. Njeno svetiteljstvo ostaje kao svetionik vere i nade za buduće generacije.


Posle svečanog bogosluženja i kanonizacije Svete prepodobnomučenice Stefanide Bitoljske i Skadarske u Hramu Svetog Dimitrija u Bitolju poglavar SPC je u svojoj besedi govorio o značaju ujedinjenosti i bratoljublja.
U knjizi “Istočni papizam”, istoričar Diogenis Valavanidis objavljuje faksimil dokumenta koji ukazuje na to da kanonizacija patrijarha Jeremija I, koji je pre pola veka ukinuo Pećku patrijaršiju, šalje ozbiljnu opomenu Beogradskoj patrijaršiji.
U obraćanju vernicima u australijskoj prestonici, poglavar SPC istakao značaj svetosavskog nasleđa, zajedništva u Hristu i pomirenja među Srbima.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve zahvalio je Australiji što je mnogim Srbima pružila novi dom, a domaćini su istakli doprinos srpske zajednice i značaj njegovih poruka mira, dijaloga i međusobnog razumevanja.
Podignuta 1969. godine prilozima srpskih doseljenika, svetinja bi uskoro mogla da dobije priznanje, kao potvrdu značaja nasleđa koje Srbi čuvaju daleko od otadžbine.
Osvećenje obnovljene svetinje, svečana Liturgija, priznanja zaslužnim dobrotvorima i obnova parohijskog doma obeležili su duhovne svečanosti kojima je proslavljena povezanost vere, naroda i Crkve.
Obeležamo praznik posvećen čudesnom javljanju Majke Božje u carigradskoj crkvi Vlaherni.
Pravoslavna vera poziva čoveka da se ne predaje očajanju i strahu zbog porodične prošlosti, već da svoj život usmerava prema Bogu.
Na Miholjdan su Vuk, Teodora i Lazar krenuli tragom neobičnog pisma, a susret sa usamljenim starcem i zapuštenim voćnjakom naučio ih je da se najveće bogatstvo krije u dobroti, prijateljstvu i delima ljubavi.
U pravoslavnom učenju, odnos prema bližnjem zauzima važno mesto u duhovnom životu.
U besedi za utorak 20. sedmice po Duhovima veliki srpski svetitelj podseća da ljudska moć ima granice, dok se Božja vlast prostire i nad ovim svetom i nad večnošću.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog sveštenomučenika Grigorija po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetu mučenicu Hrisiju. Katolička crkva spominje Svetog Lubencija, dok Jevreji i muslimani danas nemaju veći verski praznik.
Ruski svetitelj nas uči da pohvale i pokude ne određuju čovekovu vrednost, već da je najvažnije ostati veran istini i pred Bogom i pred sopstvenom savešću.