Uz molitveno učešće patrijarha srpskog Porfirija, arhiepiskopa ohridskog i makedonskog Stefana, kao i brojnih arhijereja, vernici su Hramu Svetog Dimitrija u Bitolju prisustvovali svečanom činu kanonizacije velike podvižnice koja je svetionik vere i nade za sve generacije.
U veličanstvenom okrilju Saborne crkve Svetog Dimitrija u Bitolju, vernici su se okupili da prisustvuju jednom od najsvetijih trenutaka u pravoslavnom kalendaru – kanonizaciji Svete prepodobnomučenice Stefanide Bitoljske i Skadarske. Ova velika podvižnica, rođena kao Stevka Đurčević 1887. godine u Vraci kod Skadra, postala je sinonim za najčudesniju Srpkinju 20. veka.
SPC
Patrijarh srpski Porfirije i arhiepiskop ohridski i makedonski Stefan sa arhijerejima u Hramu Svetog Dimitrija u Bitolju
U molitvenom prisustvu patrijarha srpskog Porfirija i arhiepiskopa ohridskog i makedonskog Stefana, uz sasluženje mnogih visokopreosvećenih i preosvećenih arhijereja, svečani čin kanonizacije izvršen je tokom svete liturgije. Prisustvo duhovnih vođa iz različitih krajeva sveta učinilo je ovu svetkovinu još uzvišenijom i značajnijom.
Stevka Đurčević, koja je kasnije postala mati Stefanida, prošla je kroz mnoge patnje i iskušenja. Njena porodica, kao i mnogobrojni Srbi iz Skadra, bili su proterani 1933. godine u Drenovac kod Kline na Kosovu i Metohiji. Od rane mladosti, Stefanida je gajila žarku ljubav prema Hristu, a mučenički je postradala od nemačkog okupatora u Bitolju 1945. godine.
SPC
Ispovedna pisma Svete Stefanide sabrana su u knjizi "Hriste, moj životu"
Njena ispovedna pisma, upućena duhovnom ocu, vikarnom episkopu skadarskom Viktoru Dečancu, pronašao je 1963. godine u biblioteci Visokih Dečana blaženopočivši mitropolita crnogorsko-primorski Amfilohije. Ova pisma, prožeta neizdrživom ljubavlju i radosti Božje, objavljena su zahvaljujući trudu sestara manastira Ćelija Piperska i dečanske bratije u knjizi „Hriste moj životu“.
Kanonizacija Svete Stefanide Bitoljske i Skadarske označava ne samo priznanje njenog mučeništva i duhovne veličine, već i trajnu inspiraciju za sve vernike koji teže pravdi, miru i ljubavi prema Gospodu. Njeno svetiteljstvo ostaje kao svetionik vere i nade za buduće generacije.
Jedan od najomiljenijih besednika današnjice, na duhovnoj tribini u Čačku evocirao je uspomene na blaženopočivšeg vladiku i njegova mnogobrojna čudesna dela, među kojima je i razagnanja oblaka.
Svakim ispisanim slovom i svakom naučenom pesmom, mladi iz regiona kroz igru i učenje u Manastiru Svetih Arhangela kod Prizrena, ne samo da usvajaju znanje, već postaju i čuvari dragocene tradicije koja vekovima čini srpski narod posebnim.
U svojoj knjizi, za drugi utorak posle Pedesetnice, Sveti Teofan Zatvornik daje smernice kako prepoznati vukove u ovčijoj koži i ostati veran Gospodnjim učenjima.
Iguman Manastira Fenek pojašnjava suštinsku prirodu posta, ističući važnost duhovnog uzdržanja koje prevazilazi telesno. Učenjem o postu kao sredstvu duhovne obnove poziva vernike na povratak Bogu kroz promenu srca i volje.
Brat apostola Jakova i sin Josifa drvodelje propovedao je Jevanđelje širom Judeje, Samarije, Sirije i drugih regiona, a njegovo mučeništvo ostaje svedočanstvo nepokolebljive predanosti Hristu.
Na nadahnutom predavanju u Čačku, jedan od omiljenih besednika današnjice, protojerej-stavrofor Gojko Perović osvetlio je suštinu Kosovskog zaveta kao duhovnog obećanja čoveka Bogu. Kroz primere iz istorije i svakodnevnog života, podsetio je na značaj vernosti, žrtve i držanja date reči.
Mnogi veruju u moć Svetog Vasilija Ostroškog i zbog toga se odlučuju da krste svoje naslednike u njegovoj svetinji, a kumove ili dovode ili ih nalaze među posetiocima koji nikada ne odbijaju ovaj čin, jer je to velika čast za svakog pravoslavca. Da bi neko bio kum na krštenju mora da bude i sam kršten u nekoj od pravoslavnih crkava ili manastira.
U nedelji koja je cela praznična, treći dan Duhova slavi se kroz molitve, liturgije i porodična okupljanja, a vernici slave Duha Svetoga izražavajući svoju zahvalnost.
Nakon dugogodišnjeg podvižništva u surovom predelu Karulje na Svetoj gori, shi monah Simeon vratio se u srpske zemlje da provede svoje poslednje dane. Njegova jednostavnost i dečija nevinost ostavili su neizbrisiv trag u srcima svih koji su ga sreli.
U svojoj besedi iguman Manastira Podmaine podseća na istinsku suštinu hrišćanskog života - ljubav prema Bogu i bližnjem, naglašavajući kako formalna ispunjenja verskih obaveza nisu dovoljna bez prave ljubavi.
Posle svečanog bogosluženja i kanonizacije Svete prepodobnomučenice Stefanide Bitoljske i Skadarske u Hramu Svetog Dimitrija u Bitolju poglavar SPC je u svojoj besedi govorio o značaju ujedinjenosti i bratoljublja.
Bugarska pravoslavna crkva izabrala je mitropolita Danila za novog patrijarha, a poglavar SPC pozdravio je ovaj svečani čin, ističući duhovnu povezanost i bratstvo između dve crkve, kao i važnost zajedničkog svedočenja Hristove vere i propovedanja Jevanđelja.
Posle svečanog bogosluženja i kanonizacije Svete prepodobnomučenice Stefanide Bitoljske i Skadarske u Hramu Svetog Dimitrija u Bitolju poglavar SPC je u svojoj besedi govorio o značaju ujedinjenosti i bratoljublja.
Srpska dijaspora u Francuskoj, uz blagoslov vladike zapadnoevropskoj Justina, okupila se u Sabornoj crkvi Svetog Save u francuskoj prestonici, da kroz reči, pesmu i prisustvo podseti na snagu zajedništva, očuvanja kulturnog nasleđa i zaveta Svetog kneza Lazara i kosovskih mučenika.
Vladika kruševački David služio je svetu liturgiju, dok mu je sasluživalo brojno sveštenstvo iz više eparhija, a horovi i bogoslovi svojim pojanjima ulepšali proslavu. Litija do Trga kosovskih junaka i kulturno-umetnički program folklornog ansambla iz Australije obeležili su ovaj dan duboke duhovnosti i zajedništva.
Na nadahnutom predavanju u Čačku, jedan od omiljenih besednika današnjice, protojerej-stavrofor Gojko Perović osvetlio je suštinu Kosovskog zaveta kao duhovnog obećanja čoveka Bogu. Kroz primere iz istorije i svakodnevnog života, podsetio je na značaj vernosti, žrtve i držanja date reči.
Uživajte u lako pripremljenim i hranljivim jelima koje su savršene za dane posta: ukusna čorbu od griza i praziluka, aromatičan rižoto sa prazilukom, hrskave ćufte od pahuljica i povrća, te osvežavajući sos od kiselih krastavaca i belog luka.
Uz molitveno učešće patrijarha srpskog Porfirija, arhiepiskopa ohridskog i makedonskog Stefana, kao i brojnih arhijereja, vernici su Hramu Svetog Dimitrija u Bitolju prisustvovali svečanom činu kanonizacije velike podvižnice koja je svetionik vere i nade za sve generacije.