TAJNA SVETA OKO NAS: Kako Zemlja, nebo i planine otkrivaju nevidljive zakone života
Ajeti 88:17–20 iz sure El Gašija otkrivaju kako svaki element prirode nosi poruku Svemogućeg i poziva na preispitivanje.
Uz molitveno učešće patrijarha srpskog Porfirija, arhiepiskopa ohridskog i makedonskog Stefana, kao i brojnih arhijereja, vernici su Hramu Svetog Dimitrija u Bitolju prisustvovali svečanom činu kanonizacije velike podvižnice koja je svetionik vere i nade za sve generacije.
U veličanstvenom okrilju Saborne crkve Svetog Dimitrija u Bitolju, vernici su se okupili da prisustvuju jednom od najsvetijih trenutaka u pravoslavnom kalendaru – kanonizaciji Svete prepodobnomučenice Stefanide Bitoljske i Skadarske. Ova velika podvižnica, rođena kao Stevka Đurčević 1887. godine u Vraci kod Skadra, postala je sinonim za najčudesniju Srpkinju 20. veka.
U molitvenom prisustvu patrijarha srpskog Porfirija i arhiepiskopa ohridskog i makedonskog Stefana, uz sasluženje mnogih visokopreosvećenih i preosvećenih arhijereja, svečani čin kanonizacije izvršen je tokom svete liturgije. Prisustvo duhovnih vođa iz različitih krajeva sveta učinilo je ovu svetkovinu još uzvišenijom i značajnijom.
Stevka Đurčević, koja je kasnije postala mati Stefanida, prošla je kroz mnoge patnje i iskušenja. Njena porodica, kao i mnogobrojni Srbi iz Skadra, bili su proterani 1933. godine u Drenovac kod Kline na Kosovu i Metohiji. Od rane mladosti, Stefanida je gajila žarku ljubav prema Hristu, a mučenički je postradala od nemačkog okupatora u Bitolju 1945. godine.
Njena ispovedna pisma, upućena duhovnom ocu, vikarnom episkopu skadarskom Viktoru Dečancu, pronašao je 1963. godine u biblioteci Visokih Dečana blaženopočivši mitropolita crnogorsko-primorski Amfilohije. Ova pisma, prožeta neizdrživom ljubavlju i radosti Božje, objavljena su zahvaljujući trudu sestara manastira Ćelija Piperska i dečanske bratije u knjizi „Hriste moj životu“.
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Kanonizacija Svete Stefanide Bitoljske i Skadarske označava ne samo priznanje njenog mučeništva i duhovne veličine, već i trajnu inspiraciju za sve vernike koji teže pravdi, miru i ljubavi prema Gospodu. Njeno svetiteljstvo ostaje kao svetionik vere i nade za buduće generacije.


Posle svečanog bogosluženja i kanonizacije Svete prepodobnomučenice Stefanide Bitoljske i Skadarske u Hramu Svetog Dimitrija u Bitolju poglavar SPC je u svojoj besedi govorio o značaju ujedinjenosti i bratoljublja.
Finansijska odluka o pomoći u obnovi manastira u Srpskom Kovinu otvorila je priču o veri, istorijskom pamćenju i odnosu države i Crkve severno od Dunava.
Mati Dominika provela je čitav život u Grnčarici, služeći Bogu i ljudima, ostavljajući za sobom svedočanstvo tihe vere i trajne molitve.
U Jagodnjaku nadomak Osijeka, na praznik Svetog Nikolaja, obeleženo je 300 godina Nikolajevskog hrama, sabornosti i istrajanja Srba na prostoru današnje Hrvatske.
Pred stotinama mališana u Hramu Svetog Save, poglavar Srpske pravoslavne crkve je besedio o daru života, dugu ljubavi i veri koja se ne troši, već umnožava.
U vreme kada je vera bila progonjena, a javno ispovedanje Hrista smatrano prestupom, dogodilo se čudo koje je stotine, pa i hiljade ljudi vratilo Bogu.
Džuman Al-Kavasmi prvi put javno govori o životu u okruženju gde je mržnja bila obaveza, o sumnjama koje su je razdirale i iskustvu koje ju je odvelo na put potpuno suprotan onome na koji je bila usmeravana.
Freska „Dobar pastir“ iz 3. veka prikazuje mladog Isusa, simbol božanske zaštite i ranog hrišćanskog života u Anadoliji.
Sveti Nikolaj Žički nas uči da osmeh, bez zlobe, može biti odgovor na podsmeh. Jer neznanju priliči podsmeh, a znanju osmeh.
Vernici i ljudi dobre volje sada imaju priliku da učestvuju u izgradnji duhovnog centra koji će okupljati generacije.
Finansijska odluka o pomoći u obnovi manastira u Srpskom Kovinu otvorila je priču o veri, istorijskom pamćenju i odnosu države i Crkve severno od Dunava.
Jednostavno pripremljeno, a bogato aromama, ovaj praznični specijalitet spaja vekovne običaje, miris pečenog luka i maslinovo ulje na trpezama gde se slavi dolazak Božića.