Svetinja na obodu Fruške gore posvećena Vaznesenju Gospodnjem, s dubokim poštovanjem i pobožnošću, obeležila je prelazak igumanije Varvare u večni život i početak novog poglavlja pod njenom naslednicom monahinjom Varvarom (Božić).
Na dan kada pravoslavna crkva slavi Svetog apostola Akilu i Prepodobnog Nikodima Svetogorca Manastir Beočin je molitveno obeležio sećanje na svoju igumaniju Varvaru, koja je skončala svoj ovozemaljski život, ali i novi početak u svom duhovnom životu. Ovo je bilo obeleženo liturgijom i četrdesetodnevnim parastosom u čast upokojene igumanije, kao i rukoproizvođenjem njene naslednice monahinje Varvare (Božić) u čin igumanije.
SPC
Vladika Vasilije
Mitropolit sremski Vasilije, sa dubokim poštovanjem i svečanim dostojanstvom, rukoproizveo je monahinju Varvaru u visoki monaški čin, prenoseći joj odgovornost vođenja ovog svetišta. Nakon obreda mitropolit Vasilije je uputio poučne reči novoj igumaniji i celoj monaškoj zajednici, osnažujući ih u njihovom duhovnom putovanju i poslanju.
Igumanija Varvara, rođena 25. novembra 1982. u Bijeljini, donela je sa sobom bogato obrazovanje i duhovno iskustvo kada je 20. oktobra 2006. stupila u Manastir Beočin. Studirala je na Građevinskom fakultetu. Nakon godine dana iskušenja monaški put joj je osvetlio episkop sremski Vasilije, koji ju je i zamonašio. Sada je, u skladu sa Kanonom SPC, sestrinstvo glasanjem izabralo za novu igumaniju, uz blagoslov mitropolita.
Manastir Beočin, posvećen Vaznesenju Gospodnjem, smešten je na obodu Fruške gore u nosi u sebi bogatu istoriju i tradiciju. Prvi put se pominje u turskim dokumentima iz 1566-1567, kada je posedovao malu jednobrodnu crkvu, pod uticajem tradicionalne arhitekture. Iako je tokom Austro-Turskih ratova bio oštećen i napušten, manastir je obnovljen zahvaljujući upornosti i veri. Posebno se ističe zalaganje igumana Leontija iz 1623, koji je prikupljao priloge u Rusiji za obnovu manastira.
Veliki preokret došao je nakon Velike seobe Srba, kada su izbegli kaluđeri manastira Rače, uz blagoslov patrijarha Čarnojevića, obnovili manastir između 1697. i 1699. godine. Oni su 1708. sagradili privremenu drvenu crkvu, da bi konačna manastirska crkva, koja je i danas duhovno stecište monaštva i vernika, bila izgrađena između 1732. i 1734.
SPC
Vladika Vasilije sa monaštvom i sveštenstvom
Sada, dok se Manastir Beočin priprema za novo poglavlje pod rukovođenjem igumanije Varvare (Božić), ovaj sveti prostor nastavlja da živi svoju bogatu istoriju i tradiciju. Sa novom igumanijom na čelu, manastir se okreće budućnosti sa nadom i verom, čuvajući sve ono što je u njemu sveto i nezaboravno.
U dokumentu koji su pripremile SAD i Rusija prvi put se na međunarodnom nivou otvara i pitanje statusa kanonske Ukrajinske pravoslavne crkve u okviru budućeg mirovnog dogovora.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
Dan uoči slave ove svetinje, posle večernjeg bogosluženja, vladika sremski obavio je jedan od najsvetijih činova u pravoslavlju, u kome se monah oprašta od svetovnog života i posvećuje se služenju Bogu i crkvi, čime postaje živi svedok vere i nosilac Hristove svetlosti.
Vernici, arhijereji, profesori i đaci okupili su se u crkvi Svetog Save kako bi zajedno proslavili četvrt veka škole koja oblikuje buduće pastire Hristove, uz poruke o veri, životu i službi Dobrog Pastira.
U Sabornom hramu u Podgorici, mitropolit nemački služio je liturgiju i besedio o hrabrosti, dostojanstvu i božanskom dodiru, naglašavajući da vera može preobraziti smrtnost u besmrtnost i doneti isceljenje svima koji veruju.
U manastiru Mrkonjići, samo nekoliko metara od ulaza u hram, stoji košćela stara više od četiri veka - mesto gde se susreću vera, predanje i čudo prirode.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
U najvećoj medicinskoj ustanovi u zemlji proslavljena je krsna slava, a priča o hramu koji je preživeo rat, zaborav i preobražaj u mrtvačnicu otkriva koliko je ovo mesto važno za bolesnike, lekare i grad.
Kad su mu rekli da je jedina šansa transplantacija srca, brat Goran nije odustao. Iz bolničke sobe krenuo je na put duhovnog isceljenja ka Hilandaru, gde je pronašao snagu za novi život.
Srpska pravoslavna crkva danas obeležava praznik posvećen Svetom apostolu Filipu, dok se u narodu obeležavaju poklade kao duhovna i običajna priprema za četrdeset dana uzdržanja.