Krstovi su svečano uzdignuti na četiri kupole budućeg sabornog hrama, obasjavajući grad i njegovu okolinu blagodatnim zracima Hristove ljubavi.
Pod svetlim nebom Kruševca, u blagoslovenoj tišini poprazništva Preobraženja Gospodnjeg, danas je obavljen čin osvećenja koji će zauvek ostati upisan u srcima vernog naroda Eparhije kruševačke. Mitropolit kruševački David, uz sasluženje brojnih sveštenika, jeromonaha i đakona, obavio je svečani čin osvećenja krstova za Hram Svetih Arhangela, koji se uzdiže na vidikovcu Bagdala. Ovi krstovi, simboli Hristove krsto-vaskrsne ljubavi, sada krune četiri male kupole hrama, obasjavajući Kruševac i njegovu okolinu blagodatnim zracima.
SPC/Eparhija kruševačka
Pred budućim hramom prostire se prelepi Park minijatura „Srbija“,
U atmosferi ispunjenoj tihom radošću i molitvom, ovaj svešteni čin okupio je verni narod, ugledne građane, predstavnike gradskih vlasti na čelu sa gradonačelnikom Ivanom Manojlovićem, kao i velikog priložnika krstova, čija su srca kucala u duhu zajedništva i vere. Mitropolit David je, sa blagoslovom i ljubavlju, uzdigao krstove, posvetivši ih da ujedine Nebo i Zemlju u ovom svetom prostoru, gde će krstovi biti ne samo ukras, već i trajni znak nade i vere.
Hram Svetih Arhangela, čija gradnja ima duboke korene, ponikla iz želje da se na Bagdali podigne svetinja, nosi u sebi sećanje na mnoge postradale na potezu Slobodište – Garski potok – Bagdala tokom Drugog svetskog rata. Prva konkretna inicijativa za gradnju hrama javila se na prelazu osamdesetih u devedesete godine, kao plod duhovnih vizija staraca sa Hilandara – proigumana Nikanora, igumana Pajsija, kao i otaca Mitrafona i Kirila.
SPC/Eparhija kruševačka
Nakon osvećenja, krstovi su podignuti na kupole hrama
Veliki krst, koji sada krasi centralnu kupolu hrama, osveštan je i postavljen 18. marta 2024. godine, dok je današnji čin osvećenja krstova za četiri manje kupole dodatni blagoslov za ovu svetinju. Pred budućim hramom prostire se prelepi Park minijatura „Srbija“, otvoren 2019. godine na Vidovdan. Park, u obliku teritorije Srbije, sa svojih pet „reka“ i deset „gradova“, predstavlja istinsku riznicu duhovnog i kulturnog nasleđa naše zemlje, sa minijaturama manastira kao što su Žiča, Mileševa, Ravanica, Studenica, Gračanica, Lazarica, Krušedol, Pećka patrijaršija, Hram Svetog Save, Visoki Dečani i Pavlovac.
SPC/Eparhija kruševačka
Nakon osvećenja, krstovi su podignuti na kupole hrama
Današnji događaj, prožet dubokim duhovnim značenjem, predstavlja korak bliže ka završetku hrama, ali i simboličan čin koji nas podseća na večnu istinu – Hristo, svojim krstom i vaskrsenjem, osvetljava put svima nama, uvek i zauvek. Krstovi na Bagdali sada stoje kao svetionici vere, pozivajući sve ljude dobre volje da se uzdignu u molitvi i ljubavi, prigrlivši svetlost Hristovu.
Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o tome kako usmeren na greh i sopstvene slabosti, ali pod Božjom svetlošću, gnev ne razara, već čisti dušu i otvara prostor za rast dobrote i pravednosti
Ajet 40 iz Sure Ghafir jasno poručuje da nijedno zlo ne ostaje nekažnjeno, dok vera i dobra dela muškaraca i žena otvaraju vrata Dženeta u obilju bez granica.
Dok mnoge obuzima strah i nesigurnost, svetitelj iz Gruzije ostavlja pouku koja budi nadu: prava snaga nije u onome što dolazi spolja, već u veri koja gori u srcu i ne može biti ugašena.
Na dan kada katolička crkva proslavlja ovu svetiteljku iz 19. veka, mala Beatriz fotografisana je dok spava pored crvene ruže i drži krst – trenutak koji je osvojio hiljade srca i podsetio svet na moć vere, nežnosti i detinjstva.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Na Nedelju svih svetih, u hramu Rođenja Hristovog služena je sveta liturgija, a zatim osveštani i temelji budućeg parohijskog doma – duhovnog centra koji će postati oslonac vernicima ovog kraja i mesto hrišćanskog sabranja.
Na Tominsku nedelju, pod svodovima crkve Svete Trojice, služena je liturgija kojom je krunisan skoro jedan vek postojanja duhovnog stožera naroda kruševačkog kraja — uz prisustvo mitropolita, sveštenstva i blagočestivog naroda.
Svetinja podignuta na mestu stradanja, postaje simbol molitve i sabornosti – mitropolit kruševački osveštao poslednji krst, a prve liturgije uskoro će odjeknuti sa Bagdale.
Na predprazništvo Preobraženja, vernici su se okupili u Sabornom hramu Svetog Georgija, gde je vladika kruševački David služio svečanu liturgiju pored ove relikvije iz Rusije.
Na liturgiji i svepravoslavnom molebanu, vernici iz cele zemlje i Balkana sabrali su se da mole za mir, zaštitu napaćenog naroda i blagoslov svojih porodica, stvarajući prizor koji očarava i duhovno i vizuelno.
Nakon teksta objavljenog u „Vijestima”, Mitropolija je javno demantovala navode i ukazala na pogrešno tumačenje izjava sveštenika i — kako ističu — „sračunate neistine” koje se o Crkvi plasiraju.
Predsednik Patrijaršijske komisije Ruske pravoslavne crkve za pitanja porodice, zaštite materinstva i dece ističe da krst nije samo ukras – on je znak pobede Hrista nad smrću, predanja Bogu i put ka duhovnom oslobađanju.
Na liturgiji i svepravoslavnom molebanu, vernici iz cele zemlje i Balkana sabrali su se da mole za mir, zaštitu napaćenog naroda i blagoslov svojih porodica, stvarajući prizor koji očarava i duhovno i vizuelno.
Na današnji dan sećamo se osvećenja Jerusalimskog hrama Vaskrsenja – svetinje nad svetinjama. Mesto Hristovog raspeća i Vaskrsenja postalo je srce hrišćanskog sveta.
U vremenima tuge, klevete i unutrašnjih borbi, ne traži snagu u sebi, već u Gospodu. Jer kako reče otac Mihailo – „trpi i istrpi, ali najviše se čuvaj očajanja.“
Na kraju je dobio rak, patio je, ali je postao uzor strpljenja i istrajnosti dok je i kroz to iskušenje prolazio, pričao je otac Partenije o starcu Pajsiju.
Od prazničnih trpeza u pravoslavnim, katoličkim i muslimanskim domovima do modernih kuhinja – otkrijte kako se priprema ova poslastica od belanaca, meda i oraha koja je nekada bila simbol svečanosti i slatkog užitka.