Krstovi su svečano uzdignuti na četiri kupole budućeg sabornog hrama, obasjavajući grad i njegovu okolinu blagodatnim zracima Hristove ljubavi.
Pod svetlim nebom Kruševca, u blagoslovenoj tišini poprazništva Preobraženja Gospodnjeg, danas je obavljen čin osvećenja koji će zauvek ostati upisan u srcima vernog naroda Eparhije kruševačke. Mitropolit kruševački David, uz sasluženje brojnih sveštenika, jeromonaha i đakona, obavio je svečani čin osvećenja krstova za Hram Svetih Arhangela, koji se uzdiže na vidikovcu Bagdala. Ovi krstovi, simboli Hristove krsto-vaskrsne ljubavi, sada krune četiri male kupole hrama, obasjavajući Kruševac i njegovu okolinu blagodatnim zracima.
SPC/Eparhija kruševačka
Pred budućim hramom prostire se prelepi Park minijatura „Srbija“,
U atmosferi ispunjenoj tihom radošću i molitvom, ovaj svešteni čin okupio je verni narod, ugledne građane, predstavnike gradskih vlasti na čelu sa gradonačelnikom Ivanom Manojlovićem, kao i velikog priložnika krstova, čija su srca kucala u duhu zajedništva i vere. Mitropolit David je, sa blagoslovom i ljubavlju, uzdigao krstove, posvetivši ih da ujedine Nebo i Zemlju u ovom svetom prostoru, gde će krstovi biti ne samo ukras, već i trajni znak nade i vere.
Hram Svetih Arhangela, čija gradnja ima duboke korene, ponikla iz želje da se na Bagdali podigne svetinja, nosi u sebi sećanje na mnoge postradale na potezu Slobodište – Garski potok – Bagdala tokom Drugog svetskog rata. Prva konkretna inicijativa za gradnju hrama javila se na prelazu osamdesetih u devedesete godine, kao plod duhovnih vizija staraca sa Hilandara – proigumana Nikanora, igumana Pajsija, kao i otaca Mitrafona i Kirila.
SPC/Eparhija kruševačka
Nakon osvećenja, krstovi su podignuti na kupole hrama
Veliki krst, koji sada krasi centralnu kupolu hrama, osveštan je i postavljen 18. marta 2024. godine, dok je današnji čin osvećenja krstova za četiri manje kupole dodatni blagoslov za ovu svetinju. Pred budućim hramom prostire se prelepi Park minijatura „Srbija“, otvoren 2019. godine na Vidovdan. Park, u obliku teritorije Srbije, sa svojih pet „reka“ i deset „gradova“, predstavlja istinsku riznicu duhovnog i kulturnog nasleđa naše zemlje, sa minijaturama manastira kao što su Žiča, Mileševa, Ravanica, Studenica, Gračanica, Lazarica, Krušedol, Pećka patrijaršija, Hram Svetog Save, Visoki Dečani i Pavlovac.
SPC/Eparhija kruševačka
Nakon osvećenja, krstovi su podignuti na kupole hrama
Današnji događaj, prožet dubokim duhovnim značenjem, predstavlja korak bliže ka završetku hrama, ali i simboličan čin koji nas podseća na večnu istinu – Hristo, svojim krstom i vaskrsenjem, osvetljava put svima nama, uvek i zauvek. Krstovi na Bagdali sada stoje kao svetionici vere, pozivajući sve ljude dobre volje da se uzdignu u molitvi i ljubavi, prigrlivši svetlost Hristovu.
U besedi za sredu 22. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zašto ni oganj, ni grob, ni protok vremena ne mogu osujetiti vaskrsenje, ali i zbog čega dobra dela ostaju trajno svedočanstvo čovekovog života pred Bogom.
Vernici su praznik Svete Petke proslavili u svetinjama na Kalemegdanu. U Crkvi Ružici služene su dve liturgije, a mnogi su došli i u Kapelu Svete Petke da se poklone moštima svetiteljke i uzmu vodu sa izvora.
Iz srpske svetinje ukazuju na razliku između prvobitnih navoda o šest srušenih objekata i podataka sa terena o najmanje devet porušenih kuća, uz salu Svete Trojice koja je godinama bila mesto okupljanja meštana.
Sabrat Osovice upokojio se svega nekoliko sati nakon što je služio Svetu božanstvenu liturgiju, a njegov monaški i sveštenički put bio je neraskidivo vezan za ovu svetinju.
U pustinji Južne Australije srpski vernici podigli su jedinstveni podzemni hram sa ikonama na staklu i freskama isklesanim u kamenu, koji danas svedoči o snazi vere hiljadama kilometara daleko od otadžbine.
U besedi za petak 22. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zašto čovek ne prepoznaje pogubnost greha i zašto je očišćenje uma prvi korak ka povratku Bogu.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog proroka Osiju po starom kalendaru, dok crkve koje koriste novi kalendar obeležavaju Svetog sveštenomučenika Zinovija i njegovu sestru, Svetu mučenicu Zinoviju. Katolička crkva spominje Svetog Alfonsa Rodrigeza, dok se Jevreji pripremaju za Šabat, a muslimani klanjaju džuma-namaz.
Proslavljamo starozavetnog svetitelja koji je ukoravao Izrailj i Judu zbog idolopoklonstva, proricao propast Samarije i dolazak Gospoda, ali i govorio o Božjoj milosti prema onima koji ostanu verni Bogu.
Veliki hrišćanski svetitelj je još početkom 5. veka upozoravao na pogubne posledice lošeg društva i objašnjavao kako tuđe navike mogu promeniti čoveka.
Povoljan ishod dodatnih pregleda znači da poglavaru Rimokatoličke crkve nije potrebno dalje onkološko lečenje, a već 6. novembra očekuje ga putovanje u tri južnoameričke zemlje.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Na Nedelju svih svetih, u hramu Rođenja Hristovog služena je sveta liturgija, a zatim osveštani i temelji budućeg parohijskog doma – duhovnog centra koji će postati oslonac vernicima ovog kraja i mesto hrišćanskog sabranja.
Na Tominsku nedelju, pod svodovima crkve Svete Trojice, služena je liturgija kojom je krunisan skoro jedan vek postojanja duhovnog stožera naroda kruševačkog kraja — uz prisustvo mitropolita, sveštenstva i blagočestivog naroda.
Ovaj znameniti trenutak označava završetak još jednog ključnog koraka u izgradnji Nacionalne katedrale Spasenja naroda, čija posvećenost dolazi kao svetionik vere za sve rumunske vernike.
Svetinja podignuta na mestu stradanja, postaje simbol molitve i sabornosti – mitropolit kruševački osveštao poslednji krst, a prve liturgije uskoro će odjeknuti sa Bagdale.
U besedi za sredu 22. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zašto ni oganj, ni grob, ni protok vremena ne mogu osujetiti vaskrsenje, ali i zbog čega dobra dela ostaju trajno svedočanstvo čovekovog života pred Bogom.
Vernici su praznik Svete Petke proslavili u svetinjama na Kalemegdanu. U Crkvi Ružici služene su dve liturgije, a mnogi su došli i u Kapelu Svete Petke da se poklone moštima svetiteljke i uzmu vodu sa izvora.
Vernici su praznik Svete Petke proslavili u svetinjama na Kalemegdanu. U Crkvi Ružici služene su dve liturgije, a mnogi su došli i u Kapelu Svete Petke da se poklone moštima svetiteljke i uzmu vodu sa izvora.
Uzbudljiva priča o Tari i njenim drugarima, neobičnoj tajni na krovu zgrade i pouci Prepodobne mati Paraskeve da se prava ljubav prema Bogu pokazuje brigom za druge.
Od molbi za zdravlje i duševni mir do molitava za porodicu i pokoj upokojenih, donosimo tri molitve Prepodobnoj mati Paraskevi, kao i video-snimak molitve koju sveštenici čitaju nad njenim moštima.
Jedan od najpoštovanijih pravoslavnih podvižnika, upozoravao je da će se presudna razlika između onih koji će prepoznati obmanu i onih koji će joj poverovati pokazati tamo gde je mnogi najmanje traže.