Zadužbina Nemanjića, obasjana svetlošću novog rukopoloženja i ispunjena radošću zbog sprovedene Odluke Ustavnog suda tzv. Kosova, na koju su čekali od 2016. godine, konačno je dočekala pravdu. Uz Božju pomoć i monaško strpljenje, pravda je zadovoljena.
Manastir Visoki Dečani, sveti bastion pravoslavlja i duhovnog nasleđa, konačno je dočekao pravdu posle dugih godina neizvesnosti i molitvenog strpljenja. U svetu koji je često zaboravljao na svetinju i njenu bogatu prošlost, ovaj manastir, zadužbina Svetog kralja Stefana Dečanskog, sada je, uz Božiju pomoć, uspeo da u administrativnim preprekama dobije bitku za priznavanje svoje imovine. Život monaške zajednice sada je ispunjen mirom i radošću, jer je imovina manastira, uključujući 24 hektara zemlje, konačno upisana u katastar.
Foto: Aleksandar Trifunović
Manastir Visoki Dečani
Eparhija raško-prizrenska sa radošću je potvrdila da je ovlašćeni predstavnik manastira Visoki Dečani u Centralnom katastru Kosova u Prištini dobio uredan katastarski izvod, kojim je manastir priznat kao vlasnik celokupne imovine, uključujući i zemlju koja je bila sporna. Odluka Ustavnog suda tzv. Kosova iz 2016. godine, koja je manastiru priznala pravo na 24 hektara, sada je konačno sprovedena. Zahvalnost manastira i Eparhije posebno je upućena specijalnom izvestiocu Dori Bakojanis i svima koji su doprineli rešenju ovog dugogodišnjeg spora.
Foto: Aleksandar Trifunović
Freske u Manastiru Visoki Dečani imaju neprocenjivu vrednost
I dok slavlje odzvanja dečanskim zidovima, setimo se istorije ove svetinje. Visoki Dečani su zadužbina Svetog kralja Stefana Dečanskog, koja svedoči o ljubavi i vernosti Bogu i Crkvi. Kralj Stefan je 1327. godine započeo izgradnju manastira, poverivši ovaj sveti zadatak grupi majstora na čelu sa franjevcem Vitom iz Kotora, pod nadzorom arhiepiskopa Danila II. Njegova želja da u ovoj svetinji stvori utočište za monahe, gde će u molitvi i tišini posvetiti život Gospodu, ostvarila se kroz vekove.
Foto: Aleksandar Trifunović
Kivot Svetog Stefana Dečanskog
Crkva, posvećena Hristu Pantokratoru i Vaznesenju Gospodnjem, građena je u duhu Raške škole, kao najveća bogomolja podignuta u srednjevekovnoj srpskoj državi. Njena kamena plastika i freskopisi predstavljaju jedinstveno blago, odražavajući raskoš i duhovno bogatstvo tog vremena. Freske, koje su stvarali umetnici od 1337. do 1348. godine, svedoče o raznolikosti stila, ali i o zajedničkom cilju – proslavljanju Gospoda kroz umetnost.
Foto: Aleksandar Trifunović
Freska Isusa Hrista koji drži mač, u Manastiru Visoki Dečani, jedinstvena je u pravoslavnom svetu
Osim radosti zbog pravde, i zemaljske i Božje, nedavno, osme nedelje posle Pedesetnice, dečanski kraj je bio obasjan duhovnom svetlošću rukopoloženja. Na svetoj liturgiji u Dečanima, vladika Teodosije je u čin đakona rukopoložio teologa Aleksandra Brankovića iz Kosovske Vitine, donoseći novu radost i snagu ovom svetom mestu. Duhovna radost obuzela je sve prisutne, dok su njihove molitve uzletele ka nebesima, noseći u sebi molbe za mir i zaštitu svetinje.
Foto: Aleksandar Trifunović
Freske u Visokim Dečanima
Manastir Visoki Dečani, kroz vekove pretrpeo je mnoga iskušenja, ali je uvek stajao kao svetionik vere i nade. Danas, kada je pravda konačno ostvarena, ova svetinja ostaje simbol istrajnosti, vere i ljubavi prema Bogu, svedok vekovnog nasleđa koje treba da nas podseća na svetlost i snagu pravoslavlja. U tom svetlu, neka molitve monaha Visokih Dečana i dalje osvetljavaju put vernicima i svima koji traže istinu i pravdu u ovom svetu.
Sekretar Eparhije kruševačke podseća na događaj koji je Presveta Bogorodica radosno očekivala i otkriva zašto ovaj dan nije samo uspomena na njeno upokojenje.
Crkveno predanje govori o čudesnom okupljanju Hristovih učenika u Jerusalimu, dok jedan od apostola nije uspeo da stigne na vremem a ovaj neobični prizor vekovima je nadahnjivao pravoslavne ikonopisce.
Dar srpskih iseljenika postao je više od ukrasa, noseći snažnu poruku ljubavi prema rodnom gradu, vernosti svetinji i zajedništvu koje ne prekida ni velika udaljenost.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Zadužbina kralja Stefana Dečanskog sačuvala je gotovo netaknut izgled, jedinstven freskopis i dokumente koji otkrivaju kako je izgledao život u srednjovekovnoj Srbiji.
Monah i glavni ekonom Manastira Visoki Dečani kroz svoju priču otkriva duboku vezu s Kosovom i Metohijom I priča kako su njegovo monašenje i životni put ispunjeni duhovnim traženjem i ljubavlju prema svetinji.
Eparhija raško-prizrenska navodi da aktivnosti kod svetinje nisu prethodno najavljene Crkvi i upozorava da obim radova prevazilazi uobičajeno održavanje puta.
U opširnom saopštenju Eparhija navodi da su brojni problemi, od odnosa institucija prema Srbima do ugrožavanja crkvenih objekata i prava vernika, doveli do nesigurnosti među srpskom zajednicom na Kosovu i Metohiji.
Zbog izgradnje Hidroelektrane „Mratinje“ svetinja iz 16. veka morala je da bude rastavljena i preneta na novu lokaciju, zajedno sa dragocenim freskama, riznicom i svedočanstvima o srpskoj duhovnoj baštini.
Vernici su na Preobraženje krenuli iz Kamenca-Podoljskog, noseći krstove i ikone i moleći se za zdravlje, mir i pomoć u životnim iskušenjima, a tradicija ovog podviga povezuje se sa čudom iz 1832. godine.
U besedi za petak 13. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički tumači Isaijino proročanstvo o rođenju Spasitelja i otkriva duboko značenje imena kojima je Hristos najavljen.
Ruski dugovnik podseća da put ka duhovnoj čistoti nije samo u onome što čovek čini za sebe, već i u načinu na koji se odnosi prema onima koji su pogrešili, njihovim slabostima i padovima.