Zadužbina Nemanjića, obasjana svetlošću novog rukopoloženja i ispunjena radošću zbog sprovedene Odluke Ustavnog suda tzv. Kosova, na koju su čekali od 2016. godine, konačno je dočekala pravdu. Uz Božju pomoć i monaško strpljenje, pravda je zadovoljena.
Manastir Visoki Dečani, sveti bastion pravoslavlja i duhovnog nasleđa, konačno je dočekao pravdu posle dugih godina neizvesnosti i molitvenog strpljenja. U svetu koji je često zaboravljao na svetinju i njenu bogatu prošlost, ovaj manastir, zadužbina Svetog kralja Stefana Dečanskog, sada je, uz Božiju pomoć, uspeo da u administrativnim preprekama dobije bitku za priznavanje svoje imovine. Život monaške zajednice sada je ispunjen mirom i radošću, jer je imovina manastira, uključujući 24 hektara zemlje, konačno upisana u katastar.
Foto: Aleksandar Trifunović
Manastir Visoki Dečani
Eparhija raško-prizrenska sa radošću je potvrdila da je ovlašćeni predstavnik manastira Visoki Dečani u Centralnom katastru Kosova u Prištini dobio uredan katastarski izvod, kojim je manastir priznat kao vlasnik celokupne imovine, uključujući i zemlju koja je bila sporna. Odluka Ustavnog suda tzv. Kosova iz 2016. godine, koja je manastiru priznala pravo na 24 hektara, sada je konačno sprovedena. Zahvalnost manastira i Eparhije posebno je upućena specijalnom izvestiocu Dori Bakojanis i svima koji su doprineli rešenju ovog dugogodišnjeg spora.
Foto: Aleksandar Trifunović
Freske u Manastiru Visoki Dečani imaju neprocenjivu vrednost
I dok slavlje odzvanja dečanskim zidovima, setimo se istorije ove svetinje. Visoki Dečani su zadužbina Svetog kralja Stefana Dečanskog, koja svedoči o ljubavi i vernosti Bogu i Crkvi. Kralj Stefan je 1327. godine započeo izgradnju manastira, poverivši ovaj sveti zadatak grupi majstora na čelu sa franjevcem Vitom iz Kotora, pod nadzorom arhiepiskopa Danila II. Njegova želja da u ovoj svetinji stvori utočište za monahe, gde će u molitvi i tišini posvetiti život Gospodu, ostvarila se kroz vekove.
Foto: Aleksandar Trifunović
Kivot Svetog Stefana Dečanskog
Crkva, posvećena Hristu Pantokratoru i Vaznesenju Gospodnjem, građena je u duhu Raške škole, kao najveća bogomolja podignuta u srednjevekovnoj srpskoj državi. Njena kamena plastika i freskopisi predstavljaju jedinstveno blago, odražavajući raskoš i duhovno bogatstvo tog vremena. Freske, koje su stvarali umetnici od 1337. do 1348. godine, svedoče o raznolikosti stila, ali i o zajedničkom cilju – proslavljanju Gospoda kroz umetnost.
Foto: Aleksandar Trifunović
Freska Isusa Hrista koji drži mač, u Manastiru Visoki Dečani, jedinstvena je u pravoslavnom svetu
Osim radosti zbog pravde, i zemaljske i Božje, nedavno, osme nedelje posle Pedesetnice, dečanski kraj je bio obasjan duhovnom svetlošću rukopoloženja. Na svetoj liturgiji u Dečanima, vladika Teodosije je u čin đakona rukopoložio teologa Aleksandra Brankovića iz Kosovske Vitine, donoseći novu radost i snagu ovom svetom mestu. Duhovna radost obuzela je sve prisutne, dok su njihove molitve uzletele ka nebesima, noseći u sebi molbe za mir i zaštitu svetinje.
Foto: Aleksandar Trifunović
Freske u Visokim Dečanima
Manastir Visoki Dečani, kroz vekove pretrpeo je mnoga iskušenja, ali je uvek stajao kao svetionik vere i nade. Danas, kada je pravda konačno ostvarena, ova svetinja ostaje simbol istrajnosti, vere i ljubavi prema Bogu, svedok vekovnog nasleđa koje treba da nas podseća na svetlost i snagu pravoslavlja. U tom svetlu, neka molitve monaha Visokih Dečana i dalje osvetljavaju put vernicima i svima koji traže istinu i pravdu u ovom svetu.
Reči igumana manastira Podmaine o božićnom postu ruše privid sigurnosti i otvaraju pitanje izbora - između praznog života i života koji kroz pokajanje, Crkvu i duhovnu borbu dobija istinski smisao.
U dokumentu koji su pripremile SAD i Rusija prvi put se na međunarodnom nivou otvara i pitanje statusa kanonske Ukrajinske pravoslavne crkve u okviru budućeg mirovnog dogovora.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
Monah i glavni ekonom Manastira Visoki Dečani kroz svoju priču otkriva duboku vezu s Kosovom i Metohijom I priča kako su njegovo monašenje i životni put ispunjeni duhovnim traženjem i ljubavlju prema svetinji.
Dok se društvene mreže dele na one koji osuđuju i one koji podržavaju, arhimandrit Janjić naglašava da je molitva na više jezika deo vekovne tradicije Crkve, a ne politička poruka – i podseća na reči Psalma: „Sve što diše neka hvali Gospoda“.
Drugog dana svoje posete južnoj srpskoj pokrajini, poglavar Srpske pravoslavne crkve služio je Liturgiju u manastiru Visoki Dečani, poručivši vernicima da neprijatelji nisu ljudi, već smrt – jedini istinski protivnik, koga je Hristos pobedio iz ljubavi prema svakome od nas.
Nakon zemljotresa, ratova i sistematskog uništavanja, završna faza građevinskih radova na hramovima Svetog Spiridona, Svetog Nikole i parohijskog doma u Petrinji budi nadu pravoslavnih vernika u ovom kraju.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
U najvećoj medicinskoj ustanovi u zemlji proslavljena je krsna slava, a priča o hramu koji je preživeo rat, zaborav i preobražaj u mrtvačnicu otkriva koliko je ovo mesto važno za bolesnike, lekare i grad.
Prema jednoj legendi, srpski velmoža, koji je bežao od Turaka, svoju imovinu, koja je bila bogata ostavio je svojim kumovina koji su kasnije sagradili manastir Kumanicu.
U manastiru Mrkonjići, samo nekoliko metara od ulaza u hram, stoji košćela stara više od četiri veka - mesto gde se susreću vera, predanje i čudo prirode.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
U najvećoj medicinskoj ustanovi u zemlji proslavljena je krsna slava, a priča o hramu koji je preživeo rat, zaborav i preobražaj u mrtvačnicu otkriva koliko je ovo mesto važno za bolesnike, lekare i grad.
Kad su mu rekli da je jedina šansa transplantacija srca, brat Goran nije odustao. Iz bolničke sobe krenuo je na put duhovnog isceljenja ka Hilandaru, gde je pronašao snagu za novi život.
Srpska pravoslavna crkva danas obeležava praznik posvećen Svetom apostolu Filipu, dok se u narodu obeležavaju poklade kao duhovna i običajna priprema za četrdeset dana uzdržanja.