Zadužbina Nemanjića, obasjana svetlošću novog rukopoloženja i ispunjena radošću zbog sprovedene Odluke Ustavnog suda tzv. Kosova, na koju su čekali od 2016. godine, konačno je dočekala pravdu. Uz Božju pomoć i monaško strpljenje, pravda je zadovoljena.
Manastir Visoki Dečani, sveti bastion pravoslavlja i duhovnog nasleđa, konačno je dočekao pravdu posle dugih godina neizvesnosti i molitvenog strpljenja. U svetu koji je često zaboravljao na svetinju i njenu bogatu prošlost, ovaj manastir, zadužbina Svetog kralja Stefana Dečanskog, sada je, uz Božiju pomoć, uspeo da u administrativnim preprekama dobije bitku za priznavanje svoje imovine. Život monaške zajednice sada je ispunjen mirom i radošću, jer je imovina manastira, uključujući 24 hektara zemlje, konačno upisana u katastar.
Foto: Aleksandar Trifunović
Manastir Visoki Dečani
Eparhija raško-prizrenska sa radošću je potvrdila da je ovlašćeni predstavnik manastira Visoki Dečani u Centralnom katastru Kosova u Prištini dobio uredan katastarski izvod, kojim je manastir priznat kao vlasnik celokupne imovine, uključujući i zemlju koja je bila sporna. Odluka Ustavnog suda tzv. Kosova iz 2016. godine, koja je manastiru priznala pravo na 24 hektara, sada je konačno sprovedena. Zahvalnost manastira i Eparhije posebno je upućena specijalnom izvestiocu Dori Bakojanis i svima koji su doprineli rešenju ovog dugogodišnjeg spora.
Foto: Aleksandar Trifunović
Freske u Manastiru Visoki Dečani imaju neprocenjivu vrednost
I dok slavlje odzvanja dečanskim zidovima, setimo se istorije ove svetinje. Visoki Dečani su zadužbina Svetog kralja Stefana Dečanskog, koja svedoči o ljubavi i vernosti Bogu i Crkvi. Kralj Stefan je 1327. godine započeo izgradnju manastira, poverivši ovaj sveti zadatak grupi majstora na čelu sa franjevcem Vitom iz Kotora, pod nadzorom arhiepiskopa Danila II. Njegova želja da u ovoj svetinji stvori utočište za monahe, gde će u molitvi i tišini posvetiti život Gospodu, ostvarila se kroz vekove.
Foto: Aleksandar Trifunović
Kivot Svetog Stefana Dečanskog
Crkva, posvećena Hristu Pantokratoru i Vaznesenju Gospodnjem, građena je u duhu Raške škole, kao najveća bogomolja podignuta u srednjevekovnoj srpskoj državi. Njena kamena plastika i freskopisi predstavljaju jedinstveno blago, odražavajući raskoš i duhovno bogatstvo tog vremena. Freske, koje su stvarali umetnici od 1337. do 1348. godine, svedoče o raznolikosti stila, ali i o zajedničkom cilju – proslavljanju Gospoda kroz umetnost.
Foto: Aleksandar Trifunović
Freska Isusa Hrista koji drži mač, u Manastiru Visoki Dečani, jedinstvena je u pravoslavnom svetu
Osim radosti zbog pravde, i zemaljske i Božje, nedavno, osme nedelje posle Pedesetnice, dečanski kraj je bio obasjan duhovnom svetlošću rukopoloženja. Na svetoj liturgiji u Dečanima, vladika Teodosije je u čin đakona rukopoložio teologa Aleksandra Brankovića iz Kosovske Vitine, donoseći novu radost i snagu ovom svetom mestu. Duhovna radost obuzela je sve prisutne, dok su njihove molitve uzletele ka nebesima, noseći u sebi molbe za mir i zaštitu svetinje.
Foto: Aleksandar Trifunović
Freske u Visokim Dečanima
Manastir Visoki Dečani, kroz vekove pretrpeo je mnoga iskušenja, ali je uvek stajao kao svetionik vere i nade. Danas, kada je pravda konačno ostvarena, ova svetinja ostaje simbol istrajnosti, vere i ljubavi prema Bogu, svedok vekovnog nasleđa koje treba da nas podseća na svetlost i snagu pravoslavlja. U tom svetlu, neka molitve monaha Visokih Dečana i dalje osvetljavaju put vernicima i svima koji traže istinu i pravdu u ovom svetu.
Dok mnogi zaboravljaju koliko njihove reči oblikuju svet oko njih, starac pokazuje kako molitva i čistota misli čuvaju unutrašnji mir i otvaraju put ka blagoslovu.
Zašto Mali Božić nije isto što i pravoslavna Nova godina, šta znače badnjaci, koji se ponovo pale, kako je Hristos dobio ime i zbog čega je Crkva još u prvom veku donela odluku koja je zauvek promenila život hrišćana, otkriva jerej Slavko Lalović.
Sveštenik Darko B. Jelić bez uvijanja govori o lažnoj tradiciji, crkvenim portama pretvorenim u vašarište i o tome kako smo zamenili liturgiju bukom, a smisao navikom – i zašto nas to već decenijama drži na istom mestu.
Pravoslavci danas proslavljaju Prepodobnu Melaniju Rimljanku po starom kalendaru i Svetе mučenikе Ermil i Stratonik po novom. Katolički vernici proslavljaju Svetog Hilarija iz Poatjea, dok muslimani i Jevreji nemaju veliki verski praznik.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
Pišinger je jednostavna, ali raskošna poslastica koja vekovima krasi slavske trpeze — savršena za sve koji vole spoj hrskavih oblandi i čokolade, uz miris doma i prazničnu toplinu.
Monah i glavni ekonom Manastira Visoki Dečani kroz svoju priču otkriva duboku vezu s Kosovom i Metohijom I priča kako su njegovo monašenje i životni put ispunjeni duhovnim traženjem i ljubavlju prema svetinji.
Dok se društvene mreže dele na one koji osuđuju i one koji podržavaju, arhimandrit Janjić naglašava da je molitva na više jezika deo vekovne tradicije Crkve, a ne politička poruka – i podseća na reči Psalma: „Sve što diše neka hvali Gospoda“.
Drugog dana svoje posete južnoj srpskoj pokrajini, poglavar Srpske pravoslavne crkve služio je Liturgiju u manastiru Visoki Dečani, poručivši vernicima da neprijatelji nisu ljudi, već smrt – jedini istinski protivnik, koga je Hristos pobedio iz ljubavi prema svakome od nas.
Na uzvišenju kod Novog Pazara nalazi se drevni hram čiji slojeviti zidovi, jedinstvena osnova i živopis pamte odricanje vladara, rađanje monaštva i kontinuitet vere duži od jednog milenijuma.
Podignuta na temeljima vizantijske bazilike, sa sačuvanim ugovorom o gradnji iz 1281. i grobovima potomaka loze Nemanjića, ova svetinja kod Brodareva svedoči o veri, razaranju i tihom opstanku uprkos pljačkama, ruševinama i zaboravu.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve poslao snažnu božićnu poruku o miru, srcu koje treba da se promeni i veri koja ne počinje od spoljašnje veličine, već iznutra.
Prema tvrdnjama ruske obaveštajne službe, Carigradska patrijaršija namerava da prizna nepriznatu crnogorsku strukturu, čime bi dodatno zamutila granicu između vere i geopolitike.
Svetogorski starac i veliki duhovnik 20. veka otkriva kako se prava ljubav u pravoslavlju pokazuje kroz rasuđivanje, strpljenje i molitvu, a ne kroz slepo popuštanje.