“NE PLAŠIM SE TRAMPA!”: Papa Lav odgovorio na napade američkog predsednika
Poglavar Rimokatoličke crkve ponovo ističe da delovanje Crkve proizlazi iz duhovne, a ne političke odgovornosti.
Zadužbina Nemanjića, obasjana svetlošću novog rukopoloženja i ispunjena radošću zbog sprovedene Odluke Ustavnog suda tzv. Kosova, na koju su čekali od 2016. godine, konačno je dočekala pravdu. Uz Božju pomoć i monaško strpljenje, pravda je zadovoljena.
Manastir Visoki Dečani, sveti bastion pravoslavlja i duhovnog nasleđa, konačno je dočekao pravdu posle dugih godina neizvesnosti i molitvenog strpljenja. U svetu koji je često zaboravljao na svetinju i njenu bogatu prošlost, ovaj manastir, zadužbina Svetog kralja Stefana Dečanskog, sada je, uz Božiju pomoć, uspeo da u administrativnim preprekama dobije bitku za priznavanje svoje imovine. Život monaške zajednice sada je ispunjen mirom i radošću, jer je imovina manastira, uključujući 24 hektara zemlje, konačno upisana u katastar.
Eparhija raško-prizrenska sa radošću je potvrdila da je ovlašćeni predstavnik manastira Visoki Dečani u Centralnom katastru Kosova u Prištini dobio uredan katastarski izvod, kojim je manastir priznat kao vlasnik celokupne imovine, uključujući i zemlju koja je bila sporna. Odluka Ustavnog suda tzv. Kosova iz 2016. godine, koja je manastiru priznala pravo na 24 hektara, sada je konačno sprovedena. Zahvalnost manastira i Eparhije posebno je upućena specijalnom izvestiocu Dori Bakojanis i svima koji su doprineli rešenju ovog dugogodišnjeg spora.
I dok slavlje odzvanja dečanskim zidovima, setimo se istorije ove svetinje. Visoki Dečani su zadužbina Svetog kralja Stefana Dečanskog, koja svedoči o ljubavi i vernosti Bogu i Crkvi. Kralj Stefan je 1327. godine započeo izgradnju manastira, poverivši ovaj sveti zadatak grupi majstora na čelu sa franjevcem Vitom iz Kotora, pod nadzorom arhiepiskopa Danila II. Njegova želja da u ovoj svetinji stvori utočište za monahe, gde će u molitvi i tišini posvetiti život Gospodu, ostvarila se kroz vekove.
Crkva, posvećena Hristu Pantokratoru i Vaznesenju Gospodnjem, građena je u duhu Raške škole, kao najveća bogomolja podignuta u srednjevekovnoj srpskoj državi. Njena kamena plastika i freskopisi predstavljaju jedinstveno blago, odražavajući raskoš i duhovno bogatstvo tog vremena. Freske, koje su stvarali umetnici od 1337. do 1348. godine, svedoče o raznolikosti stila, ali i o zajedničkom cilju – proslavljanju Gospoda kroz umetnost.
Osim radosti zbog pravde, i zemaljske i Božje, nedavno, osme nedelje posle Pedesetnice, dečanski kraj je bio obasjan duhovnom svetlošću rukopoloženja. Na svetoj liturgiji u Dečanima, vladika Teodosije je u čin đakona rukopoložio teologa Aleksandra Brankovića iz Kosovske Vitine, donoseći novu radost i snagu ovom svetom mestu. Duhovna radost obuzela je sve prisutne, dok su njihove molitve uzletele ka nebesima, noseći u sebi molbe za mir i zaštitu svetinje.
Manastir Visoki Dečani, kroz vekove pretrpeo je mnoga iskušenja, ali je uvek stajao kao svetionik vere i nade. Danas, kada je pravda konačno ostvarena, ova svetinja ostaje simbol istrajnosti, vere i ljubavi prema Bogu, svedok vekovnog nasleđa koje treba da nas podseća na svetlost i snagu pravoslavlja. U tom svetlu, neka molitve monaha Visokih Dečana i dalje osvetljavaju put vernicima i svima koji traže istinu i pravdu u ovom svetu.
Monah i glavni ekonom Manastira Visoki Dečani kroz svoju priču otkriva duboku vezu s Kosovom i Metohijom I priča kako su njegovo monašenje i životni put ispunjeni duhovnim traženjem i ljubavlju prema svetinji. Nakon liturgije poglavar Srpske pravoslavne crkve obišao je imanje i u neposrednom susretu sa bratstvom i manastirskim životom pokazao emotivnu stranu prazničnog dana. Podvižnik manastira Visoki Dečani, iako bez vida, prenosi nebesku mudrost i postojanu veru. Njegov izvanredan dar za pojanje dirne svakog ko ga čuje, dok bratstvo i vernici o njemu govore sa najvećim poštovanjem. Dok se društvene mreže dele na one koji osuđuju i one koji podržavaju, arhimandrit Janjić naglašava da je molitva na više jezika deo vekovne tradicije Crkve, a ne politička poruka – i podseća na reči Psalma: „Sve što diše neka hvali Gospoda“. Od Studenice i Žiče do Ostroga i Dečana, hodočasnici širom Srbije i regiona biraju da najveći hrišćanski praznik obeleže kroz liturgiju, boravak u konacima i duhovno sabranje, spajajući vekovne običaje sa ličnim doživljajem vere. U selu Banjica kod Čačka čuvaju se mošti Svetog Jovana Stjeničkog, a nedaleko od hrama nalazi se izvor kome vernici pripisuju brojna čuda. Na obali Zapadne Morave nalazi se sveto mesto gde su nevini potražili spas, a iza sebe ostavili svedočanstvo o veri koja je nadživela plamen i dim. U selu Vasta crkva iz 12. veka odoleva vremenu i ljudskim rukama, dok njeni listovi i grane stvaraju neponovljiv spoj vere, prirode i istorije. U razgovoru koji nadilazi uobičajene novinarske priče, otac Dimitrije govori o smislu praznovanja, o radosti koja ne prolazi i o tome zašto se Vaskrs ne objašnjava, već prepoznaje u životu, odnosima i svakodnevnim susretima vernika. Hram ispunjen do poslednjeg mesta, deca u prvom planu, osveštana jaja kao dar radosti i liturgija koju je služio protojerej Dejan Vojisavljević učinili su da praznični dan preraste u snažno iskustvo zajedništva i vere. Plato zavetnog hrama na Vračaru ispunjen svećama i tišinom očekivanja – Blagodatni oganj stigao iz Svete zemlje, a ponoćnu liturgiju služi vladika toplički Petar Blagodatni oganj prenet specijalnim letom u Beograd, vernici u molitvenoj tišini pale sveće, episkop toplički Petar služiće ponoćnu vaskršnju liturgiju u najvećem srpskom hramu. Posle Vaskrsa u kuhinji ostaju šarena jaja i pitanje kako ih pretvoriti u nešto novo. Ovaj jednostavan recept spaja začine i tradiciju u jelo potpuno drugačijeg izgleda i ukusa. U besedi za utorak Svetle sedmice, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički otkriva drugačije čitanje Hristovog stradanja, gde jedna proročka rečenica postaje ključ za razumevanje događaja koji i dalje izaziva duboka pitanja. Pouka starca Siluana Atonskog otkriva drugačije razumevanje poznatih priča o čudesima i pomera pažnju sa čoveka na ono što se u njima zaista dešava.




VIDEO
JEROMONAH DANILO IZ DEČANA OTKRIVA ZAŠTO JE IZ NIKŠIĆA OTIŠAO NA KOSMET I KAKO SE ZAMONAŠIO: Bio sam na životnoj prekretnici
DIRLJIVE SLIKE KOSOVA I METOHIJE KOJE SE RETKO VIĐAJU: Patrijarh Porfirije obišao manastirsko imanje Visokih Dečana (FOTO)
ČUJTE ANĐEOSKI GLAS SLEPOG MONAHA JEREMIJE KOJI NADILAZI TAMU (VIDEO): Svedočanstvo duhovne svetlosti iz Visokih Dečana
POSLE OSUDA ZBOG POJANJA NA ALBANSKOM U VISOKIM DEČANIMA, IGUMAN SAVA PORUČUJE: Već 30 godina ovde se Bog slavi na raznim jezicima!
VASKRS 2026. U SRBIJI: Vodič kroz najposećenije svetinje - oaze mira idealne za porodične praznične dane
SVETINJA U KOJU NAROD DOLAZI S MUKOM, A ODLAZI S NADOM: Vernici svedoče o brojnim isceljenjima vodom iz čudotvornog izvora u manastiru podno Jelice
300 SRBA JE UŠLO TRAŽEĆI SPAS I NIKADA NISU IZAŠLI – TU SU OSTAVILI SVOJE KOSTI: Jedina pećina-crkva u Srbiji krije jezivu tajnu
MISTERIJA KOJA PRIVLAČI VERNIKE IZ CELOG SVETA: U Crkvi Svete Teodore, iz koje raste 17 stabala, dešavaju se čuda Božja (VIDEO)
VASKRŠNJI INTERVJU IGUMANA MANASTIRA TUMANE: Arhimandrit Dimitrije otkrio svoju najlepšu uspomenu na Vaskrs iz detinjstva (VIDEO)
VASKRS NA ZLATIBORU: Veliko sabranje parohijana i turista – praznik na planini dobio posebno lice (FOTO, VIDEO)
PONOĆNA LITURGIJA VASKRSENJA, BEOGRAD U RADOSTI I SVETLOSTI: Hiljade vernika ispunilo Hrama Svetog Save u molitvenom sabranju (FOTO, VIDEO)
BLAGODATNI OGANJ IZ SVETE ZEMLJE DONET U SRBIJU: Hiljade vernika dočekale najveće čudo pravoslavlja ispred Hrama Svetog Save
NAJBOLJI NAČIN DA ISKORISTITE PREOSTALA VASKRŠNJA JAJA: Pikantan sos daje im bogat ukus i novo ruho
REČENICA IZ JEVANĐELJA KOJA VEKOVIMA PRIVLAČI PAŽNJU: Vladika Nikolaj objašnjava zašto je Isus ćutao pred stradanje
GREŠE SVI KOJI MISLE DA SVETITELJI ČINE ČUDA I ISCELJENJA: Starac Siluan sa Svete gore objašnjava da je istina drugačija