Posle liturgije, vladika Fotije je u svojoj besedi vernicima poručio je da je svakodnevna borba za duhovni život ključna, ističući značaj zajedništva, snagu vere i potrebu da se kroz molitvu i Liturgiju povežu s Hristom.
Na prazničnom jutru ispunjenom verom i radošću, Hram Svete velikomučenice Marine u Ljeskovcu, kod Bijeljine, bio je mesto okupljanja vernog naroda povodom hramovne slave i obeležavanja dvadeset godina od osvećenja ovog svetog mesta. Mitropolit zvorničko-tuzlanski Fotije služio je svetu arhijerejsku Liturgiju, unoseći duhovnu snagu i blagoslov u srca svih prisutnih.
U porti hrama, koju su ispunili vernici, mitropolita je dočekao paroh Milijan Stankić, zajedno sa arhijerejskim namesnikom ugljevičko-janjskim Aleksandrom Tešićem, sveštenicima i đakonima, dok je svaka reč i svaka pesma svedočila o dubokom poštovanju prema tradiciji i veri.
U svojoj besedi, mitropolit Fotije je naglasio značaj ovog sabranja govoreći:
- To je blagoslov Božji. Iako možda to nije dug period, ipak, ovo je vreme posle rata i velikih stradanja našeg naroda... Sveti su u toj borbi odigrali najveće i presudne uloge. Zato je značajno što je narod ovog kraja želeo da ima svoj hram u kojem će se Bogu moliti, u kojem će se moliti Svetoj velikomučenici Marini i drugim našim svetiteljima za naše dobro.
Njegove reči podsećaju na nepokolebljiv duh naroda, koji kroz vekove nosi svoj krst, ne samo na fizičkoj, već i na duhovnoj Golgoti. Mitropolit je dalje istakao:
- Sveta liturgija zaista je predukus Carstva nebeskog na Zemlji... Dolazimo kao stari ljudi sa slabostima, ali u Crkvi se borimo za Hrista u sebi, za večni život, da postanemo nova tvar, novi čovek, obožen blagodaću Božjom.
Foto: SPC / Eparhija zvorničko-tuzlanska
Posle liturgije, osveđatini su slavski darovi
Tokom svečanosti, mitropolit je dodelio Orden Svetog kralja Dragutina – prepodobnog Teoktista Radetu Maletiću iz Ljeskovca, u znak priznanja za njegovu revnost i ljubav prema Crkvi i srpskom narodu. Ovaj gest nije samo simbol počasti, već i podsticaj svima da se aktivno uključe u život svojih zajednica.
Nakon svete Liturgije, osveštani su slavski darovi, a kuma slave, Stanojka Đukić, prelomila je slavski kolač zajedno sa mitropolitom Fotijem. Ova slava, prožeta duhovnošću i zajedništvom, nastavila se uz trpezu ljubavi, gde su se prisutni okupili u radosti i bratstvu, deleći blagoslove koje donosi vera.
Obeležavanje slave u Hramu Svete velikomučenice Marine bio je dan za pamćenje, ali i poziv na jedinstvo, ljubav i duhovni rast. Sabrani narod, obasjan svetlom vere, krenuo je ka novim duhovnim visinama. Neka su svi blagosloveni na putu vere, kako je govorio blaženopočivši patrijarh Pavle, jer svako od nas nosi u sebi deo svetosti koju treba negovati i prenositi na buduće generacije.
Iako su naši stari znali prigodne zdravice, mnogi danas nisu sigurni kako da pozdrave domaćina, izgovore čestitku i učestvuju u prvom obredu koji sledi čim pređu prag slavske kuće.
U 23. subotu po Duhovima, vladika Nikolaj vodi čitaoce kroz večni Božji plan, pokazujući kako kroz Hrista i ličnu slobodnu volju svaki čovek može živeti u pravdi, ljubavi i svetosti – još pre nego što je svet stvoren.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
Posle svečanog dočeka ikone Svetog sveštenomučenika Jovana Tuzlanskog uslediće Sveta Arhijerejska Liturgija, litija sa moštima svetih i trpeza ljubavi, a obezbeđen je i besplatan prevoz iz Bijeljine i Lopara.
Liturgiju je služio Mitropolit Fotije, dok su hilandarski pojci, litija i molitve stvorili nezaboravnu duhovnu atmosferu, a vernici svih generacija proslavljali 143. krsnu slavu hrama Uspenja Presvete Bogorodice.
Na Ivanjdan, u Starom hramu u Zvorniku, mitropolit zvorničko-tuzlanski služio je liturgiju, osveštao slavski kolač, a vernima poručio da samo milosrđe, pokajanje i dela ljubavi vode ka Carstvu Božjem.
U subotu, 10. maja, verni narod Eparhije zvorničko-tuzlanske sabraće se oko svog arhijereja, mitropolita Fotija, kako bi prisustvovao osvećenju hrama koji sada sija nad obroncima između Kalesije I Zvornika.
Donatorsko veče parohije Svetih Ćirila i Metodija pretvorilo se u svedočanstvo vere, nade i plana koji bi uskoro mogao da dovede do kupovine prvog pravoslavnog hrama u Konektikatu.
Tribina o AI tehnologiji u Crkvi izazvala je oštre reakcije monaha svetinje kraj Golupca, koji tvrde da su kritike zlonamerne i da dodatno remete crkveno jedinstvo.
Svenoćno bogosluženje, pesma hilandarskih monaha i miris tamjana ispunili su lavru dok su poklonici iz raznih zemalja slavili svog ktitora koji je verom i delom utisnuo neizbrisiv pečat u srpsku istoriju i duhovnost
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
U najvećoj medicinskoj ustanovi u zemlji proslavljena je krsna slava, a priča o hramu koji je preživeo rat, zaborav i preobražaj u mrtvačnicu otkriva koliko je ovo mesto važno za bolesnike, lekare i grad.
Kad su mu rekli da je jedina šansa transplantacija srca, brat Goran nije odustao. Iz bolničke sobe krenuo je na put duhovnog isceljenja ka Hilandaru, gde je pronašao snagu za novi život.
Na trpezi ljubavi u porti Crkve Ružica, poglavar Srpske pravoslavne crkve poručio je vernicima da najveća bitka svakog čoveka nije spoljašnja, već u srcu.
U najvećoj medicinskoj ustanovi u zemlji proslavljena je krsna slava, a priča o hramu koji je preživeo rat, zaborav i preobražaj u mrtvačnicu otkriva koliko je ovo mesto važno za bolesnike, lekare i grad.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
Od modelinga i Jutjuba do neočekivane hirotonije, brzog raščinjenja i hapšenja koje je otvorilo „Pandorinu kutiju“ - šta krije telefon oca Partenija i kako bi njegovi podaci mogli da razotkriju čitavu kriminalnu strukturu.