Posle liturgije, vladika Fotije je u svojoj besedi vernicima poručio je da je svakodnevna borba za duhovni život ključna, ističući značaj zajedništva, snagu vere i potrebu da se kroz molitvu i Liturgiju povežu s Hristom.
Na prazničnom jutru ispunjenom verom i radošću, Hram Svete velikomučenice Marine u Ljeskovcu, kod Bijeljine, bio je mesto okupljanja vernog naroda povodom hramovne slave i obeležavanja dvadeset godina od osvećenja ovog svetog mesta. Mitropolit zvorničko-tuzlanski Fotije služio je svetu arhijerejsku Liturgiju, unoseći duhovnu snagu i blagoslov u srca svih prisutnih.
U porti hrama, koju su ispunili vernici, mitropolita je dočekao paroh Milijan Stankić, zajedno sa arhijerejskim namesnikom ugljevičko-janjskim Aleksandrom Tešićem, sveštenicima i đakonima, dok je svaka reč i svaka pesma svedočila o dubokom poštovanju prema tradiciji i veri.
U svojoj besedi, mitropolit Fotije je naglasio značaj ovog sabranja govoreći:
- To je blagoslov Božji. Iako možda to nije dug period, ipak, ovo je vreme posle rata i velikih stradanja našeg naroda... Sveti su u toj borbi odigrali najveće i presudne uloge. Zato je značajno što je narod ovog kraja želeo da ima svoj hram u kojem će se Bogu moliti, u kojem će se moliti Svetoj velikomučenici Marini i drugim našim svetiteljima za naše dobro.
Njegove reči podsećaju na nepokolebljiv duh naroda, koji kroz vekove nosi svoj krst, ne samo na fizičkoj, već i na duhovnoj Golgoti. Mitropolit je dalje istakao:
- Sveta liturgija zaista je predukus Carstva nebeskog na Zemlji... Dolazimo kao stari ljudi sa slabostima, ali u Crkvi se borimo za Hrista u sebi, za večni život, da postanemo nova tvar, novi čovek, obožen blagodaću Božjom.
Foto: SPC / Eparhija zvorničko-tuzlanska
Posle liturgije, osveđatini su slavski darovi
Tokom svečanosti, mitropolit je dodelio Orden Svetog kralja Dragutina – prepodobnog Teoktista Radetu Maletiću iz Ljeskovca, u znak priznanja za njegovu revnost i ljubav prema Crkvi i srpskom narodu. Ovaj gest nije samo simbol počasti, već i podsticaj svima da se aktivno uključe u život svojih zajednica.
Nakon svete Liturgije, osveštani su slavski darovi, a kuma slave, Stanojka Đukić, prelomila je slavski kolač zajedno sa mitropolitom Fotijem. Ova slava, prožeta duhovnošću i zajedništvom, nastavila se uz trpezu ljubavi, gde su se prisutni okupili u radosti i bratstvu, deleći blagoslove koje donosi vera.
Obeležavanje slave u Hramu Svete velikomučenice Marine bio je dan za pamćenje, ali i poziv na jedinstvo, ljubav i duhovni rast. Sabrani narod, obasjan svetlom vere, krenuo je ka novim duhovnim visinama. Neka su svi blagosloveni na putu vere, kako je govorio blaženopočivši patrijarh Pavle, jer svako od nas nosi u sebi deo svetosti koju treba negovati i prenositi na buduće generacije.
Čudotvorna relikvija ispraćena je iz luke manastira Vatopeda, a u prestonicu dolazi u pratnji igumana Jefrema i svetogorske bratije, dok se u Vaznesenjskoj crkvi očekuje svečani doček i dolazak hiljada vernika.
Pojas Presvete Bogorodice sutra će predvoditi Spasovdansku litiju, a vrata Vaznesenjske crkve i Hrama Svetog Save ostaće otvorena cele noći za vernike koji žele da se poklone ovoj velikoj svetinji.
U besedi za sredu šeste sedmice po Vaskrsu, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o unutrašnjoj borbi čoveka i tajni zbog koje se, kako upozorava, životne blagodeti povlače pred navikama koje razaraju dušu.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Pojavu Časnog Krsta u Jerusalimu po starom i Svetog mučenika Talaleja po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svetog Bernardina Sijenskog, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Posle svečanog dočeka ikone Svetog sveštenomučenika Jovana Tuzlanskog uslediće Sveta Arhijerejska Liturgija, litija sa moštima svetih i trpeza ljubavi, a obezbeđen je i besplatan prevoz iz Bijeljine i Lopara.
Liturgiju je služio Mitropolit Fotije, dok su hilandarski pojci, litija i molitve stvorili nezaboravnu duhovnu atmosferu, a vernici svih generacija proslavljali 143. krsnu slavu hrama Uspenja Presvete Bogorodice.
Na Ivanjdan, u Starom hramu u Zvorniku, mitropolit zvorničko-tuzlanski služio je liturgiju, osveštao slavski kolač, a vernima poručio da samo milosrđe, pokajanje i dela ljubavi vode ka Carstvu Božjem.
U subotu, 10. maja, verni narod Eparhije zvorničko-tuzlanske sabraće se oko svog arhijereja, mitropolita Fotija, kako bi prisustvovao osvećenju hrama koji sada sija nad obroncima između Kalesije I Zvornika.
Čudotvorna relikvija ispraćena je iz luke manastira Vatopeda, a u prestonicu dolazi u pratnji igumana Jefrema i svetogorske bratije, dok se u Vaznesenjskoj crkvi očekuje svečani doček i dolazak hiljada vernika.
Pojas Presvete Bogorodice sutra će predvoditi Spasovdansku litiju, a vrata Vaznesenjske crkve i Hrama Svetog Save ostaće otvorena cele noći za vernike koji žele da se poklone ovoj velikoj svetinji.
U hramu Preobraženja Gospodnjeg u Žabaru služeni su zaupokojena liturgija i opelo protojereju-stavroforu Milunu Aleksiću, svešteniku koji je ostavio dubok trag u životu vernog naroda i Eparhije šumadijske.
Nakon višemesečnih spekulacija, zvanična odluka Svetog arhijerejskog sabora potvrđuje promene u vrhu Eparhije žičke i otvara pitanje njenog budućeg rukovođenja i stabilizacije.
Rukopisi, ikone i predmeti iz Hilandara, ali i potpuno nova postavka u srcu prestonice, donose drugačiji pogled na jednu od najvažnijih ličnosti srpske istorije - Svetog Savu.
Ova svetinja postala je novo veliko hodočasničko središte Hercegovine, gde se prepliću istorija, vera i narodna predanja o pronalasku moštiju majke Ostroškog Čudotvorca.
Kod Trebinja se nalazi Tvrdoš, jedna od najstarijih pravoslavnih svetinja na Balkanu, mesto koje su obnavljali mitropolit Amfilohije i vladika Atanasije, vraćajući mu nekadašnji značaj.
Od Kosova i Metohije do smene u Žičkoj eparhiji i rasprave o savremenim izazovima - najviši jerarhijski skup SPC doneo je niz poteza koji otvaraju nova pitanja o pravcu i unutrašnjim odnosima Crkve.
U hramu Preobraženja Gospodnjeg u Žabaru služeni su zaupokojena liturgija i opelo protojereju-stavroforu Milunu Aleksiću, svešteniku koji je ostavio dubok trag u životu vernog naroda i Eparhije šumadijske.