HRIŠĆANI KOJI VREME RAČUNAJU PO GREGORIJANSKOM KALENDARU OBELEŽAVAJU VELIKI PETAK! Danas je jedini dan u godini kad Katolička crkva nema Svetu misu!
U crkvama se posle podne čita Krsni put - odnosno put stradanja Hristovog.
Na praznik srpskog jedinstva, episkop osječkopoljski i baranjski poručio da lažne vrednosti kao otrov razaraju narod, udaljavajući ga od Hrista i večnog smisla života.
Na Vidovdan, praznik srpskog jedinstva i zaveta za carstvo nebesko, episkop osečkopoljski i baranjski Heruvim služio je svetu liturgiju u Sabornom hramu u Vukovaru, uz sasluženje protojereja-stavrofora Saše Kuzmanovića, protojereja-stavrofora Miljena Ilića i protođakona Vojislava Nikolića.
U svojoj besedi, vladika Heruvim poslao je snažne poruke sabornosti, stradanja iz ljubavi i svetosavskog predanja, upozorivši vernike i prisutne predstavnike političkog i kulturnog života da je Vidovdan ogledalo istinskog junaštva srpskog naroda.
Opasnost od lukavih ljudi i lažnih vrednosti
Poseban deo besede vladika je posvetio opasnosti od današnjih lukavstava, istakavši:
– Vidovdan je naše uzdarje za Hrista! Zato danas treba da se čuvamo podela, da se čuvamo lukavih fariseja današnjice, posebno lažnih vrednosti koje kao otrov uništavaju naše društvo i uvode ga u haos, metež i opštu neizvesnost. To u nama rađa nemir i hladnoću, udaljuje nas jedne od drugih i od Hrista vaskrsloga. Zato je to zlo opredeljenje koje guši sabornost i jedinstvo naroda i nameće takozvane vrednosti progresivnog zapadnog hedonizma. Rušeći u našem narodu Hrista i hristoliko naše biće koje diše Hristovom blagodaću Duha Svetoga, pokušavaju da nas obesmisle i obezime.
Lukavstvo kao najsuptilnija pretnja savremenom čoveku
U tim rečima vladika Heruvim razotkriva najsuptilniju opasnost savremenog čoveka – lukavstvo. Ono se ne pojavljuje otvoreno, već pod plaštom napretka, slobode i naprednih vrednosti, a zapravo truje zajednicu, unosi razdor i udaljava vernike od suštine postojanja – od Hrista.
Za vladiku, lukavstvo fariseja današnjice ogleda se upravo u nametanju životne filozofije koja ne poznaje ni stradanje ni podvig, već sve pretvara u površni hedonizam i sebičnost. Zato on jasno poziva vernike da se vrate knezu Lazaru i njegovom zavetu carstva nebeskog, jer samo tako srpski narod može ostati narod jedinstva, sabornosti, ljubavi i junaštva „koje nije od ovoga sveta“.
Vidovdan kao živa vrednost srpskog naroda
Vidovdan, kako je istakao episkop Heruvim, nije mitska priča, već realna i živa vrednost srpskog naroda, putokaz ka Hristu i carstvu nebeskom, i kao takav mora biti sačuvan „kao zenica oka svoga“.
Jer jedino tako, u jedinstvu, ljubavi i hrabrom odricanju od lukavih lažnih vrednosti, srpski narod će biti prepoznat kao narod Hristov – narod kneza Lazara, mučenika i svetitelja, narod koji i danas zna da „dva se carstva nikad ne mogu imati — ako jedno hoćeš drugo moraš dati“.
U Jagodnjaku nadomak Osijeka, na praznik Svetog Nikolaja, obeleženo je 300 godina Nikolajevskog hrama, sabornosti i istrajanja Srba na prostoru današnje Hrvatske.
U zavetnom hramu srpskog naroda patrijarh je mladima govorio o Svetom Savi kao meri života, o identitetu koji se gradi bez straha i o ljubavi kao snazi koja čuva posebnost, ali otvara prostor za susret i zajedništvo.
Na praznik Prepodobne mati Paraskeve, u hramu na Dobroj vodi služena je arhijerejska liturgija, a vernici su u istom danu proslavili i prvu slavu fondacije "Sveta Petka“.
U Dalju je svečano predstavljena Fondacija „Sveta Petka”, čija je misija da kroz obrazovne programe, humanitarne akcije i kulturne manifestacije osnaži zajedništvo i sačuva identitet srpskog naroda.
Parohijani i vernici širom Republike Srpske ujedinjeni u molitvi i sećanju na mladog sveštenika čija je posvećenost okupljala ljude i vraćala veru, dok porodica i deca traže snagu posle nenadoknadivog gubitka.
Od detinjstva daleko od rodnog praga do svešteničke službe među svojim ljudima, njegov put bio je ispunjen verom i tihom snagom, a naglo prekinut u trenutku koji je iza sebe ostavio porodicu, vernike i zajednicu u nemoj boli.
Dolazak moštiju Svetog Nektarija Eginskog u Institut za kardiovaskularne bolesti Dedinje doneo je poseban mir i sabranost, gde su se medicina i vera susrele u potrazi za utehom, snagom i duhovnim isceljenjem.
Susret u Patrijaršijskom dvoru u Beogradu otvorio teme pravnog položaja verskih zajednica, zaštite kulturne baštine i unapređenja saradnje Crkve i države.
Godinama je dolazio i bez objašnjenja zastajao na istom mestu u hramu u Libertivilu, sve dok nije razumeo šta ga tamo uporno vraća i odlučio da promeni svoj život.
Predsednik Vrhovnog sabora Islamske zajednice Srbije otvara lične i duhovne teme – od značenja praznika, preko tišine posta i borbe sa sopstvenim egom, do sećanja na svoje odrastanje i poruka o snazi zajedništva među ljudima.
Od zajedničke molitve na musali do susreta za porodičnom trpezom, praznični dani donose posebnu kulturu ophođenja u kojoj svaka izgovorena čestitka nosi poruku poštovanja, vere i bliskosti među ljudima
U manastiru Svetog Aleksandra Nevskog u Ugljeviku okupio se veliki broj vernika da se pokloni mirotočivoj ikoni „Umekšanje zlih srca“
Supruga predsednika Srbije obišla je Versko dobrotvorno starateljstvo u Beogradu, gde se obroci, garderoba i medicinska pomoć pružaju najugroženijima kroz decenijama negovan humanitarni rad.
Beseda Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za petak 6. sedmice Velikog posta otkriva tajnu hrabrosti pred gonjenjem i smrću, pokazujući da Prvi i Poslednji vlada i nad prolaznim svetom i večnim životom.
Pouka optinskog starca otkriva kako da se ti znaci prepoznaju na vreme i zaustave pre nego što naruše mir u duši i domu.