BADNJI DAN: Evo kako se pravilno badnjak unosi u kuću
Običaji na ovaj dan kriju više od drva i vatre – od jutarnje seče badnjaka u šumi do večernje trpeze koja unosi čudesnu toplinu i veru u domove.
U hramu na Tašmajdanu služeno svečano večernje sa petohlebnicom, pročitano Jevanđelje o Rođenju Hristovom i podeljeni badnjaci vernom narodu.
Na Badnje veče, u hramu Svetog apostola i jevanđeliste Marka u Beogradu, služeno je svečano večernje sa petohlebnicom. Večernje je služio arhimandrit Vasilije Kostić, duhovnik ovoga hrama, uz sasluženje sveštenika i đakona.
U sabranoj tišini, dok su se u molitvama smenjivali zahvalnost i iščekivanje praznika Rođenja Hristovog, verni su uzdizali svoje molitve, a arhimandrit Vasilije pročitao je začalo iz Jevanđelja posvećeno Rođenju Hristovom, podsetivši sabrane da Badnje veče predstavlja prag između dugog posta i božićne radosti.

Crkva Svetog Marka na Tašmajdanu nije samo jedna od najvećih pravoslavnih bogomolja u Beogradu, već i jedno od njegovih najprepoznatljivijih duhovnih obeležja. Podignuta u srpsko-vizantijskom stilu, po uzoru na manastir Gračanicu, ona već decenijama zauzima posebno mesto u životu prestonice. U njoj se čuvaju mošti cara Dušana, a hram je svedok brojnih istorijskih događaja, molitvenih sabranja i velikih prazničnih liturgija. Za mnoge Beograđane, crkva Svetog Marka nije samo mesto na koje se dolazi o velikim praznicima, već tiha tačka oslonca, prostor u kome se krštavaju deca, sklapaju brakovi, ispraćaju najmiliji i u koji se dolazi kada je potrebna uteha, savet ili jednostavno – tišina pred Bogom.
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Po završetku večernjeg, usledilo je osvećenje badnjaka. Nakon molitve i blagoslova, badnjaci su podeljeni vernom narodu, koji ih je poneo svojim domovima kao vidljivi znak ulaska u praznik Rođenja Hristovog i podsetnik da se ono što započne u hramu nastavlja u porodičnom životu i svakodnevici.
Običaji na ovaj dan kriju više od drva i vatre – od jutarnje seče badnjaka u šumi do večernje trpeze koja unosi čudesnu toplinu i veru u domove.
Dok se vernici okupljaju radi molitve i zajedništva, policijska najava snimanja otvara pitanje da li se sabranje na crkveni praznik posmatra kao čin vere ili kao događaj koji zahteva stalni nadzor.
Posle svečanog večernjeg bogosluženja sa petohlebnicom u crkvi Svetog Marka, arhimandrit Vasilije osveštao je badnjake pred vernicima, a molitva koja je tom prilikom uzdignuta sabrala je u sebi sećanje na raj, krst i početak spasenja.
Sabrat Osovice upokojio se svega nekoliko sati nakon što je služio Svetu božanstvenu liturgiju, a njegov monaški i sveštenički put bio je neraskidivo vezan za ovu svetinju.
Na liturgiji nadomak Lazarevca, mitropolit šumadijski besedio je o tome kako pronaći mir.
Na društvenim mrežama tvrdilo se da će episkop Irinej uručiti nagradu predsedniku Ukrajine, što je Eparhija istočnoamerička kategorički demantovala.
Praznik će biti svečano obeležen u hramu Svetog Simeona Mirotočivog, uz molitvu, jeleosvećenje, liturgiju i prigodan program u porti hrama.
Jedna neobična avantura naučila je Milicu da se ne plaši sujeverja, već da veruje Bogu i čini dobro.
Dok je trpeo stradanje, zahvaljivao je Bogu i ukoravao cara zbog njegovog neznaboštva.
Ono što ovu crkvu čini posebnom jeste veličanstveni drveni ikonostas iz 18. veka.
Bog nikad ljude ne ostavlje same, pogotovo u teškim iskušenjima.
Probajte boraniju po receptu iz knjige "Ko posti, dušu gosti" monahinje Atanasije Rašić, pročitajte Drugu pokajnu molitvu Majci Božjoj i duhovno se nadahnite poukom Svetog Luke Krimskog.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svete mučenike Fotija i Anikitu po starom, dok se po novom kalendaru obeležava Prenos moštiju Svetog apostola Vartolomeja. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog Ljudevita, dok muslimani obeležavaju Mevlud, a Jevreji nemaju univerzalno priznat praznik.
Svetitelj je upozoravao da preterano hvaljenje dece podstiče egoizam, a roditeljima savetovao da ih odmalena uče zahvalnosti, odgovornosti i smirenju.