Od manastira Gračanice do hrama u Kosovskoj Mitrovici, praznična sabranja pokazala su da su zajedništvo i vera jači od podela i pritisaka.
Ima mesta na kojima se praznici ne mere samo datumima, već strpljenjem, pamćenjem i verom. Na Kosovu i Metohiji, Božić se ne dočekuje kao običan dan u kalendaru, već kao tiha pobeda nade nad strahom i trajno svedočanstvo da ono što je ukorenjeno u molitvi ne može biti iščupano.
U danima Badnjeg dana i Božića, manastir Gračanica i hramovi širom pokrajine postali su mesta sabranja, tihe radosti i unutrašnje snage. Mitropolit raško-prizrenski Teodosije služio je svetu liturgiju u manastiru Gračanica, gde se okupio veliki broj vernika da, u duhu vere i predanja, zajedno dočekaju praznik Rođenja Hristovog. U arhipastirskoj pouci pozvao je na mir, ljubav i očuvanje zajedništva, podsetivši da Badnji dan nije samo običaj, već priprema srca za dolazak Spasitelja.
Noć kada se badnjak pali, a nada ne gasi
Uoči praznika, u hramu Svetog velikomučenika Dimitrija u Kosovskoj Mitrovici, više stotina vernika okupilo se na večernjem bogosluženju i činu osvećenja badnjaka. Mitropolit Teodosije podsetio je sabrane da Hristos dolazi da oslobodi čoveka od greha i smrti:
– On je došao da posluži čoveku, rodu ljudskom, da oslobodi čoveka od greha, od smrti, od najvećeg neprijatelja, đavola – istakao je vladika Teodosije, naglasivši da je jedino Bog, kroz žrtvu svoga Sina, mogao da spase čoveka.
Foto: SPC
Božić na Kosovu i Metohiji
Govoreći o smislu praznika, mitropolit je istakao da je Gospod svojom žrtvom otvorio put ka nebu i omogućio ljudima da se ponovo sjedine s Njim u ljubavi, poslušanju i smirenju.
– Veliki je ovo praznik, jer se radujemo što je Gospod pobedio smrt, a nama darovao život večni – rekao je, pozvavši vernike da Božić dočekaju u zajedništvu i sa srcem otvorenim za Hrista:
– Neka i ovaj hram, i ovaj grad, i svaki dom budu jasle u kojima se rađa Bogomladenac Hristos. Neka On nađe dom u našim srcima, da bismo u zajedništvu proslavljali Boga koji nam je darovao dostojanstvo.
Ponoćna liturgija i poruka koja je nadjačala sve podele
U noći praznika Rođenja Hristovog, u manastiru Gračanici služena je ponoćna Božićna Liturgija, kojom je načalstvovao mitropolit Teodosije, uz sasluženje sveštenstva Eparhije raško-prizrenske i prisustvo velikog broja vernika. Božićnu poslanicu patrijarha srpskog Porfirija pročitao je sveštenik Darko Marinković, a njene reči bile su snažan poziv na prevazilaženje podela i povratak suštini hrišćanskog života:
– Braćo i sestre, ljubimo jedni druge, ne rečju ni jezikom nego delom i istinom… Nadahnuti radošću Božića i Hristovim mirom, pozivamo sve da prevladamo podele, da zagrlimo jedni druge, da pružimo ruku jedni drugima i da razumemo da smo, jednom rečju, neophodni jedni drugima.
U poslanici je posebno naglašeno da vera ne poziva na pasivno čekanje boljih dana, već na to da sami postanemo ljudi mira, koji na mržnju ne odgovaraju mržnjom, niti na strah – strahom.
Svečanom bogosluženju prisustvovali su i gđa Milena Parlić, pomoćnik direktora Kancelarije za Kosovo i Metohiju u Sektoru za saradnju sa Srpskom pravoslavnom crkvom i brigu o kulturnom nasleđu, kao i predsednik Opštine Gračanica Novak Živić.
Božić na Kosovu i Metohiji i ove godine nije bio samo praznik – bio je svedočanstvo. Da vera traje i onda kada je teško. Da zajedništvo postoji i kada je krhko. I da se, uprkos svemu, svetlost Hristovog rođenja ne gasi.
U Konaku kneginje Ljubice 5. januara mališane i roditelje očekuje susret sa običajima, muzikom i radošću praznika, kroz program koji spaja tradiciju, igru i zajedništvo.
Pred praznik Rođenja Hristovog, poglavar Srpske pravoslavne crkve nas podseća da mir ne dolazi silom, nego iz srca spremnog da oprosti, primi bližnjeg i obnovi zajedništvo, otvarajući prostor za ljubav i jedinstvo u porodici, Crkvi i društvu.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve poslao snažnu božićnu poruku o miru, srcu koje treba da se promeni i veri koja ne počinje od spoljašnje veličine, već iznutra.
U besedi za 31. petak po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički podseća kako predanost, molitva i veličanje Boga mogu učiniti svaki trenutak života svetim i ispunjenim Božjom milošću.
Pravoslavni vernici danas slave Svetog prvomučenika i arhiđakona Stefana po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti mučenik Polijevkt. Katolici ne slave veći praznik, kao ni muslimani i Jevreji.
U pouci sveca krije se oštra i neprijatno snažna opomena: vera nije privatni zaklon, već obaveza koja se prepoznaje upravo onda kada je najteže stati i reći - ovo me se tiče.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
Pišinger je jednostavna, ali raskošna poslastica koja vekovima krasi slavske trpeze — savršena za sve koji vole spoj hrskavih oblandi i čokolade, uz miris doma i prazničnu toplinu.
Na božićnoj liturgiji Svetog Jovana Zlotovstoga, u hramovima širom Kosova i Metohije, Srbi su dočekali najradosniji hrišćanski praznik, sa velikom nadom i skromnim željama.
Od seče u zoru do badnje večeri kraj ognjišta – saznajte šta simbolizuje badnjak i kako ovaj drevni običaj ujedinjuje porodice u Srbiji, regionu i dijaspori.
Reči poglavara Srpske pravoslavne crkve o praštanju, mržnji, narodu i Božiću pretvorile su svečanu akademiju u Banjaluci u trenutak ozbiljnog preispitivanja i retko viđene sabranosti.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve poslao snažnu božićnu poruku o miru, srcu koje treba da se promeni i veri koja ne počinje od spoljašnje veličine, već iznutra.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve poslao snažnu božićnu poruku o miru, srcu koje treba da se promeni i veri koja ne počinje od spoljašnje veličine, već iznutra.
Dirljiva priča o Roniju Lokvudu, beskućniku koji je postao član jedne porodice i o decenijama ljubavi, podrške i nesebične posvećenosti koja je zauvek oblikovala njihove živote.