Od manastira Gračanice do hrama u Kosovskoj Mitrovici, praznična sabranja pokazala su da su zajedništvo i vera jači od podela i pritisaka.
Ima mesta na kojima se praznici ne mere samo datumima, već strpljenjem, pamćenjem i verom. Na Kosovu i Metohiji, Božić se ne dočekuje kao običan dan u kalendaru, već kao tiha pobeda nade nad strahom i trajno svedočanstvo da ono što je ukorenjeno u molitvi ne može biti iščupano.
U danima Badnjeg dana i Božića, manastir Gračanica i hramovi širom pokrajine postali su mesta sabranja, tihe radosti i unutrašnje snage. Mitropolit raško-prizrenski Teodosije služio je svetu liturgiju u manastiru Gračanica, gde se okupio veliki broj vernika da, u duhu vere i predanja, zajedno dočekaju praznik Rođenja Hristovog. U arhipastirskoj pouci pozvao je na mir, ljubav i očuvanje zajedništva, podsetivši da Badnji dan nije samo običaj, već priprema srca za dolazak Spasitelja.
Noć kada se badnjak pali, a nada ne gasi
Uoči praznika, u hramu Svetog velikomučenika Dimitrija u Kosovskoj Mitrovici, više stotina vernika okupilo se na večernjem bogosluženju i činu osvećenja badnjaka. Mitropolit Teodosije podsetio je sabrane da Hristos dolazi da oslobodi čoveka od greha i smrti:
– On je došao da posluži čoveku, rodu ljudskom, da oslobodi čoveka od greha, od smrti, od najvećeg neprijatelja, đavola – istakao je vladika Teodosije, naglasivši da je jedino Bog, kroz žrtvu svoga Sina, mogao da spase čoveka.
Foto: SPC
Božić na Kosovu i Metohiji
Govoreći o smislu praznika, mitropolit je istakao da je Gospod svojom žrtvom otvorio put ka nebu i omogućio ljudima da se ponovo sjedine s Njim u ljubavi, poslušanju i smirenju.
– Veliki je ovo praznik, jer se radujemo što je Gospod pobedio smrt, a nama darovao život večni – rekao je, pozvavši vernike da Božić dočekaju u zajedništvu i sa srcem otvorenim za Hrista:
– Neka i ovaj hram, i ovaj grad, i svaki dom budu jasle u kojima se rađa Bogomladenac Hristos. Neka On nađe dom u našim srcima, da bismo u zajedništvu proslavljali Boga koji nam je darovao dostojanstvo.
Ponoćna liturgija i poruka koja je nadjačala sve podele
U noći praznika Rođenja Hristovog, u manastiru Gračanici služena je ponoćna Božićna Liturgija, kojom je načalstvovao mitropolit Teodosije, uz sasluženje sveštenstva Eparhije raško-prizrenske i prisustvo velikog broja vernika. Božićnu poslanicu patrijarha srpskog Porfirija pročitao je sveštenik Darko Marinković, a njene reči bile su snažan poziv na prevazilaženje podela i povratak suštini hrišćanskog života:
– Braćo i sestre, ljubimo jedni druge, ne rečju ni jezikom nego delom i istinom… Nadahnuti radošću Božića i Hristovim mirom, pozivamo sve da prevladamo podele, da zagrlimo jedni druge, da pružimo ruku jedni drugima i da razumemo da smo, jednom rečju, neophodni jedni drugima.
U poslanici je posebno naglašeno da vera ne poziva na pasivno čekanje boljih dana, već na to da sami postanemo ljudi mira, koji na mržnju ne odgovaraju mržnjom, niti na strah – strahom.
Svečanom bogosluženju prisustvovali su i gđa Milena Parlić, pomoćnik direktora Kancelarije za Kosovo i Metohiju u Sektoru za saradnju sa Srpskom pravoslavnom crkvom i brigu o kulturnom nasleđu, kao i predsednik Opštine Gračanica Novak Živić.
Božić na Kosovu i Metohiji i ove godine nije bio samo praznik – bio je svedočanstvo. Da vera traje i onda kada je teško. Da zajedništvo postoji i kada je krhko. I da se, uprkos svemu, svetlost Hristovog rođenja ne gasi.
U Konaku kneginje Ljubice 5. januara mališane i roditelje očekuje susret sa običajima, muzikom i radošću praznika, kroz program koji spaja tradiciju, igru i zajedništvo.
Pred praznik Rođenja Hristovog, poglavar Srpske pravoslavne crkve nas podseća da mir ne dolazi silom, nego iz srca spremnog da oprosti, primi bližnjeg i obnovi zajedništvo, otvarajući prostor za ljubav i jedinstvo u porodici, Crkvi i društvu.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve poslao snažnu božićnu poruku o miru, srcu koje treba da se promeni i veri koja ne počinje od spoljašnje veličine, već iznutra.
Rimski upravitelj Judeje, Pontije Pilat, u početku nije nalazio osnov da ga osudi, ali je pod pritiskom naroda i optužbi da se proglašava carem i time ugrožava vlast imperatora, na kraju popustio.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Na božićnoj liturgiji Svetog Jovana Zlotovstoga, u hramovima širom Kosova i Metohije, Srbi su dočekali najradosniji hrišćanski praznik, sa velikom nadom i skromnim željama.
Od seče u zoru do badnje večeri kraj ognjišta – saznajte šta simbolizuje badnjak i kako ovaj drevni običaj ujedinjuje porodice u Srbiji, regionu i dijaspori.
Tog 17. marta 2004. nasilje je prekinulo mir, spalilo domove i svetinje, a dok mnogi još nisu mogli da se vrate kući, snaga vere i sećanje opstaju kao jedini svetionik kroz tminu.
Dok traje žustra javna rasprava o osnivanju Univerziteta "Sveti Sava", vladika bački podseća na istorijske korene evropskog obrazovanja i postavlja pitanje dvostrukih aršina.
Razgovor o regionu, stabilnosti i saradnji otvorio je i pitanje uloge Crkve u savremenim odnosima među državama - može li njen glas da utiče tamo gde politika često nailazi na granice.
Nastojateljica Manastira Vratna govori kako lavanda, pčelinji vosak i prirodna eterična ulja iz ove svetinje pomažu vernicima da povrate ravnotežu tela i duha.
Od jutarnje liturgije do prazničnog okupljanja uz rukotvorine i manastirske proizvode, dan je protekao u znaku molitve, sećanja na čudesno izbavljenje i živog susreta ljudi koji svoju veru potvrđuju i kroz rad i darivanje.
Kolone vernika iz Golupca i Kučeva slile su se u manastir, gde je jutro počelo Liturgijom, a potom nastavljeno krsnim hodom i molitvom pred moštima svetitelja.
Godinama je dolazio i bez objašnjenja zastajao na istom mestu u hramu u Libertivilu, sve dok nije razumeo šta ga tamo uporno vraća i odlučio da promeni svoj život.
Od pranja nogu apostolima do ustanovljenja pričešća, ovaj dan nosi poruku smirenja i unutrašnjeg preobražaja, dok narodni običaji otkrivaju kako se vekovima pripremamo za najveći hrišćanski praznik.
U besedi za četvrtak Strasne sedmice, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički naglašava da svako odbijanje Spasiteljeve ruke vodi u duhovnu tamu, dok prihvatanje donosi svetlost, čistotu i besmrtnost.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Veliki četvrtak po starom i po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svete Marije Kleofine, dok Jevreji slave poslednji dan Pashe, a muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.