Gazimestan je i ovog Vidovdana okupio veliki broj vernika koji su došli da obeleže praznik i prisustvuju parastosu Svetom velikomučeniku knezu Lazaru i svim kosovskim mučenicima. Obeležavanje praznika počelo je Svetom liturgijom u manastiru Gračanica, nakon čega su se vernici uputili ka Gazimestanu, gde je služen pomen stradalima u Kosovskoj bici.
Za pravoslavne vernike Vidovdan nije samo podsećanje na događaj iz 1389. godine. Ovaj praznik u crkvenom kalendaru posvećen je Svetom knezu Lazaru i Svetim srpskim mučenicima, a obeležava se molitvom, liturgijom i pomenom onima koji se vekovima pamte u crkvenom predanju.
Na Gazimestanu se svake godine okupljaju ljudi koji dolaze kao hodočasnici, želeći da se pomole i odaju poštu svetitelju i svima koji su stradali na Kosovu i Metohiji. Za njih je ovaj dan prilika da učestvuju u zajedničkoj molitvi i podsete se poruke koju Vidovdan nosi u pravoslavnom životu.
Parastos prošao u znaku molitve, a kraj obeležavanja obeležila privođenja
Parastos na Gazimestanu služili su mitropolit raško-prizrenski Teodosije i mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije. Vernicima se obratio i vladika novobrdski Ilarion, koji je govorio o potrebi očuvanja mira, opstanka i života Srba na Kosovu i Metohiji.
Ipak, nakon završetka parastosa i odlaska dela okupljenih, usledila je intervencija Kosovske policije. Prema izveštajima sa terena, više osoba je privedeno i odvedeno u Prištinu. O razlozima privođenja pojavile su se različite informacije, dok su predstavnici srpskih institucija ocenili da je reč o pritisku na učesnike obeležavanja Vidovdana.
Policija je prethodno sprovodila kontrole na prilazima Gazimestanu, a okupljeni su upozoravani na pravila u vezi sa unošenjem određenih obeležja i predmeta.
Vidovdan kao dan sećanja i molitve
U pravoslavnom predanju knez Lazar se ne pamti samo kao srednjovekovni vladar, već i kao svetitelj čiji se život i stradanje povezuju sa vernošću veri i opredeljenjem za duhovne vrednosti.
Zbog toga se Vidovdan obeležava prvenstveno kroz crkvenu molitvu. Vernici se tog dana sećaju svetitelja, stradalih i svih onih koji su ostali zapisani u crkvenom pamćenju.
Gazimestan za mnoge koji dolaze na Vidovdan nije samo istorijsko mesto. To je mesto gde prisustvuju pomenu, pale sveće i mole se za pokoj duša onih koji se pominju u crkvenim službama.
Gazimestan između istorije i današnjeg života vernika
Obeležavanje Vidovdana na Gazimestanu godinama okuplja vernike iz različitih krajeva. Njihov dolazak vezan je za želju da budu na mestu koje ima posebno značenje u istoriji i pravoslavnoj tradiciji.
Ovogodišnji skup prošao je uz molitvu i pomen, ali su privođenja nakon završetka programa postala događaj koji je privukao dodatnu pažnju javnosti.
Za Crkvu i vernike centralna poruka Vidovdana ostaje vezana za molitvu, sećanje na svetitelje i očuvanje vere. Događaji nakon parastosa, međutim, obeležili su završetak ovogodišnjeg okupljanja na Gazimestanu.
U razgovoru povodom Vidovdana, arhijerejski namesnik podgoričko-kolašinski govori o hristolikoj žrtvi kosovskih junaka, zavetu koji je oblikovao Crnu Goru i odgovornosti vernika prema drugima.
Od mladog velikaša na dvoru cara Dušana do kosovskog mučenika i svetitelja, život kneza Lazara ostao je svedočanstvo o borbi za jedinstvo države, obnovi Crkve i zavetu koji vekovima živi u srpskom predanju.
I zaista, svaki Srbin danas domaćin, i svaka majka Srpkinja danas na Kosovu je na putu svetoga kneza Lazara i majke Jugovića, istakao je mitropolit Joanikije.
Vidovdan, praznik Svetog velikomučenika kneza Lazara i Svetih srpskih mučenika, poklapa se sa spomenom Svetog proroka Amosa.