NJIHOVE DŽELATE STIGLA JE BRUTALNA KAZNA! Danas su Prepodobni oci ubijeni u Manastiru Svetog Save Osvećenog!
Nenaoružani monasi su odlučili da ne beže i u svom manastiru dočekaju do zuba naoružane Arape koji nisu imali milosti prema njima.
Narodna predanja kroz vekove nose priču o tome kako je begov sin zbog prekora lokalnih Srba oboleo, a potom snagom pravoslavne molitve ozdravio, zbog čega je njegov otac rešio da pomogne izgradnju manastira posvećenog Uspenju Presvete Bogorodice.
Manastir Uspenja Presvete Bogorodice, smešten u idiličnom selu Sukovo pokraj Pirota, predstavlja izvor vere i narodnih predanja, ali i spoj istorije i narodne mudrosti. Gradnja manastira započeta je davne 1857. godini, a o tome svedoči natpis iznad prozora na zapadnoj fasadi. Manastirska crkva zidana sivim tesanim kamenom koji je “isprepletan” sa toplim krečom. Pokrivena je ćeramidom i krasi je kube kružne osnove, na čijem vrhu ponosno stoji krst, simbol vere i nade.
Međutim, zanimljiva narodna predanja obavijaju početak izgradnje ovog svetog mesta. Priča o Turčinu Sali-begu, njegovom sinu Eminu, i siromašnom Velji iz Velikog Sela, prenose nam dah prošlih vremena, veru u čuda i moć molitve. Predanje kaže da je Bogorodica u snu javila Velji da na mestu zvanom Crkvište. Koje se nalazilo na imanju Sali-bega otkopa manastir. Kada je Velja zajedno sa meštanima Sukova započeo otkopavanje, pod nadzorom krupačkog jereja Jovana Madića, nađoše kandilo i ikonu, što je jasno ukazivalo na postojanje ostataka pređašnjih temelja hrama Božijeg na tom mestu. Begov sin Emin pokušao je da ih zaustavi. No, tada se dogodi čudo - telo mu oslabi, a um izgubi. Eminovi roditelji u očaju pozvali su sveštenika Jovana u pomoć. U trenutku kada je otac Jovan očitao molitvu Bogorodici pred prisutnim meštanima, čudo se desilo. Eminu je odmah bilo lakše, a teška bolest je popustila pod snagom molitve. Sali-beg se poklonio pred svetim mestom i poljubio ruku Velji, a njegov sin je ustao i potpuno ozdravio. To je bio trenutak kada se sudbine svih prisutnih zauvek promenile.
Nakon ovog čuda, Sali-beg je prepoznao snagu vere i obećao je da će pomoći u izgradnji manastira. Carski ferman stigao je u ruke sveštenika Jovana, a on se zajedno sa Veljom preselio u Sukovo. Ubrzo je vladika Antim zamonašio Velju u Staroj crkvi u Pirotu, dajući mu ime Venijamin. Svi su se ujedinili, skupljajući priloge i završavajući gradnju manastirske crkve. Tako se počela graditi ne samo crkva od kamena, već i most između ljudi i vere.

Godine prolaze, ali čuda ostaju zapisana u kamenu, u svakom deliću ovog svetog mesta. Kroz vekove, crkva je bila svedok istorijskih previranja i ličnih sudbina, a predmeti pronađeni oko kubeta prilikom rekonstrukcije 1974. godine samo su dodatno oplemenili njenu priču. Ovi predmeti sada krase zbirku Muzeja Ponišavlja u Pirotu, a Manastir Uspenja Presvete Bogorodice, pod zaštitom je države od 1968. godine.
U selu Banjica kod Čačka čuvaju se mošti Svetog Jovana Stjeničkog, a nedaleko od hrama nalazi se izvor kome vernici pripisuju brojna čuda.
Na obali Zapadne Morave nalazi se sveto mesto gde su nevini potražili spas, a iza sebe ostavili svedočanstvo o veri koja je nadživela plamen i dim.
U selu Vasta crkva iz 12. veka odoleva vremenu i ljudskim rukama, dok njeni listovi i grane stvaraju neponovljiv spoj vere, prirode i istorije.
Selo Divejevo u Nižegorodskoj oblasti i manastir prepodobnog Serafima Sarovskog čuva priče o Svetoj kanavki, duhovnoj stazi za koju vernici veruju da je zaštićena od zla.
Godinama je dolazio i bez objašnjenja zastajao na istom mestu u hramu u Libertivilu, sve dok nije razumeo šta ga tamo uporno vraća i odlučio da promeni svoj život.
Predsednik Vrhovnog sabora Islamske zajednice Srbije otvara lične i duhovne teme – od značenja praznika, preko tišine posta i borbe sa sopstvenim egom, do sećanja na svoje odrastanje i poruka o snazi zajedništva među ljudima.
Od zajedničke molitve na musali do susreta za porodičnom trpezom, praznični dani donose posebnu kulturu ophođenja u kojoj svaka izgovorena čestitka nosi poruku poštovanja, vere i bliskosti među ljudima
U manastiru Svetog Aleksandra Nevskog u Ugljeviku okupio se veliki broj vernika da se pokloni mirotočivoj ikoni „Umekšanje zlih srca“
U besedi za sredu 6. sedmice Velikog posta, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički podseća na čudesno javljanje koje je ujedinilo hrišćane i nevernike pred Julijanom Odstupnikom.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetе mučenike Hrisanta i Dariju po starom i Svetu Mariju Egipćanku po novom kalendaru. Katolici slave Svetog Huga iz Grenobla, dok muslimani i Jevreji danas nemaju većeg opšteg praznika.
Umesto da se fokusiramo na trenutke užitka, prava snaga zajedničkog života leži u nečem drugom - svakodnevnom trudu koji gradi istinsku radost.