Narodna predanja kroz vekove nose priču o tome kako je begov sin zbog prekora lokalnih Srba oboleo, a potom snagom pravoslavne molitve ozdravio, zbog čega je njegov otac rešio da pomogne izgradnju manastira posvećenog Uspenju Presvete Bogorodice.
Manastir Uspenja Presvete Bogorodice, smešten u idiličnom selu Sukovo pokraj Pirota, predstavlja izvor vere i narodnih predanja, ali i spoj istorije i narodne mudrosti. Gradnja manastira započeta je davne 1857. godini, a o tome svedoči natpis iznad prozora na zapadnoj fasadi. Manastirska crkva zidana sivim tesanim kamenom koji je “isprepletan” sa toplim krečom. Pokrivena je ćeramidom i krasi je kube kružne osnove, na čijem vrhu ponosno stoji krst, simbol vere i nade.
youtube/printscreen/RAS televizija
Gradnja Manastira Sukovo započeta je 1857. godine
Međutim, zanimljiva narodna predanja obavijaju početak izgradnje ovog svetog mesta. Priča o Turčinu Sali-begu, njegovom sinu Eminu, i siromašnom Velji iz Velikog Sela, prenose nam dah prošlih vremena, veru u čuda i moć molitve. Predanje kaže da je Bogorodica u snu javila Velji da na mestu zvanom Crkvište. Koje se nalazilo na imanju Sali-bega otkopa manastir. Kada je Velja zajedno sa meštanima Sukova započeo otkopavanje, pod nadzorom krupačkog jereja Jovana Madića, nađoše kandilo i ikonu, što je jasno ukazivalo na postojanje ostataka pređašnjih temelja hrama Božijeg na tom mestu. Begov sin Emin pokušao je da ih zaustavi. No, tada se dogodi čudo - telo mu oslabi, a um izgubi. Eminovi roditelji u očaju pozvali su sveštenika Jovana u pomoć. U trenutku kada je otac Jovan očitao molitvu Bogorodici pred prisutnim meštanima, čudo se desilo. Eminu je odmah bilo lakše, a teška bolest je popustila pod snagom molitve. Sali-beg se poklonio pred svetim mestom i poljubio ruku Velji, a njegov sin je ustao i potpuno ozdravio. To je bio trenutak kada se sudbine svih prisutnih zauvek promenile.
youtube/printscreen/RAS televizija
Manastir Uspenja Presvete Bogorodice u selu Sukovo nadomak Pirota
Nakon ovog čuda, Sali-beg je prepoznao snagu vere i obećao je da će pomoći u izgradnji manastira. Carski ferman stigao je u ruke sveštenika Jovana, a on se zajedno sa Veljom preselio u Sukovo. Ubrzo je vladika Antim zamonašio Velju u Staroj crkvi u Pirotu, dajući mu ime Venijamin. Svi su se ujedinili, skupljajući priloge i završavajući gradnju manastirske crkve. Tako se počela graditi ne samo crkva od kamena, već i most između ljudi i vere.
Godine prolaze, ali čuda ostaju zapisana u kamenu, u svakom deliću ovog svetog mesta. Kroz vekove, crkva je bila svedok istorijskih previranja i ličnih sudbina, a predmeti pronađeni oko kubeta prilikom rekonstrukcije 1974. godine samo su dodatno oplemenili njenu priču. Ovi predmeti sada krase zbirku Muzeja Ponišavlja u Pirotu, a Manastir Uspenja Presvete Bogorodice, pod zaštitom je države od 1968. godine.
Manastir Dajbabe kod Podgorice, u kojem počivaju mošti Svetog Simeona Dajbabskog, spolja izgleda kao skromna crkva uz planinu, dok se unutra kriju pećinski hodnici i freske naslikane na kamenu.
U okviru pokloničkog putovanja, posetili smo manastir u podnožju Prokletija, poklonili se moštima Svetog kralja Stefana Dečanskog i upoznali se sa duhovnim i kulturnim nasleđem jedne od najznačajnijih srpskih zadužbina.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Episkop Jerotej je u svom pozdravnom slovu zahvalio arhijerejima, sveštenstvu, sestrinstvu manastira, gostima i vernom narodu na radosti evharistijskog sabranja, a prazničnu besedu "proizneo" je vladika Heruvim.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Zbog izgradnje Hidroelektrane „Mratinje“ svetinja iz 16. veka morala je da bude rastavljena i preneta na novu lokaciju, zajedno sa dragocenim freskama, riznicom i svedočanstvima o srpskoj duhovnoj baštini.
Sagrađen tamo gde se planinska reka gubi pod zemljom, a stena postaje zid crkve, manastir Crna Reka čuva mošti Svetog Petra Koriškog i jedinstveno nasleđe srpskog pećinskog monaštva.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Od bogoslovskih dela i knjiga o svetiteljima do naslova posvećenih istoriji i kulturi, posetioci mogu da otkriju bogatstvo pravoslavne duhovne baštine.
Podsećajući na čuda iz Svetog pisma, veliki srpski duhovnik objašnjava šta znači glas Gospodnji na vodama i zašto su apostoli i svetitelji primer poslušnosti koju bi svaki hrišćanin trebalo da sledi.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog apostola Filipa, đakona, po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog velikomučenika Aretu. Katolička crkva obeležava spomen na Svetog Antonija Mariju Klareta, dok Jevreji proslavljaju Šabat, a muslimani nemaju veći praznik.
Pouka ruskog svetitelja ukazuje na razliku između želje da nas drugi poštede osude i spremnosti da se uz Božju pomoć uzdržimo od klevetanja, zlobe i osuđivanja bližnjih.
Manastir Dajbabe kod Podgorice, u kojem počivaju mošti Svetog Simeona Dajbabskog, spolja izgleda kao skromna crkva uz planinu, dok se unutra kriju pećinski hodnici i freske naslikane na kamenu.
U okviru pokloničkog putovanja, posetili smo manastir u podnožju Prokletija, poklonili se moštima Svetog kralja Stefana Dečanskog i upoznali se sa duhovnim i kulturnim nasleđem jedne od najznačajnijih srpskih zadužbina.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
U okviru pokloničkog putovanja, posetili smo manastir u podnožju Prokletija, poklonili se moštima Svetog kralja Stefana Dečanskog i upoznali se sa duhovnim i kulturnim nasleđem jedne od najznačajnijih srpskih zadužbina.
Na praznik Svetog apostola Tome, Teodora i Luka kreću u neobičnu avanturu koja će ih naučiti da iza tuđeg ćutanja ponekad stoji priča koju ne smemo da prekinemo pre nego što je saslušamo.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Na Miholjdan su Vuk, Teodora i Lazar krenuli tragom neobičnog pisma, a susret sa usamljenim starcem i zapuštenim voćnjakom naučio ih je da se najveće bogatstvo krije u dobroti, prijateljstvu i delima ljubavi.
Relikvijar ukrašen biserima i kristalima naručili su Stefan i Lazar Musić za manastir Novu Pavlicu, gde je počivala njihova majka Teodosija, sestra kneza Lazara.
Jerej Hrama Svetog Ilije u Mirijevu objašnjava zašto su vera i praštanje važniji od raskošne trpeze i velikih troškova i kako porodično okupljanje može da pomiri i one koji godinama ne razgovaraju.