Trodnevna manifestacija na platou ispred Hrama Svetog Marka na Tašmajdanu, od 10. do 12. juna, biće prilika za sve Beograđane i goste prestonice da uživaju u umetničkim nastupima koji će nas sve podsetiti na važnost zajedništva, porodice i tradicije.
Beograd se priprema za proslavu svoje slave - Spasovdana. Uz blagoslov patrijarha Porfirija, uvod u praznični dan počinje trodnevnom manifestacijom Spasovdanske večeri, koje će se održati od 10. do 12. juna na platou ispred Crkve Svetog Marka na Tašmajdanu. Organizaciju ove manifestacije preuzela je Kancelarija za saradnju sa mladima Srpske Pravoslavne Crkve, uz svesrdnu podršku Opštine Palilula, Hrama Svetog Marka, te Ministarstva za brigu o porodici i demografiju.
ATA Images
Devojčica anđeoskog glasa Pavlina Radovanović
Tri večeri, sa početkom u 19 časova, posetioci će imati priliku da uživaju u bogatom kulturno-umetničkom programu, koji je pažljivo osmišljen kako bi na najbolji način dočarao duh i značaj Spasovdana. U ponedeljak, 10. jun u 19 časova program će otvoriti muzički ansambl Fenečki biseri, posle čega, od 19.30 časova, slede nastupi: AKUD “Branko Krsmanović”, KUD “Despot Stefan” i AKUD “Ivo Lola Ribar”. Naredne večeri, u utorak 11. juna u 19 časova nastupiće Nikola Rokvić, a u 19.30 časova publika će imati priliku da uživa u igri članova AKUD-a “Mika Mitrović Jarac”, KUD-a “Despot Stefan” i KUD-a “Jelek” iz Vranića. Poslednje veče ove manifestacije, u sredu 12. juna, program otvara devojčica anđeoskog glasa Pavlina Radovanović, a u 19.30 je nastup KUD “Abrašević”.
https://www.abrasevicbeograd.rs/
KUD "Abrašević" svojim nastupom zatvoriće Spasovdanske večeri
Spasovdanske večeri predstavljaju jedinstvenu priliku za sve Beograđane i goste glavnog grada da se okupe, druže i uživaju u raznovrsnom programu koji spaja muziku, igru i tradiciju. Ovaj događaj je ne samo uvod u proslavu gradske slave, već i mesto susreta, zajedništva i očuvanja kulturnog nasleđa.
Kroz svetu tajnu ispovesti, razgovore, savete o molitvi i postu, duhovnik bi trebalo da pomogne čoveku da prepozna sopstvene slabosti, pobedi greh i napreduje u hrišćanskom životu.
U besedi za nedelju 18. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava šta apostol Filip nije mogao da vidi i zašto telesne oči nisu dovoljne da čovek prepozna Božije prisustvo.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog apostola Kodrata po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog Jeroteja Atinskog. Katolička crkva slave Svetog Franju Asiškog, Jevreji obeležavaju Simhat Toru, dok muslimani nemaju veliki praznik.
Jedna od pouka svetogorskog starca otkriva zašto i mali prinos pred Bogom ima posebnu vrednost kada se uz sveću setimo onih koji prolaze kroz patnju, nevolju i teške životne trenutke.
Jedan od Sedamdesetorice nije pred rimskom vlašću branio samo sebe, već je sastavio odbranu hrišćanske vere i zatražio da se vernici ne gone bez stvarne krivice.
Verni narod okupio se u porti novobeogradskog hrama, gde je patrijarh Porfirije uputio snažne poruke o veri, smirenju, radosti, pokajanju i miru, a bogat program okupio je i brojne izvođače duhovne i etno muzike.
Meštani Samaila i gosti iz okolnih gradova ispunili portu crkve Svetog Pantelejmona, uživajući u liturgiji, lomljenju slavskog kolača i programu koji su uveličali najmlađi folkloraši.
Na veliki hrišćanski praznik hram Vaznesenja Gospodnjeg u Drenovcu proslavio je jubilej dostojan večnosti – vek i po duhovnog svetla, molitve i Božje blizine, kojim je obeležen i blagosloven trenutak dirljive besede episkopa Jeroteja o večnom savezu Boga i čoveka.
Članovi Srpskog udruženja „Karađorđe“ predstavili rad na očuvanju kulturne baštine Boke Kotorske, a susret sa poglavarom Srpske pravoslavne crkve bio je prilika za zajedničko proslavljanje tradicije i istorije.
Obeležavanje godišnjice okupilo je predstavnike Srbije i Severne Makedonije, pripadnike Vojske Srbije i brojne Srbe, uz molitvu za 1.321 vojnika koji počivaju na bitoljskom vojničkom groblju.
Razgovor u Novom Sadu obuhvatio je i pitanje vrednosti koje mladi usvajaju tokom školovanja, kao i budućnost visokoškolske ustanove koja bi nosila ime prvog srpskog arhiepiskopa.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Posle razaranja 2004. godine, u Prizren su se vratili učenici, nastava i crkveno pojanje, a obnovljeni kompleks danas ponovo služi svojoj prvobitnoj nameni.
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice podignuta je na mestu za koje predanje kaže da je kneginja Milica na njemu podigla oltar u spomen na kosovske junake, a sada je dobila dar koji treba da traje generacijama.