Trodnevna manifestacija na platou ispred Hrama Svetog Marka na Tašmajdanu, od 10. do 12. juna, biće prilika za sve Beograđane i goste prestonice da uživaju u umetničkim nastupima koji će nas sve podsetiti na važnost zajedništva, porodice i tradicije.
Beograd se priprema za proslavu svoje slave - Spasovdana. Uz blagoslov patrijarha Porfirija, uvod u praznični dan počinje trodnevnom manifestacijom Spasovdanske večeri, koje će se održati od 10. do 12. juna na platou ispred Crkve Svetog Marka na Tašmajdanu. Organizaciju ove manifestacije preuzela je Kancelarija za saradnju sa mladima Srpske Pravoslavne Crkve, uz svesrdnu podršku Opštine Palilula, Hrama Svetog Marka, te Ministarstva za brigu o porodici i demografiju.
ATA Images
Devojčica anđeoskog glasa Pavlina Radovanović
Tri večeri, sa početkom u 19 časova, posetioci će imati priliku da uživaju u bogatom kulturno-umetničkom programu, koji je pažljivo osmišljen kako bi na najbolji način dočarao duh i značaj Spasovdana. U ponedeljak, 10. jun u 19 časova program će otvoriti muzički ansambl Fenečki biseri, posle čega, od 19.30 časova, slede nastupi: AKUD “Branko Krsmanović”, KUD “Despot Stefan” i AKUD “Ivo Lola Ribar”. Naredne večeri, u utorak 11. juna u 19 časova nastupiće Nikola Rokvić, a u 19.30 časova publika će imati priliku da uživa u igri članova AKUD-a “Mika Mitrović Jarac”, KUD-a “Despot Stefan” i KUD-a “Jelek” iz Vranića. Poslednje veče ove manifestacije, u sredu 12. juna, program otvara devojčica anđeoskog glasa Pavlina Radovanović, a u 19.30 je nastup KUD “Abrašević”.
https://www.abrasevicbeograd.rs/
KUD "Abrašević" svojim nastupom zatvoriće Spasovdanske večeri
Spasovdanske večeri predstavljaju jedinstvenu priliku za sve Beograđane i goste glavnog grada da se okupe, druže i uživaju u raznovrsnom programu koji spaja muziku, igru i tradiciju. Ovaj događaj je ne samo uvod u proslavu gradske slave, već i mesto susreta, zajedništva i očuvanja kulturnog nasleđa.
Beseda Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za nedelju 14. sedmice po Duhovima donosi snažnu poruku o krotosti, milosti i istini koja ne mora da bude izgovorena glasno da bi promenila čoveka.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog sveštenomučenika Evtiha po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležava Čudo Svetog arhangela Mihaila u Kolosima. Katolička crkva obeležava 23. nedelju kroz godinu, dok je u jevrejskom kalendaru 24. elul, a muslimani nemaju veliki islamski praznik.
Posle pada mnogi dugo nose teret krivice i teško prihvataju da im je oprošteno. Svetitelj iz Egine podseća na razliku između iskrenog pokajanja i samokažnjavanja i nudi poruku koja donosi drugačiji pogled na milost.
Sakralni objekat koji je u 19. veku bio jedno od važnih mesta opismenjavanja vozućkog kraja ponovo će dobiti svoju ulogu u okviru svetinje, zahvaljujući zajedništvu Crkve i vernog naroda.
Na veliki hrišćanski praznik hram Vaznesenja Gospodnjeg u Drenovcu proslavio je jubilej dostojan večnosti – vek i po duhovnog svetla, molitve i Božje blizine, kojim je obeležen i blagosloven trenutak dirljive besede episkopa Jeroteja o večnom savezu Boga i čoveka.
Na svečanoj ceremoniji u prisustvu patrijarha Porfirija i visokih zvanica, KUD „Abrašević“ je za svoj neizmerni, 120 godina dug doprinos očuvanju kulturnog identiteta srpskog naroda, primio visoko crkveno priznanje, obasjavši manifestaciju Spasovdanske večeri duhom i umetnošću.
Sakralni objekat koji je u 19. veku bio jedno od važnih mesta opismenjavanja vozućkog kraja ponovo će dobiti svoju ulogu u okviru svetinje, zahvaljujući zajedništvu Crkve i vernog naroda.
Obnova skita Svetog Vasilija na hilandarskom pristaništu i više od decenije pomoći manastiru Hilandaru bili su među najvažnijim razlozima za odlikovanje Marka Ivića Ordenom Svetog Save.
Najviše crkveno odlikovanje Eparhije šumadijske uručeno je direktoru Instituta za srce i krvne sudove "Dedinje" u znak zahvalnosti za ljubav prema sveštenstvu, monaštvu i vernom narodu.
Obnova skita Svetog Vasilija na hilandarskom pristaništu i više od decenije pomoći manastiru Hilandaru bili su među najvažnijim razlozima za odlikovanje Marka Ivića Ordenom Svetog Save.
Kukuruzno brašno, mleko i sitan sir dovoljni su za pripremu jednostavnog jela koje se spremalo kada je crkveni tipik dozvoljavao mrsnu hranu, a neobično ime dobilo je po načinu na koji se brašno ponaša dok se kuva.