ČITANJE BIBLIJE ZA 2. APRIL: Odlomak iz Svetog pisma za sredu pete sedmice Velikog posta
"Gle, postideće se i posramiće svi koji se ljute na tebe; biće kao ništa i izginuće protivnici tvoji".
Kroz priču o slepcu koji je progledao, Sveti Teofan Zatvornik nas šestu nedelju posle Vaskrsa podseća kako prostodušnost vere nadmašuje knjišku učenost.
Spori se prostota vere sa lukavim neverjem. Prišavši slepcu koji je progledao, vera je prosvetila i njegove umne oči, te je on jasno ugledao istinu. Gledajte kako je kod njega sve logično. Pitaju ga: “Šta ti kažeš o onome koji ti je dao vid?” Prorok je odgovorio je on, tj. poslanik božiji, ispunjen čudotvornom silom. Neprotivrečan i ispravan zaključak. Međutim, knjiška obrazovanost neće da vidi tu ispravnost i hoće da se ukloni od njenih posledica.
- Pošto joj to nije uspelo, ona se obraća neknjiškoj prostoti svojim predlogom: “Podaj slavu Bogu. Mi znamo da je onaj čovek grešan”. Ali, prostota vere ne ume da poveže grešnost i čudotvorstvo, te otvoreno izražava: “Je li grešan ne znam. Jedno znam, da ja bejah slep, a sada vidim”. Šta je moguće reći protiv takve reči? Međutim, logika nevernika je uporna i pri svoj očevidnosti se ne stidi da tvrdi da ne zna odakle je onaj koji je otvorio oči slepome. U tome i jeste čudo, govori im zdrava logika vere, što vi ne znate otkuda je, a on otvori oči moje. A znamo da Bog ne sluša grešnike; nego ako ko Boga poštuje i volju njegovu tvori, toga sluša. Otkako je veka nije se čulo da iko otvori oči rođenome slepcu. Kad on ne bi bio od Boga, ne bi mogao ništa činiti. Reklo bi se, posle ovoga ništa drugo nije ostajalo nego da se prekloni glava pod silom ispravnog zaključka. Međutim, knjiška učenost ne može da trpi zdravu logiku vere, i zato ga isteraše… Pa, pođi onda da dokazuješ istinu vere onima kod kojih se um iskvario od upornosti neverja. Nevernici svih vremena su ljudi istog kroja.
Strah Božiji nije nešto spoljašnje – on već postoji u tebi, ali je zaglušen. Evo kako da ga probudiš i pronađeš put do istinskog bogougodnog života.
U svojoj knjizi, 33. četvrtka po Pedesetnici, Sveti Teofan Zatvornik otkriva duboku mudrost koja se krije u malim činovima i unutrašnjim namerama, pokazujući da je srce odlučujući faktor u Božijoj oceni.
Sveti Teofan Zatvornik u svojoj knjizi nas 33. ponedeljka po Pedesetnici, upućuje na unutrašnju lepotu duše: Složi iz svih ovih krasota, kao iz nekakvih delova, jedno duhovno telo, i imaćeš velelepni lik skrivenog čoveka srca.
Sveti Teofan Zatvornik u svojoj knjizi za 32. petak po Pedesetnici poziva vernike da se ne zadovolje samo prihvatanjem milosti, već da u svakodnevnom životu ulažu napor, razvijaju vrline i nastoje da žive po Božjem obličju, kako bi zaista postali sposobni da uđu u Carstvo nebesko.
"Gle, postideće se i posramiće svi koji se ljute na tebe; biće kao ništa i izginuće protivnici tvoji".
Iako mnogi veruju da crveni konac štiti od zlih sila, ruski naučnik tvrdi da nas duboka duhovna dimenzija ovog okultnog simbola može odvesti na pogrešan put.
Ukrajinske vlasti nasilno ušle u hram, uklonile mošti svetitelja i izazvale međunarodne reakcije. Zahtev upućen UN-u – hoće li svetska zajednica zaštititi ovo pravoslavno nasleđe?
Vodu su brzinski vadili iz tog kanala, koji se nalazio oko crkve, kako ne bi ušla u svetinju.
Uzbudljive vesti za filmske fanove i poštovaoce kontroverznog hita „Stradanje Hristovo“!
Na svakom od elemenata igre stoji opis koliko poena nosi, kao i koje su sposobnosti karte u samoj igri.
Primećujući teške okolnosti u kojima ljudi odrastaju, kao i ekonomsku krizu, mati Serafima dodaje da je svaki novi dan i mala uspešna borba dokaz postojanja heroja današnjice.
Svetinja podignuta na mestu stradanja, postaje simbol molitve i sabornosti – mitropolit kruševački osveštao poslednji krst, a prve liturgije uskoro će odjeknuti sa Bagdale.
Nekada simbol topline bakine kuhinje, danas duhovna gozba i u dane posta – sa suvim voćem, orasima i medom, sutlijaš ostaje poslastica koja spaja prošlost i sadašnjost, podsećajući nas na lepotu jednostavnih darova.
Verski kalendar Srpske pravoslavne crkve za četvrti mesec 2025. leta Gospodnjeg, s detaljima o postu, slavama i danima posvećenim svetiteljima.
Nakon cenzurisanja božićnih čestitki i dekoracija, još jedan veliki hrišćanski praznik postaje meta političke korektnosti – britanska škola otkazala proslavu praznika Vaskrsenja Hristovog, dok se širom Evrope beleže slični slučajevi potiskivanja hrišćanskih tradicija pod plaštom neutralnosti.