Kroz priču o slepcu koji je progledao, Sveti Teofan Zatvornik nas šestu nedelju posle Vaskrsa podseća kako prostodušnost vere nadmašuje knjišku učenost.
Spori se prostota vere sa lukavim neverjem. Prišavši slepcu koji je progledao, vera je prosvetila i njegove umne oči, te je on jasno ugledao istinu. Gledajte kako je kod njega sve logično. Pitaju ga: “Šta ti kažeš o onome koji ti je dao vid?” Prorok je odgovorio je on, tj. poslanik božiji, ispunjen čudotvornom silom. Neprotivrečan i ispravan zaključak. Međutim, knjiška obrazovanost neće da vidi tu ispravnost i hoće da se ukloni od njenih posledica.
Pixabay
Snaga vere i molitve
- Pošto joj to nije uspelo, ona se obraća neknjiškoj prostoti svojim predlogom: “Podaj slavu Bogu. Mi znamo da je onaj čovek grešan”. Ali, prostota vere ne ume da poveže grešnost i čudotvorstvo, te otvoreno izražava: “Je li grešan ne znam. Jedno znam, da ja bejah slep, a sada vidim”. Šta je moguće reći protiv takve reči? Međutim, logika nevernika je uporna i pri svoj očevidnosti se ne stidi da tvrdi da ne zna odakle je onaj koji je otvorio oči slepome. U tome i jeste čudo, govori im zdrava logika vere, što vi ne znate otkuda je, a on otvori oči moje. A znamo da Bog ne sluša grešnike; nego ako ko Boga poštuje i volju njegovu tvori, toga sluša. Otkako je veka nije se čulo da iko otvori oči rođenome slepcu. Kad on ne bi bio od Boga, ne bi mogao ništa činiti. Reklo bi se, posle ovoga ništa drugo nije ostajalo nego da se prekloni glava pod silom ispravnog zaključka. Međutim, knjiška učenost ne može da trpi zdravu logiku vere, i zato ga isteraše… Pa, pođi onda da dokazuješ istinu vere onima kod kojih se um iskvario od upornosti neverja. Nevernici svih vremena su ljudi istog kroja.
Od promocija i predavanja do liturgije i svečane litije, višednevni program donosi bogat sadržaj i centralne događaje koji svake godine okupljaju veliki broj posetilaca.
U "Srbskom kuvaru" monaha manastira Krušedol čuva se neobična manastirska verzija jela koja spaja krompir, jabuku i beli mrs u ukus koji i danas iznenađuje, a nastala je u danima kada post nije bio strog.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
U subotu sedme sedmice po Vaskrsu, ruski svetitelj podseća da je molitva za upokojene čin ljubavi koji osvećuje i nas same: „Ne olenji se da na svakoj molitvi pominješ sve otišle oce i braću našu…”
U vremenu kompromisa i površne duhovnosti,ruski svetitelj opominje da bez prave vere – Hristove, jedinosušne sa Ocem – nema Crkve, nema hrišćanstva. Njegova poruka za šestu nedelju po Vaskrsu odzvanja snagom večne istine.
U izuzetnoj pouci za nedelju pete sedmice po Vaskrsu, ruski svetitelj otkriva večiti sukob između proste vere i lukavog neverja, kroz priču o čoveku koji je video svetlost i očima i srcem.
U Sabornom hramu Hristovog Vaskrsenja služena zaupokojena liturgija za Jovana Kneževića, uz prisustvo mitropolita Joanikija i brojnih vernika; emotivni oproštaj nastavljen molitvom i ispraćajem ka manastiru Kosijerevo.
Eparhija zagrebačko-ljubljanska ne ostavlja prostor za relativizaciju – traži odgovornost, upozorava na posledice i ukazuje da je pogođeno nešto mnogo dublje od same svetinje
Dobrun kod Višegrada krije priču o monasima, carevima, razaranjima i obnovama koje prkose vremenu, mesto gde se slojevi istorije ne čitaju, nego osećaju pod nogama i u tišini zidova.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobnog Teodora Sikeota po starom i Svetu velikomučenicu Irinu po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svetog Pelegrina, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Od biblijskih priča do savremenih platformi, šiduhim (provodadžija) pokazuje kako se vera, porodica i potraga za partnerom prepliću u sistemu u kojem se svaka veza vidi kao više od slučajnosti.