ČEMU SE MOGU NADATI ONI KOJI SUTRAŠNJI ĐURĐEVDAN PROSLAVE MRSNO?! Otac Ivan sve objasnio u nekoliko reči!
Post se ne ukida zbog slave.
Staro, pomalo zaboravljeno jelo koje potiče iz planinskih predela Zapadne Srbije, okrepljuje organizam posle težih fizičkih poslova, a svojim mirisom i ukusom budi duh prošlosi i bezbrižnih vremena.
Sastojci:
6 kriški slanine
1 glavica crnog luka
3 čena belog luka
3 kašike brašna
4 šolje pilećeg bujona
1½ šolja mleka
½ šolje pavlake
1,4 kg krompira
1½ kašičica soli
¼ kašičice mlevenog crnog bibera
⅓ šolje kisele pavlake
1 šolja rendanog sira
Za dekoraciju:
seckani mladi luk
komadići slanine
kisela pavlaka
Priprema:
Dodajte slaninu u veliki lonac ili šerpu i pržite na srednje jakoj vatri dok ne postane hrskava. Sklonite slaninu na tanjir obložen papirom za pečenje i ostavite je sa strane. Ostavite masnoću od slanine u loncu, pa dodajte seckani luk i pržite dok ne omekša. Dodajte seckani beli luk i pržite još 30 sekundi. Umešajte brašno i ostavite ga da se prži oko 2-3 minuta, pa sipajte pileći bujon, mleko i pavlaku. Dodajte krompir iseckan na kockice, so i biber. Kuvajte, povremeno mešajući, dok krompir ne omekša. Isključite ringlu i štapnim mikserom izmiksate čorbu dok ne postane glatka, ali neka ostanu komadići krompira. Dodajte preostale sastojke, i dalje držite isključenu ringlu, umešajte kiselu pavlaku i rendani sir. Sipajte u činije, pa u svaku po vrhu dodajte malo pavlake i komadiće hrskave slanine. Poslužite toplo sa dodacima po izboru.

Jelo koje su s ljubavlju spremale naše bake sada se vraća na trpeze, donoseći toplinu doma i ukus detinjstva, savršen je obrok u siropusnoj nedelji.
Saznajte kako da pripremite jelo koje je nekada bilo nezaobilazno na slavskim trpezama i nedeljnim porodičnim ručkovima, a danas predstavlja pravo kulinarsko blago.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
Ova tradicionalna pita sa mesom i sušenom ovčetinom krasila je nedeljne trpeze u planinskim domaćinstvima, šireći miris koji budi uspomene i donosi osećaj zajedništva.
U "Srbskom kuvaru" monaha manastira Krušedol čuva se neobična manastirska verzija jela koja spaja krompir, jabuku i beli mrs u ukus koji i danas iznenađuje, a nastala je u danima kada post nije bio strog.
Jednostavno jelo od krompira, luka i pirinča, obogaćeno kobasicom, koje se sprema bez mnogo muke, a donosi pun domaći ukus i miris nedeljnog ručka kakav se nekada podrazumevao.
Bakina sveska otkriva recept koji se priprema za manje od sat vremena, savršen za nedeljna okupljanja i neočekivane goste koji dolaze baš kada kuća najlepše miriše.
Poslastica koja se ne jede na brzinu – prhka osnova od oraha i lagani šne od belanaca stvaraju desert koji opstaje danima i vraća duh porodičnih okupljanja.
Maramice ostaju na ovom mestu sedam dana, a zatim se zakopavaju i muka večno ostaje u zemlji.
U Sabornom hramu Hristovog Vaskrsenja služena zaupokojena liturgija za Jovana Kneževića, uz prisustvo mitropolita Joanikija i brojnih vernika; emotivni oproštaj nastavljen molitvom i ispraćajem ka manastiru Kosijerevo.
Eparhija zagrebačko-ljubljanska ne ostavlja prostor za relativizaciju – traži odgovornost, upozorava na posledice i ukazuje da je pogođeno nešto mnogo dublje od same svetinje
Dobrun kod Višegrada krije priču o monasima, carevima, razaranjima i obnovama koje prkose vremenu, mesto gde se slojevi istorije ne čitaju, nego osećaju pod nogama i u tišini zidova.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobnog Teodora Sikeota po starom i Svetu velikomučenicu Irinu po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svetog Pelegrina, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Od biblijskih priča do savremenih platformi, šiduhim (provodadžija) pokazuje kako se vera, porodica i potraga za partnerom prepliću u sistemu u kojem se svaka veza vidi kao više od slučajnosti.
Duhovna pouka shiarhimandrita Kirila Pavlova otkriva zašto spoljašnje kajanje bez unutrašnjeg preobražaja i oproštaja prema bližnjem gubi svoju duhovnu težinu.