Staro, pomalo zaboravljeno jelo koje potiče iz planinskih predela Zapadne Srbije, okrepljuje organizam posle težih fizičkih poslova, a svojim mirisom i ukusom budi duh prošlosi i bezbrižnih vremena.
Sastojci:
6 kriški slanine
1 glavica crnog luka
3 čena belog luka
3 kašike brašna
4 šolje pilećeg bujona
1½ šolja mleka
½ šolje pavlake
1,4 kg krompira
1½ kašičica soli
¼ kašičice mlevenog crnog bibera
⅓ šolje kisele pavlake
1 šolja rendanog sira
Za dekoraciju:
seckani mladi luk
komadići slanine
kisela pavlaka
Freepik
Hrskava slanina ovom tradicionalnom jelu daje posebnu draž
Priprema:
Dodajte slaninu u veliki lonac ili šerpu i pržite na srednje jakoj vatri dok ne postane hrskava. Sklonite slaninu na tanjir obložen papirom za pečenje i ostavite je sa strane. Ostavite masnoću od slanine u loncu, pa dodajte seckani luk i pržite dok ne omekša. Dodajte seckani beli luk i pržite još 30 sekundi. Umešajte brašno i ostavite ga da se prži oko 2-3 minuta, pa sipajte pileći bujon, mleko i pavlaku. Dodajte krompir iseckan na kockice, so i biber. Kuvajte, povremeno mešajući, dok krompir ne omekša. Isključite ringlu i štapnim mikserom izmiksate čorbu dok ne postane glatka, ali neka ostanu komadići krompira. Dodajte preostale sastojke, i dalje držite isključenu ringlu, umešajte kiselu pavlaku i rendani sir. Sipajte u činije, pa u svaku po vrhu dodajte malo pavlake i komadiće hrskave slanine. Poslužite toplo sa dodacima po izboru.
U vremenu u kojem se sve češće gubi osećaj za meru, pouka ruskog svetitelja nas podseća da izbor društva nije nevažna odluka, već duhovna prekretnica koja može čoveka voditi ka uzdizanju ili ka postepenom unutrašnjem padu.
Više od 163.000 putnika krenulo je ka svetogorskim manastirima za manje od šest meseci, ali se iza povećanog interesovanja kriju velike promene među poklonicima i višegodišnji problemi sa prevozom gostiju.
U autorskom tekstu koji prenosimo u celosti, otac Evsevije Meandžija kroz istorijske činjenice i crkveno predanje osvetljava duboke razlike u poimanju pokloničkih putovanja u Pravoslavnoj i Katoličkoj crkvi.
Manastir Svetih arhangela, zadužbina cara Stefana Dušana podignuta između 1343. i 1352. godine, bio je jedno od najznačajnijih duhovnih središta srednjovekovne Srbije i njegovo poslednje počivalište.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Saznajte kako da pripremite jelo koje je nekada bilo nezaobilazno na slavskim trpezama i nedeljnim porodičnim ručkovima, a danas predstavlja pravo kulinarsko blago.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
Ova tradicionalna pita sa mesom i sušenom ovčetinom krasila je nedeljne trpeze u planinskim domaćinstvima, šireći miris koji budi uspomene i donosi osećaj zajedništva.
Neobičan specijalitet iz starih monaških rukopisa pokazuje da su manastirske kuhinje nekada bile mesta u kojima su nastajali iznenađujuće zanimljivi ukusi.
Devetogodišnji Marko i njegova majka, u blagoslovenom stanju, stajali su u redu pred svetinjom, a onda je dečak napustio kolonu da pomogne nepoznatom detetu koje je plakalo.
U crkvi Uspenja Presvete Bogorodice jubilej je proslavljen kroz liturgiju, zvuke hilandarskih pojaca i sabranje koje je pokazalo duboku vezu ovog prostora sa svetogorskim nasleđem i živim predanjem Crkve.
Zašto zlo često izgleda privlačno, kako nas obmanjuje obećanjima i zbog čega čak i ono što deluje kao dobro može da donese tragediju, objašnjava sveštenik Andrej Tkačov u svojoj knjizi "Ne boj se, samo veruj".
Tumačeći reči Svetog pisma, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o srcu kao mestu iz kojeg izlaze čovekove misli, dela i osećanja, ali i kao prostoru u kojem prebiva Božija blagodat.