Staro, pomalo zaboravljeno jelo koje potiče iz planinskih predela Zapadne Srbije, okrepljuje organizam posle težih fizičkih poslova, a svojim mirisom i ukusom budi duh prošlosi i bezbrižnih vremena.
Sastojci:
6 kriški slanine
1 glavica crnog luka
3 čena belog luka
3 kašike brašna
4 šolje pilećeg bujona
1½ šolja mleka
½ šolje pavlake
1,4 kg krompira
1½ kašičica soli
¼ kašičice mlevenog crnog bibera
⅓ šolje kisele pavlake
1 šolja rendanog sira
Za dekoraciju:
seckani mladi luk
komadići slanine
kisela pavlaka
Freepik
Hrskava slanina ovom tradicionalnom jelu daje posebnu draž
Priprema:
Dodajte slaninu u veliki lonac ili šerpu i pržite na srednje jakoj vatri dok ne postane hrskava. Sklonite slaninu na tanjir obložen papirom za pečenje i ostavite je sa strane. Ostavite masnoću od slanine u loncu, pa dodajte seckani luk i pržite dok ne omekša. Dodajte seckani beli luk i pržite još 30 sekundi. Umešajte brašno i ostavite ga da se prži oko 2-3 minuta, pa sipajte pileći bujon, mleko i pavlaku. Dodajte krompir iseckan na kockice, so i biber. Kuvajte, povremeno mešajući, dok krompir ne omekša. Isključite ringlu i štapnim mikserom izmiksate čorbu dok ne postane glatka, ali neka ostanu komadići krompira. Dodajte preostale sastojke, i dalje držite isključenu ringlu, umešajte kiselu pavlaku i rendani sir. Sipajte u činije, pa u svaku po vrhu dodajte malo pavlake i komadiće hrskave slanine. Poslužite toplo sa dodacima po izboru.
Svetitelj i pisac iz 19. veka uči nas da bol koji nanosimo drugima ne ostaje samo kod njih, već se vraća u našu dušu – i da samo pažljivo življenje donosi istinski mir.
Rođena u selu Selogražde kod Prizrena, mati Evgenija je ceo život posvetila manastirima i molitvi, ostavljajući neizbrisiv trag u Pokajnici i u srcima vernika.
Posle dvostrukog ubistva u selu na jugu Krita, meštani govore o ukletom nasleđu, kletvama i molitvama za oproštaj, dok se senka novih sukoba nadvila nad ovim mestom.
U prestonici SAD slavilo se kao u srcu Srbije – liturgija, pesma, kolo i molitva spojili su verni narod u crkvi Svetog Luke, dok je freska Presvete Bogorodice „Širšaja nebesa“ postala simbol duhovnog mosta između otadžbine i dijaspore.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Saznajte kako da pripremite jelo koje je nekada bilo nezaobilazno na slavskim trpezama i nedeljnim porodičnim ručkovima, a danas predstavlja pravo kulinarsko blago.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
Ova tradicionalna pita sa mesom i sušenom ovčetinom krasila je nedeljne trpeze u planinskim domaćinstvima, šireći miris koji budi uspomene i donosi osećaj zajedništva.
Starinski recept iz vremena kada domaćice pravile đakonije isključivo od prirodnih sastojaka – kremasti sir, mirisna mirođija i nežna šargarepa spajaju se u predjelo koje oduševljava i oči i nepca, idealno za porodicu i goste.
Od nekoliko jednostavnih sastojaka nastaje prava riznica ukusa – od kokos kiflica do išlera i kolača s orasima i rumom, koji donose onaj neponovljivi osećaj topline domaćih, s ljubavlju pripremljenih kolača.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
Sabrani verni narod zajedno sa državnim zvaničnicima u tišini i molitvi odali poštovanje stradalima dok su patrijarhove reči o miru i jedinstvu dirnule srca svih prisutnih.
Uz nekoliko sastojaka i malo strpljenja, svaka domaćica može da oblikuje ruže, listiće i cvetove od testa koji će slavski kolač pretvoriti u istinski simbol vere, lepote i porodičnog blagoslova.
Na blagoslovenom mestu gde se spajaju Dunav i Sava, patrijarh srpski služio je liturgiju i predvodio litiju do kapele Svete Petke, pozvavši vernike da se saberu u veri i Hristovu reč postave kao temelj života.
Od molitava za zdravlje i porodičnu sreću do isceljenja koja se prepričavaju generacijama — žene širom Srbije svedoče kako im je Sveta Petka vratila snagu, veru i mir u srcu.
Postavljen prvi deo krsta na vrh centralne kule Isusa Hrista – bazilika Sagrada Familija sada je visoka 162,91 metar, a do 2026. dostizaće 172 metra, kada će biti dovršena u čast stogodišnjice smrti Antonija Gaudija.