OVO SU DVE STVARI KOJE KRADU RADOST I RAZARAJU LJUDE! Mati Gavrilija o tajni srećnog života čak i onda kad nam se čini da se SVE RUŠI!
Ono što je bilo ne može se promeniti, a ono što će biti nije u ljudskim rukama.
Staro, pomalo zaboravljeno jelo koje potiče iz planinskih predela Zapadne Srbije, okrepljuje organizam posle težih fizičkih poslova, a svojim mirisom i ukusom budi duh prošlosi i bezbrižnih vremena.
Sastojci:
6 kriški slanine
1 glavica crnog luka
3 čena belog luka
3 kašike brašna
4 šolje pilećeg bujona
1½ šolja mleka
½ šolje pavlake
1,4 kg krompira
1½ kašičica soli
¼ kašičice mlevenog crnog bibera
⅓ šolje kisele pavlake
1 šolja rendanog sira
Za dekoraciju:
seckani mladi luk
komadići slanine
kisela pavlaka
Priprema:
Dodajte slaninu u veliki lonac ili šerpu i pržite na srednje jakoj vatri dok ne postane hrskava. Sklonite slaninu na tanjir obložen papirom za pečenje i ostavite je sa strane. Ostavite masnoću od slanine u loncu, pa dodajte seckani luk i pržite dok ne omekša. Dodajte seckani beli luk i pržite još 30 sekundi. Umešajte brašno i ostavite ga da se prži oko 2-3 minuta, pa sipajte pileći bujon, mleko i pavlaku. Dodajte krompir iseckan na kockice, so i biber. Kuvajte, povremeno mešajući, dok krompir ne omekša. Isključite ringlu i štapnim mikserom izmiksate čorbu dok ne postane glatka, ali neka ostanu komadići krompira. Dodajte preostale sastojke, i dalje držite isključenu ringlu, umešajte kiselu pavlaku i rendani sir. Sipajte u činije, pa u svaku po vrhu dodajte malo pavlake i komadiće hrskave slanine. Poslužite toplo sa dodacima po izboru.

Jelo koje su s ljubavlju spremale naše bake sada se vraća na trpeze, donoseći toplinu doma i ukus detinjstva, savršen je obrok u siropusnoj nedelji.
Sa nežnom korom, žutom glazurom i bogatim filom od čokolade i oraha, ovaj provereni recept donosi ukus kolača koji je nekada krasio svečane trpeze.
Ova puta iz južnjačke kuhinje osvaja jednostavnošću i posebnim načinom pripreme: testo se seče pre pečenja, a nekoliko domaćih sastojaka pretvara je u ukusan obrok za porodičnu trpezu.
Ova poslastica nekada je često krasila porodične trpeze, a recept koji se prenosio generacijama i danas čuva ukus domaće kuhinje.
Bez kiselog kupusa i bez komplikovanja, ova letnja varijanta tradicionalnog specijaliteta donosi bogat ukus uz sveže povrće, paradajz, začine i nezaobilaznu aromu pečenja u rerni.
Dok se sa roditeljima pripremaju za odlazak kod kumova na slavu, Stefan i Uroš kreću u potragu za tajnom koja vodi do najvećeg blaga.
Mnogi koji prolaze kroz Himaru zastaju da se pomole, zapale sveću i odaju poštovanje svetitelju čiji je život bio posvećen služenju Bogu i narodu.
Na mestu gde je Stefan Uroš IV Dušan Nemanjić prvobitno sahranjen, nakon manastirske slave služen je parastos prvom srpskom caru.
U porti manastira, nakon svete arhijerejske liturgije episkopa Teodosija, održan je program posvećen srpskoj kulturi i tradiciji, a umetnici su pesmom podsetili na duhovno nasleđe Kosova i Metohije.
Veliki grčki svetitelj objašnjava da nevolje nisu samo teret koji čovek nosi, već trenutci u kojima se otkrivaju skrivene slabosti, jača vera i pronalazi dublji smisao stradanja.
Praznik Svete Marije Magdaline posebno se proslavlja u Simonopetri, jer se u ovom manastiru čuva njena sveta ruka, pred kojom se vekovima mole pravoslavni vernici.
Potpisnici peticije tvrde da su potezi ukrajinskih vlasti prema Ukrajinskoj pravoslavnoj crkvi razlog zbog kojeg smatraju da priznanje predsedniku Ukrajine nije primereno jednom pravoslavnom pokloničkom mestu.