Ova svetinja, koja je spaljena 1941. godine, vaskrsla je kao simbol obnove i vere, osvetljena blagoslovom Božijim i molitvama episkopa bihaćko-petrovačkog, koji je posle bogosluženja posetio stratište „Crno Jezero“, odajući počast mučenički postradalim Srbima.
Na praznik Svetih Kirika i Julite, episkop bihaćko-petrovački Sergije posetio je selo Gorinju pored Bosanske Krupe, gde je osveštao obnovljeni Hram Svetih apostola Petra i Pavla. Ovaj hram, spaljen u strahotama 1941. godine, sada je vaskrsao kao simbol obnove i vere, osvetljen blagoslovom Božijim i molitvama episkopa Sergija.
Vladiki Sergiju sasluživali su arhimandrit Varnava, sveštenstvo i đakonstvo. Doček ispred hrama bio je svečan i pun topline, a starešina ove svetinje, protoprezviter Alen Marić, pozdravio je episkopa i prisutno sveštenstvo srdačnom besedom, izražavajući radost i zahvalnost za ovaj svečani čin.
SPC
Vladika Sergije
U svojoj nadahnutoj besedi nakon osvećenja, episkop Sergije istakao je značaj obnove svetinja koje simbolizuju obnavljanje i vaskrsenje života:
- Ove svetinje nisu samo spomenici prošlosti, već i znakovi nade za budućnost,“ naglasio je episkop, pozivajući sabrani narod da čuvaju i neguju svoju veru i tradiciju.
Kumovi novoosveštanog hrama, Sretko i Uroš Karić, ponosno su prisustvovali ovom svetom činu, dok su po završetku svete liturgije, koja je usledila nakon osvećenja, dodeljena priznanja i pohvalnice dobrotvorima koji su doprineli obnovi hrama.
SPC
Vladika bihaćko-petrovački Sergije
Istog dana, vladika Sergije je posetio stratište „Crno jezero“, mesto mučeničke smrti oko dve hiljade Srba iz Krupe i okoline 1941. godine. U znak sećanja na te tragične događaje, episkop je sa tugom u srcu pomenuo hrabrost Ilije Studena i šestorice drugih koji su, bacivši se u reku Unu, uspeli da spasu svoje živote od sigurne smrti.
Ovaj dan, obeležen svečanostima i sećanjima, ponovo je ujedinio narod oko vere i nade, dok je Hram Svetih apostola Petra i Pavla u Gorinji zablistao novim sjajem, kao simbol duhovnosti koja traje i obnavlja se kroz vekove.
Pripremljen po recepturi hilandarskih monaha, krompir pokazuje kako se od vode, paradajza i krompira dobija toplo, zasitno jelo koje nosi ukus monaške jednostavnosti i postne svakodnevice.
U besedi za ponedeljak 6. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zašto greh nikada nije razlog za divljenje i zbog čega je sažaljenje jedini ispravan odgovor na tuđu duhovnu nesreću.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Predsednik Saveza Srba iz regiona upozorava da nije reč o administrativnoj grešci, već o sistemskom mehanizmu kojim se, preko zakona i katastra, nastavlja progon preostalih pravoslavaca.
Na praznik Nerukotvorenog obraza Gospodnjeg, episkop bihaćko-petrovački predvodio je svetu Liturgiju u manastiru gde pedesetak preostalih meštana i raseljeni sa svih strana sveta zajedno obnavljaju hram, konak i nadu za budućnost sela.
U zemlji u kojoj su vekovima zajedno živeli Srbi, Bošnjaci i Hrvati, episkop bihaćko-petrovački upućuje snažan apel za mir i međusobno poštovanje, podsećajući da su prošlost i budućnost svih naroda neraskidivo povezane.
Uz prisustvo najviših zvaničnika i duhovnih vođa predstavljeno delo koje svedoči o bogatoj kulturnoj i duhovnoj baštini Srba u Sarajevu od 1468. do 1941. godine.
Između Brankovića i Dositeja, između fresaka i moštiju svetitelja, Novo Hopovo čuva priču o vekovima u kojima su se vera, umetnost i istorija ispisivale na istom mestu i još uvek traju u tišini fruškogorskih padina.
Manastir Žiča, koji je Sveti Sava izabrao za sedište prve srpske arhiepiskopije, mnogo je više od mesta molitve: u njegovim zidovima oblikovala se duhovna ideja Srbije, krunisani su vladari i ispisivane stranice istorije
Manastir Svetih arhangela, zadužbina cara Stefana Dušana podignuta između 1343. i 1352. godine, bio je jedno od najznačajnijih duhovnih središta srednjovekovne Srbije i njegovo poslednje počivalište.
Jedanaestogodišnji dečak i njegova sestra pronašli su na staroj hartiji poruku koja otkriva da najveća vrednost svakog talenta nije u aplauzu, već u dobru koje njime činimo drugima.
Na mestu gde se čuva sećanje na Kosovsku bitku služen je pomen knezu Lazaru i kosovskim mučenicima, dok su završetak okupljanja obeležila privođenja posle intervencije Kosovske policije.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetu mučenicu Agripinu po starom i Prepodobnog Sisoja Velikog po novom kalendaru. Katolička crkva obeležava spomendan Svete Marije Goreti, a muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Jedanaestogodišnji dečak i njegova sestra pronašli su na staroj hartiji poruku koja otkriva da najveća vrednost svakog talenta nije u aplauzu, već u dobru koje njime činimo drugima.