Ova svetinja, koja je spaljena 1941. godine, vaskrsla je kao simbol obnove i vere, osvetljena blagoslovom Božijim i molitvama episkopa bihaćko-petrovačkog, koji je posle bogosluženja posetio stratište „Crno Jezero“, odajući počast mučenički postradalim Srbima.
Na praznik Svetih Kirika i Julite, episkop bihaćko-petrovački Sergije posetio je selo Gorinju pored Bosanske Krupe, gde je osveštao obnovljeni Hram Svetih apostola Petra i Pavla. Ovaj hram, spaljen u strahotama 1941. godine, sada je vaskrsao kao simbol obnove i vere, osvetljen blagoslovom Božijim i molitvama episkopa Sergija.
Vladiki Sergiju sasluživali su arhimandrit Varnava, sveštenstvo i đakonstvo. Doček ispred hrama bio je svečan i pun topline, a starešina ove svetinje, protoprezviter Alen Marić, pozdravio je episkopa i prisutno sveštenstvo srdačnom besedom, izražavajući radost i zahvalnost za ovaj svečani čin.
SPC
Vladika Sergije
U svojoj nadahnutoj besedi nakon osvećenja, episkop Sergije istakao je značaj obnove svetinja koje simbolizuju obnavljanje i vaskrsenje života:
- Ove svetinje nisu samo spomenici prošlosti, već i znakovi nade za budućnost,“ naglasio je episkop, pozivajući sabrani narod da čuvaju i neguju svoju veru i tradiciju.
Kumovi novoosveštanog hrama, Sretko i Uroš Karić, ponosno su prisustvovali ovom svetom činu, dok su po završetku svete liturgije, koja je usledila nakon osvećenja, dodeljena priznanja i pohvalnice dobrotvorima koji su doprineli obnovi hrama.
SPC
Vladika bihaćko-petrovački Sergije
Istog dana, vladika Sergije je posetio stratište „Crno jezero“, mesto mučeničke smrti oko dve hiljade Srba iz Krupe i okoline 1941. godine. U znak sećanja na te tragične događaje, episkop je sa tugom u srcu pomenuo hrabrost Ilije Studena i šestorice drugih koji su, bacivši se u reku Unu, uspeli da spasu svoje živote od sigurne smrti.
Ovaj dan, obeležen svečanostima i sećanjima, ponovo je ujedinio narod oko vere i nade, dok je Hram Svetih apostola Petra i Pavla u Gorinji zablistao novim sjajem, kao simbol duhovnosti koja traje i obnavlja se kroz vekove.
Sabrat Osovice upokojio se svega nekoliko sati nakon što je služio Svetu božanstvenu liturgiju, a njegov monaški i sveštenički put bio je neraskidivo vezan za ovu svetinju.
Reči velike ruske svetiteljke zapisane su u njenom žitiju, a ono što je rekla pred smrt decenijama kasnije dobilo je potpuno novo značenje, kada su hiljade vernika počele da dolaze na mesto gde počivaju njene mošti.
Svetogorski starac je objašnjavao zašto će mučenici poslednjih vremena biti uzvišeniji od svih i upozoravao da se vera ne pokazuje divljenjem svetiteljima, već spremnošću da se njihovim putem zaista krene.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Predsednik Saveza Srba iz regiona upozorava da nije reč o administrativnoj grešci, već o sistemskom mehanizmu kojim se, preko zakona i katastra, nastavlja progon preostalih pravoslavaca.
Na praznik Nerukotvorenog obraza Gospodnjeg, episkop bihaćko-petrovački predvodio je svetu Liturgiju u manastiru gde pedesetak preostalih meštana i raseljeni sa svih strana sveta zajedno obnavljaju hram, konak i nadu za budućnost sela.
U zemlji u kojoj su vekovima zajedno živeli Srbi, Bošnjaci i Hrvati, episkop bihaćko-petrovački upućuje snažan apel za mir i međusobno poštovanje, podsećajući da su prošlost i budućnost svih naroda neraskidivo povezane.
Uz prisustvo najviših zvaničnika i duhovnih vođa predstavljeno delo koje svedoči o bogatoj kulturnoj i duhovnoj baštini Srba u Sarajevu od 1468. do 1941. godine.
Zbog izgradnje Hidroelektrane „Mratinje“ svetinja iz 16. veka morala je da bude rastavljena i preneta na novu lokaciju, zajedno sa dragocenim freskama, riznicom i svedočanstvima o srpskoj duhovnoj baštini.
Pored mitropolita povređeni su i sveštenik i dvoje volontera Patrijaršijske humanitarne misije, dok je patrijarh Kiril izrazio zabrinutost zbog napada na hram.
U besedi za ponedeljak 13. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj govori o lepoti, raskoši i sujeti, upozoravajući šta se iza spoljašnjeg sjaja može kriti u čovekovoj duši.