Ova svetinja, koja je spaljena 1941. godine, vaskrsla je kao simbol obnove i vere, osvetljena blagoslovom Božijim i molitvama episkopa bihaćko-petrovačkog, koji je posle bogosluženja posetio stratište „Crno Jezero“, odajući počast mučenički postradalim Srbima.
Na praznik Svetih Kirika i Julite, episkop bihaćko-petrovački Sergije posetio je selo Gorinju pored Bosanske Krupe, gde je osveštao obnovljeni Hram Svetih apostola Petra i Pavla. Ovaj hram, spaljen u strahotama 1941. godine, sada je vaskrsao kao simbol obnove i vere, osvetljen blagoslovom Božijim i molitvama episkopa Sergija.
Vladiki Sergiju sasluživali su arhimandrit Varnava, sveštenstvo i đakonstvo. Doček ispred hrama bio je svečan i pun topline, a starešina ove svetinje, protoprezviter Alen Marić, pozdravio je episkopa i prisutno sveštenstvo srdačnom besedom, izražavajući radost i zahvalnost za ovaj svečani čin.
Uprkos detaljno dokumentovanoj inicijativi Opštine Berane, Ministarstvo kulture i medija Crne Gore odbacilo je inicijativu za postavljanje spomenika blaženopočivšem duhovnom vođi, pravdajući odluku nejasnim i spornim tumačenjem zakona.
Inicijativa za zajedničko praznovanje najvažnijeg hrišćanskog praznika između pravoslavnih i rimokatolika otvorio je raspravu o očuvanju vekovne tradicije. Dok Carigradska patrijaršija vidi priliku za približavanje, ostale pomesne pravoslavne crkve upozoravaju na moguće narušavanje duhovnog identiteta.
Nekoliko dana pre povlačenja iz javnog života u manastir, Elena Mazlu je sa svojim pratiocima na društvenoj mreži TikTok podelila svoju zadivljenost i poštovanje prema ikoni koja je na čudesan način neoštećena izneta iz velikog požara.
Smešten u mirnoj klisuri iznad reke Moravice, manastir posvećen Svetim arhangelima Mihailu i Gavrilu prkosi vremenu, čuvajući freske, stare ikone, legende o Svetom Savi i svedočanstva o hrabrim borcima koji su ustali protiv osvajača.
Na desnoj obali reke Rače, ispod planine Tare, krije se veličanstvena svetinja iz 13. veka i lekoviti izvor Lađevac, mesto gde vera i priroda zajedno deluju
Zbog značaja koji ima u srpskoj istoriji i duhovnosti, o ovom svetom mestu se mnogo zna, ali postoje i pojedinosti koje su manje poznate široj javnosti, a jednako su značajne za istoriju manastira i srpsko duhovno nasleđe.
Freska Arhanđela Gavrila u hramu u Arilju svedoči o neprolaznoj lepoti i veri, a vekovima nadahnjuje verne i umetnike. Njegova prisutnost večito ostaje simbol svetosti i Božije milosti, duboko ukorenjene u duhovnom nasleđu srpskog naroda.
Poglavar Ruske pravoslavne crkve oštro je osudio bogohulni čin na drevnom arheološkom nalazištu u Ulpijani i pozvao na molitvu za srpski narod koji trpi nepravdu.
U ovoj ikoni, koja se u pravoslavnom kalendaru obeležava 17. septembra, spojene su starozavetne vizije i božanske intervencije koje vekovima inspirišu pravoslavnih vernika. Njen simbolički značaj oblikovao je spasenje od požara i očuvao mir u vremenima nevolje.
Inicijativa za zajedničko praznovanje najvažnijeg hrišćanskog praznika između pravoslavnih i rimokatolika otvorio je raspravu o očuvanju vekovne tradicije. Dok Carigradska patrijaršija vidi priliku za približavanje, ostale pomesne pravoslavne crkve upozoravaju na moguće narušavanje duhovnog identiteta.