PIVSKI MANASTIR DOBIO DVA NOVA ISKUŠENIKA: Duhovna radost u svetinji iz 16. veka
Dragutin Lalatović i Marinko Jovanović zakoračili su putem poslušnosti, molitve i unutrašnjeg preobražaja u jednoj od najznačajnijih pravoslavnih svetinja u Crnoj Gori
Ova svetinja, koja je spaljena 1941. godine, vaskrsla je kao simbol obnove i vere, osvetljena blagoslovom Božijim i molitvama episkopa bihaćko-petrovačkog, koji je posle bogosluženja posetio stratište „Crno Jezero“, odajući počast mučenički postradalim Srbima.
Na praznik Svetih Kirika i Julite, episkop bihaćko-petrovački Sergije posetio je selo Gorinju pored Bosanske Krupe, gde je osveštao obnovljeni Hram Svetih apostola Petra i Pavla. Ovaj hram, spaljen u strahotama 1941. godine, sada je vaskrsao kao simbol obnove i vere, osvetljen blagoslovom Božijim i molitvama episkopa Sergija.
Vladiki Sergiju sasluživali su arhimandrit Varnava, sveštenstvo i đakonstvo. Doček ispred hrama bio je svečan i pun topline, a starešina ove svetinje, protoprezviter Alen Marić, pozdravio je episkopa i prisutno sveštenstvo srdačnom besedom, izražavajući radost i zahvalnost za ovaj svečani čin.
U svojoj nadahnutoj besedi nakon osvećenja, episkop Sergije istakao je značaj obnove svetinja koje simbolizuju obnavljanje i vaskrsenje života:
- Ove svetinje nisu samo spomenici prošlosti, već i znakovi nade za budućnost,“ naglasio je episkop, pozivajući sabrani narod da čuvaju i neguju svoju veru i tradiciju.
Kumovi novoosveštanog hrama, Sretko i Uroš Karić, ponosno su prisustvovali ovom svetom činu, dok su po završetku svete liturgije, koja je usledila nakon osvećenja, dodeljena priznanja i pohvalnice dobrotvorima koji su doprineli obnovi hrama.
Istog dana, vladika Sergije je posetio stratište „Crno jezero“, mesto mučeničke smrti oko dve hiljade Srba iz Krupe i okoline 1941. godine. U znak sećanja na te tragične događaje, episkop je sa tugom u srcu pomenuo hrabrost Ilije Studena i šestorice drugih koji su, bacivši se u reku Unu, uspeli da spasu svoje živote od sigurne smrti.
Ovaj dan, obeležen svečanostima i sećanjima, ponovo je ujedinio narod oko vere i nade, dok je Hram Svetih apostola Petra i Pavla u Gorinji zablistao novim sjajem, kao simbol duhovnosti koja traje i obnavlja se kroz vekove.


Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Crkva je odlučila da instalira avatar sa veštačkom inteligencijom, pri čemu je nakon diskusije izabrana figura Isusa kao najbolje rešenje.
U pravoslavnoj tradiciji, post je vekovima čuvan kao dragoceno sredstvo očišćenja.
U selu Banjica kod Čačka čuvaju se mošti Svetog Jovana Stjeničkog, a nedaleko od hrama nalazi se izvor kome vernici pripisuju brojna čuda.
Na obali Zapadne Morave nalazi se sveto mesto gde su nevini potražili spas, a iza sebe ostavili svedočanstvo o veri koja je nadživela plamen i dim.
U selu Vasta crkva iz 12. veka odoleva vremenu i ljudskim rukama, dok njeni listovi i grane stvaraju neponovljiv spoj vere, prirode i istorije.
Selo Divejevo u Nižegorodskoj oblasti i manastir prepodobnog Serafima Sarovskog čuva priče o Svetoj kanavki, duhovnoj stazi za koju vernici veruju da je zaštićena od zla.
Godinama je dolazio i bez objašnjenja zastajao na istom mestu u hramu u Libertivilu, sve dok nije razumeo šta ga tamo uporno vraća i odlučio da promeni svoj život.
Predsednik Vrhovnog sabora Islamske zajednice Srbije otvara lične i duhovne teme – od značenja praznika, preko tišine posta i borbe sa sopstvenim egom, do sećanja na svoje odrastanje i poruka o snazi zajedništva među ljudima.
Od zajedničke molitve na musali do susreta za porodičnom trpezom, praznični dani donose posebnu kulturu ophođenja u kojoj svaka izgovorena čestitka nosi poruku poštovanja, vere i bliskosti među ljudima
U manastiru Svetog Aleksandra Nevskog u Ugljeviku okupio se veliki broj vernika da se pokloni mirotočivoj ikoni „Umekšanje zlih srca“
Dok jedni izvori tvrde da je povod bila koreografija sa likom Svetog Simeona, drugi ukazuju na niz disciplinskih prekršaja, a različita tumačenja dodatno podgrevaju sumnje u kriterijume evropske kuće fudbala.
Iza pomeranja kroz kalendar stoji precizan spoj crkvenih odluka, lunarnog ciklusa i razlika između kalendarskih sistema, zbog čega se datum svake godine iznova određuje prema strogim pravilima utvrđenim još u 4. veku.
Sve što treba da znate o pashalnom sederu, simboličnoj hrani i starim tradicijama.