Ova svetinja, koja je spaljena 1941. godine, vaskrsla je kao simbol obnove i vere, osvetljena blagoslovom Božijim i molitvama episkopa bihaćko-petrovačkog, koji je posle bogosluženja posetio stratište „Crno Jezero“, odajući počast mučenički postradalim Srbima.
Na praznik Svetih Kirika i Julite, episkop bihaćko-petrovački Sergije posetio je selo Gorinju pored Bosanske Krupe, gde je osveštao obnovljeni Hram Svetih apostola Petra i Pavla. Ovaj hram, spaljen u strahotama 1941. godine, sada je vaskrsao kao simbol obnove i vere, osvetljen blagoslovom Božijim i molitvama episkopa Sergija.
Vladiki Sergiju sasluživali su arhimandrit Varnava, sveštenstvo i đakonstvo. Doček ispred hrama bio je svečan i pun topline, a starešina ove svetinje, protoprezviter Alen Marić, pozdravio je episkopa i prisutno sveštenstvo srdačnom besedom, izražavajući radost i zahvalnost za ovaj svečani čin.
SPC
Vladika Sergije
U svojoj nadahnutoj besedi nakon osvećenja, episkop Sergije istakao je značaj obnove svetinja koje simbolizuju obnavljanje i vaskrsenje života:
- Ove svetinje nisu samo spomenici prošlosti, već i znakovi nade za budućnost,“ naglasio je episkop, pozivajući sabrani narod da čuvaju i neguju svoju veru i tradiciju.
Kumovi novoosveštanog hrama, Sretko i Uroš Karić, ponosno su prisustvovali ovom svetom činu, dok su po završetku svete liturgije, koja je usledila nakon osvećenja, dodeljena priznanja i pohvalnice dobrotvorima koji su doprineli obnovi hrama.
SPC
Vladika bihaćko-petrovački Sergije
Istog dana, vladika Sergije je posetio stratište „Crno jezero“, mesto mučeničke smrti oko dve hiljade Srba iz Krupe i okoline 1941. godine. U znak sećanja na te tragične događaje, episkop je sa tugom u srcu pomenuo hrabrost Ilije Studena i šestorice drugih koji su, bacivši se u reku Unu, uspeli da spasu svoje živote od sigurne smrti.
Ovaj dan, obeležen svečanostima i sećanjima, ponovo je ujedinio narod oko vere i nade, dok je Hram Svetih apostola Petra i Pavla u Gorinji zablistao novim sjajem, kao simbol duhovnosti koja traje i obnavlja se kroz vekove.
U mladosti je bio vojnik, a pošto je bio veoma obrazovan i hrabar, veoma se dopao caru Dioklecijanu, koji ga je postavio za načalnika svoje dvorske garde.
Proterivanje otvara neprijatno pitanje dvostrukih aršina, selektivne tolerancije i toga kome je dozvoljeno da peva, a kome ne — čak i na praznik koji bi trebalo da nosi poruku mira i praštanja.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Podignuta na temeljima vizantijske bazilike, sa sačuvanim ugovorom o gradnji iz 1281. i grobovima potomaka loze Nemanjića, ova svetinja kod Brodareva svedoči o veri, razaranju i tihom opstanku uprkos pljačkama, ruševinama i zaboravu.
Nakon zemljotresa, ratova i sistematskog uništavanja, završna faza građevinskih radova na hramovima Svetog Spiridona, Svetog Nikole i parohijskog doma u Petrinji budi nadu pravoslavnih vernika u ovom kraju.
U vreme kada je vera bila progonjena, a javno ispovedanje Hrista smatrano prestupom, dogodilo se čudo koje je stotine, pa i hiljade ljudi vratilo Bogu.
Džuman Al-Kavasmi prvi put javno govori o životu u okruženju gde je mržnja bila obaveza, o sumnjama koje su je razdirale i iskustvu koje ju je odvelo na put potpuno suprotan onome na koji je bila usmeravana.
Dok se pred doček 2026. godine figurice po istočnom kalendaru nude kao amajlije za sreću, njihovo biblijsko značenje otvara neprijatna, ali važna pitanja o granici između dekoracije, sujeverja i hrišćanske savesti.