ONA JE NAJVEĆA SRPSKA DOBROTVORKA: Svo svoje bogatstvo zaveštala sirotinji i Crkvi
Pre 210 godina rođena je Marija Trandafil, žena čije su zadužbine deci bez roditelja, učenicima i hramovima ostavile trag koji se i danas vidi u Novom Sadu.
Duhovna priprema, skromnost i tišina ključni su za potpuno doživljavanje blagoslova, dok poštovanje uputstava čuva ovu svetinju neprocenjive vrednosti.
Manastir Ostrog, smešten u stenovitim visinama Crne Gore, duhovno je svetilište koje privlači brojne vernike u potrazi za duhovnim isceljenjem i utehom. Ovaj hram, posvećen Svetom Vasiliju Ostroškom, nije samo simbol pobožnosti, već i mesto gde se posetioci pozivaju na poštovanje pravila u skladu sa duhovnim učenjima Crkve.
Na samom početku hodočašća, svaki vernik treba da se podseti da su posetioci manastira Ostrog pozvani da se ponašaju sa dužnim poštovanjem i ozbiljnošću. Prema uputstvima koja su izdala zvanična tela Srpske pravoslavne crkve, posetioci su obavezni da se oblače skromno i dostojanstveno. To podrazumeva pokrivanje ramena i kolena, što je znak poštovanja prema svetom prostoru u kojem se nalaze.
Ostrog je mesto molitve, pa je važno da se u prostoru manastira očuva tišina i mir. Razgovor na glas i glasni razgovori nisu dopušteni, kako bi se očuvala atmosfera duhovne kontemplacije i molitve. Prema savetima iz Mitropolije crnogorsko-primorske, vernici se podstiču da se u potpunosti posvete duhovnim aktivnostima, kao što su prisustvovanje službama, molitvi i pokajanju.
Kroz vekove, Sveti Vasilije Ostroški postao je poznat kao strog i pravedan svetitelj, prema kome vernici gaje duboko poštovanje. Niko ne dolazi na Ostrog bez razloga, jer svako hodočašće nosi sa sobom duboku potrebu za duhovnim ozdravljenjem i blagoslovom. Jedno od nepisanih pravila koja se prenose sa generacije na generaciju jeste da se ništa ne sme poneti sa ovog svetog mesta bez blagoslova, čak ni cvet ili kamen.
O tome svedoči i priča koju je zabeležio M. Veković. Naime, tokom 1982. leta gospodnjeg, grupa vernika je posetila Manastir Ostrog i poklonila se svetim moštima. Nakon posete, uputili su se prema železničkoj stanici Ostrog. Na stanici ih je dočekao kondukter i postavio im neobično pitanje: da li su nešto uzeli iz Ostroga bez dozvole?
Iako su vernici ubeđivali da su doneli samo poklone, kondukter im je ispričao čudesan događaj. Rekao je da nedavno lokomotiva nije mogla da krene sve dok su svi putnici koji su bili u Manastiru Ostrog napustili voz. Ovo ih je iznenadilo, ali su ubrzo shvatili važnost poštovanja svetinje. Kondukter je kasnije saznao da su neki putnici uzeli stvari iz manastira bez blagoslova. Kada su te stvari vraćene, voz je krenuo bez ikakvih problema.
Ova priča nije samo anegdota, već duboka pouka o svetosti i poštovanju. Sveti Vasilije Ostroški kroz ovo čudo upućuje jasnu poruku: ne uzimaj tuđe, jer svaka svetinja, svaki kamen i cvet nosi svoj duhovni značaj.
Osim što se treba pridržavati pravila oblačenja i ponašanja, posetioci treba da budu svesni i drugih pravila koja se odnose na ponašanje unutar manastirskog kompleksa. Fotografisanje u unutrašnjosti manastira je zabranjeno, kako bi se očuvala privatnost i poštovanje prema svetim relikvijama i ikonama.
Iako nije pravilo, hodočasnici obično donesu skromne darove ili priloge kao znak duhovne zahvalnosti prema Svetom Vasiliju Ostroškom. Pre dolaska u manastir, vernicima se savetuje duhovna i molitvena priprema. Ovo je preporuka koju često ističe Srpska pravoslavna crkva, kako bi svaki hodočasnik mogao da u potpunosti doživi blagoslov i duhovnu snagu koju pruža ovaj sveti prostor.
Poseta Manastiru Ostrog predstavlja privilegiju i duboko duhovno iskustvo koje traži poštovanje i ozbiljnost. Pridržavanje ovih pravila ne samo da omogućava skladnu i pobožnu atmosferu, već i pomaže svakom hodočasniku da doživi puni blagoslov ovog svetog mesta. U skladu sa učenjima Srpske pravoslavne crkve i smernicama Mitropolije crnogorsko-primorske, vernici su pozvani da svojim ponašanjem i duhovnim pripremama doprinesu očuvanju svetog mira i pobožnosti koje Manastir Ostrog predstavlja.



Plamen se širi planinskim područjem u blizini jedne od najvećih pravoslavnih svetinja na Balkanu, dok se sa posebnom pažnjom prati situacija oko manastirskog kompleksa i dalje širenje požara.
Planirana solarna elektrana u okolini manastirskog kompleksa izazvala je zabrinutost zbog mogućeg narušavanja prirodnog ambijenta i duhovnog značaja prostora koji vekovima privlači hodočasnike.
Iskušenik Miloš primio je monaško ime Ilija, a mitropolit crnogorsko-primorski u besedi je govorio o Svetom proroku, lažnim prorocima današnjice i pouci koju svaki hrišćanin može da pronađe u njegovom životu.
Iako se projekat ne nalazi na manastirskom zemljištu, planirani kompleks otvorio je pitanje očuvanja ambijenta, pogleda i duhovnog doživljaja puta ka mestu gde počivaju mošti Svetog Vasilija Ostroškog.
Episkop Jerotej je u svom pozdravnom slovu zahvalio arhijerejima, sveštenstvu, sestrinstvu manastira, gostima i vernom narodu na radosti evharistijskog sabranja, a prazničnu besedu "proizneo" je vladika Heruvim.
Na jednom zapisu vidi se prilazak naoružanih uniformisanih lica, dok drugi beleži demoliranje ikonostasa i pucanje u svetinju.
Ono što ovu crkvu čini posebnom jeste veličanstveni drveni ikonostas iz 18. veka.
Za verni narod ovaj prizor je posebno bolan jer Crkva Svetog Nikole nije obična stara građevina.
Nakon što je, nagovorena od vračare, učinila preljubu, Teodora je napustila dotadašnji život i muža i odlučila da se potpuno posveti pokajanju.
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice podignuta je na mestu za koje predanje kaže da je kneginja Milica na njemu podigla oltar u spomen na kosovske junake, a sada je dobila dar koji treba da traje generacijama.
Isusovu molitvu ne zovu slučajno "molitva nad molitvama".
Mila i Anja kreću sa majkom i bakom do stare crkve, ali kada iz šume začuju neobično zvonce, njihovo putovanje pretvara se u uzbudljivu avanturu koja će ih odvesti do svetog izvora i otkriti dragocenu porodičnu uspomenu.
Na Krstovdan u manastiru Blagoveštenje kablarsko biće održana svečanost 11. drvorezbarske kolonije "Krst patrijarha Pavla", uz izložbu ručno izrađenih krstova i dodelu nagrada učesnicima.
Mila i Anja kreću sa majkom i bakom do stare crkve, ali kada iz šume začuju neobično zvonce, njihovo putovanje pretvara se u uzbudljivu avanturu koja će ih odvesti do svetog izvora i otkriti dragocenu porodičnu uspomenu.
Krsna slava Hrama Rođenja Presvete Bogorodice proslavljena je liturgijom, molitvom i slavskom trpezom, a mitropolit dabrobosanski u besedi je govorio o milosti Božjoj i značaju Presvete Bogorodice u istoriji spasenja ljudskog roda.