Duhovna priprema, skromnost i tišina ključni su za potpuno doživljavanje blagoslova, dok poštovanje uputstava čuva ovu svetinju neprocenjive vrednosti.
Manastir Ostrog, smešten u stenovitim visinama Crne Gore, duhovno je svetilište koje privlači brojne vernike u potrazi za duhovnim isceljenjem i utehom. Ovaj hram, posvećen Svetom Vasiliju Ostroškom, nije samo simbol pobožnosti, već i mesto gde se posetioci pozivaju na poštovanje pravila u skladu sa duhovnim učenjima Crkve.
Na samom početku hodočašća, svaki vernik treba da se podseti da su posetioci manastira Ostrog pozvani da se ponašaju sa dužnim poštovanjem i ozbiljnošću. Prema uputstvima koja su izdala zvanična tela Srpske pravoslavne crkve, posetioci su obavezni da se oblače skromno i dostojanstveno. To podrazumeva pokrivanje ramena i kolena, što je znak poštovanja prema svetom prostoru u kojem se nalaze.
Printscreen/YouTube/RTVCG
Hodočasnici ispred Manastira Ostrog
Ostrog je mesto molitve, pa je važno da se u prostoru manastira očuva tišina i mir. Razgovor na glas i glasni razgovori nisu dopušteni, kako bi se očuvala atmosfera duhovne kontemplacije i molitve. Prema savetima iz Mitropolije crnogorsko-primorske, vernici se podstiču da se u potpunosti posvete duhovnim aktivnostima, kao što su prisustvovanje službama, molitvi i pokajanju.
Kroz vekove, Sveti Vasilije Ostroški postao je poznat kao strog i pravedan svetitelj, prema kome vernici gaje duboko poštovanje. Niko ne dolazi na Ostrog bez razloga, jer svako hodočašće nosi sa sobom duboku potrebu za duhovnim ozdravljenjem i blagoslovom. Jedno od nepisanih pravila koja se prenose sa generacije na generaciju jeste da se ništa ne sme poneti sa ovog svetog mesta bez blagoslova, čak ni cvet ili kamen.
O tome svedoči i priča koju je zabeležio M. Veković. Naime, tokom 1982. leta gospodnjeg, grupa vernika je posetila Manastir Ostrog i poklonila se svetim moštima. Nakon posete, uputili su se prema železničkoj stanici Ostrog. Na stanici ih je dočekao kondukter i postavio im neobično pitanje: da li su nešto uzeli iz Ostroga bez dozvole?
Wikipedia/William Hall
Manastir Ostrog
Iako su vernici ubeđivali da su doneli samo poklone, kondukter im je ispričao čudesan događaj. Rekao je da nedavno lokomotiva nije mogla da krene sve dok su svi putnici koji su bili u Manastiru Ostrog napustili voz. Ovo ih je iznenadilo, ali su ubrzo shvatili važnost poštovanja svetinje. Kondukter je kasnije saznao da su neki putnici uzeli stvari iz manastira bez blagoslova. Kada su te stvari vraćene, voz je krenuo bez ikakvih problema.
Ova priča nije samo anegdota, već duboka pouka o svetosti i poštovanju. Sveti Vasilije Ostroški kroz ovo čudo upućuje jasnu poruku: ne uzimaj tuđe, jer svaka svetinja, svaki kamen i cvet nosi svoj duhovni značaj.
Osim što se treba pridržavati pravila oblačenja i ponašanja, posetioci treba da budu svesni i drugih pravila koja se odnose na ponašanje unutar manastirskog kompleksa. Fotografisanje u unutrašnjosti manastira je zabranjeno, kako bi se očuvala privatnost i poštovanje prema svetim relikvijama i ikonama.
Printscreen/YouTube/RTVCG
Hodočasnici ispred Manastira Ostrog
Iako nije pravilo, hodočasnici obično donesu skromne darove ili priloge kao znak duhovne zahvalnosti prema Svetom Vasiliju Ostroškom. Pre dolaska u manastir, vernicima se savetuje duhovna i molitvena priprema. Ovo je preporuka koju često ističe Srpska pravoslavna crkva, kako bi svaki hodočasnik mogao da u potpunosti doživi blagoslov i duhovnu snagu koju pruža ovaj sveti prostor.
Poseta Manastiru Ostrog predstavlja privilegiju i duboko duhovno iskustvo koje traži poštovanje i ozbiljnost. Pridržavanje ovih pravila ne samo da omogućava skladnu i pobožnu atmosferu, već i pomaže svakom hodočasniku da doživi puni blagoslov ovog svetog mesta. U skladu sa učenjima Srpske pravoslavne crkve i smernicama Mitropolije crnogorsko-primorske, vernici su pozvani da svojim ponašanjem i duhovnim pripremama doprinesu očuvanju svetog mira i pobožnosti koje Manastir Ostrog predstavlja.
Na praznik Prenosa moštiju Svetog prvomučenika Stefana, poglavar Srpske pravoslavne crkve pred vernicima u Slancima pozvao na smirenje, jedinstvo i ljubav prema bližnjima i neprijateljima.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Otkrijte kako pivo pretvara ovo jednostavno jelo u ukusnu salatu sa istorijom dugom vekovima, zapisanu još 1855. u "Srbskom kuvaru" jeromonaha Jerotija iz Krušedola.
Sanja i Srđan svakodnevno se bore za tuđe živote na intenzivnoj nezi, a sada su u svetinji pod Ostrogom odlučili da jedno drugome poklone dušu i srce za večnost.
Na praznik Svetog Kirila Aleksandrijskog, umirovljeni episkop Jovan, nekadašnji iguman manastira Ostrog, služio je Liturgiju i održao potresnu besedu o zavisti među Srbima, postu koji nije dijeta i svetosti kao jedinom putu spasenja.
Na praznik jednog od najvoljenijih svetitelja pravoslavlja, pred moštima Ostroškog Čudotvorca okupili su se vernici iz svih krajeva sveta, dok su reči mitropolita crnogorsko-primorskog, miris tamjana i suze pokajanja pretvorili liturgiju u predokus raja.
Veći deo bratstva manastira na Sinaju samoinicijativno je izabrao novu upravu i zatražio priznanje Jerusalimske patrijaršije, dok arhiepiskop Damjan, uz podršku grčke države, pokreće žalbu Vaseljenskoj patrijaršiji.
Predsednik MZ i istoimenog sela Gornje Luge u Andrijevici Božo Ćulafić.odlučio da s meštanima sela sagradi crkvu i da na taj način zaustavi nedaće koje godinama zavijaju u crno Gornje Luge.
Dok je plamen uništavao okolinu crkve u Patrasu, hram i mošti svetitelja iz 20. veka ostali su neoštećeni – meštani tvrde da je u pitanju čudotvorna intervencija Svetog Gervazija.
Poziv na zajedničku molitvu muslimana u centru grada izazvao je burne reakcije i zabrinutost vlasti zbog mogućeg narušavanja verskog mira u jednom od najosetljivijih područja Hercegovine.
Victoria de la Kruz, španska monahinja i misonarka, decenijama je rizikovala svoj život u posleratnom Japanu, spasavajući devojčice i žene iz kandži trgovine ljudima.
U svojoj besedi za 10. petak po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički upozorava – koliko god Gospod činio čuda i pružao milost, naš odabir da Mu okrenemo leđa može imati strašne posledice.