SIROMAŠNIMA DELIO HLEB, BOG MU VIŠESTRUKO UZVRATIO! Sutra slavimo Svetog Tihona Amatunskog Čudotvoraca!
Sveti Tihon je, po uzoru na svete apostole, neumorno obilazio narod, poučavao, krštavao i svojim primerom privodio ljude Hristu.
Duhovna priprema, skromnost i tišina ključni su za potpuno doživljavanje blagoslova, dok poštovanje uputstava čuva ovu svetinju neprocenjive vrednosti.
Manastir Ostrog, smešten u stenovitim visinama Crne Gore, duhovno je svetilište koje privlači brojne vernike u potrazi za duhovnim isceljenjem i utehom. Ovaj hram, posvećen Svetom Vasiliju Ostroškom, nije samo simbol pobožnosti, već i mesto gde se posetioci pozivaju na poštovanje pravila u skladu sa duhovnim učenjima Crkve.
Na samom početku hodočašća, svaki vernik treba da se podseti da su posetioci manastira Ostrog pozvani da se ponašaju sa dužnim poštovanjem i ozbiljnošću. Prema uputstvima koja su izdala zvanična tela Srpske pravoslavne crkve, posetioci su obavezni da se oblače skromno i dostojanstveno. To podrazumeva pokrivanje ramena i kolena, što je znak poštovanja prema svetom prostoru u kojem se nalaze.
Ostrog je mesto molitve, pa je važno da se u prostoru manastira očuva tišina i mir. Razgovor na glas i glasni razgovori nisu dopušteni, kako bi se očuvala atmosfera duhovne kontemplacije i molitve. Prema savetima iz Mitropolije crnogorsko-primorske, vernici se podstiču da se u potpunosti posvete duhovnim aktivnostima, kao što su prisustvovanje službama, molitvi i pokajanju.
Kroz vekove, Sveti Vasilije Ostroški postao je poznat kao strog i pravedan svetitelj, prema kome vernici gaje duboko poštovanje. Niko ne dolazi na Ostrog bez razloga, jer svako hodočašće nosi sa sobom duboku potrebu za duhovnim ozdravljenjem i blagoslovom. Jedno od nepisanih pravila koja se prenose sa generacije na generaciju jeste da se ništa ne sme poneti sa ovog svetog mesta bez blagoslova, čak ni cvet ili kamen.
O tome svedoči i priča koju je zabeležio M. Veković. Naime, tokom 1982. leta gospodnjeg, grupa vernika je posetila Manastir Ostrog i poklonila se svetim moštima. Nakon posete, uputili su se prema železničkoj stanici Ostrog. Na stanici ih je dočekao kondukter i postavio im neobično pitanje: da li su nešto uzeli iz Ostroga bez dozvole?
Iako su vernici ubeđivali da su doneli samo poklone, kondukter im je ispričao čudesan događaj. Rekao je da nedavno lokomotiva nije mogla da krene sve dok su svi putnici koji su bili u Manastiru Ostrog napustili voz. Ovo ih je iznenadilo, ali su ubrzo shvatili važnost poštovanja svetinje. Kondukter je kasnije saznao da su neki putnici uzeli stvari iz manastira bez blagoslova. Kada su te stvari vraćene, voz je krenuo bez ikakvih problema.
Ova priča nije samo anegdota, već duboka pouka o svetosti i poštovanju. Sveti Vasilije Ostroški kroz ovo čudo upućuje jasnu poruku: ne uzimaj tuđe, jer svaka svetinja, svaki kamen i cvet nosi svoj duhovni značaj.
Osim što se treba pridržavati pravila oblačenja i ponašanja, posetioci treba da budu svesni i drugih pravila koja se odnose na ponašanje unutar manastirskog kompleksa. Fotografisanje u unutrašnjosti manastira je zabranjeno, kako bi se očuvala privatnost i poštovanje prema svetim relikvijama i ikonama.
Iako nije pravilo, hodočasnici obično donesu skromne darove ili priloge kao znak duhovne zahvalnosti prema Svetom Vasiliju Ostroškom. Pre dolaska u manastir, vernicima se savetuje duhovna i molitvena priprema. Ovo je preporuka koju često ističe Srpska pravoslavna crkva, kako bi svaki hodočasnik mogao da u potpunosti doživi blagoslov i duhovnu snagu koju pruža ovaj sveti prostor.
Poseta Manastiru Ostrog predstavlja privilegiju i duboko duhovno iskustvo koje traži poštovanje i ozbiljnost. Pridržavanje ovih pravila ne samo da omogućava skladnu i pobožnu atmosferu, već i pomaže svakom hodočasniku da doživi puni blagoslov ovog svetog mesta. U skladu sa učenjima Srpske pravoslavne crkve i smernicama Mitropolije crnogorsko-primorske, vernici su pozvani da svojim ponašanjem i duhovnim pripremama doprinesu očuvanju svetog mira i pobožnosti koje Manastir Ostrog predstavlja.



Malo poznati detalji iz prošlosti, zajedno sa svedočanstvima vernika o čudima, otkrivaju drugačiju sliku jedne od najvažnijih svetinja na Balkanu.
Od siromašnog dečaka iz Hercegovine do ostroškog čudotvorca čije mošti posećuju pravoslavci, katolici i muslimani — život Svetog Vasilija Ostroškog ostao je simbol istrajnosti, vere i nade u najtežim vremenima.
Praznik jednog od najpoštovanijih pravoslavnih svetitelja biće obeležen uz praznično bdenije, arhijerejsku liturgiju i dolazak hodočasnika koji peške prelaze stotine kilometara tražeći mir, utehu i duhovno ukrepljenje.
Svečana liturgija, hiljade vernika i snažna beseda pred ćivotom Svetog Vasilija Ostroškog obeležili praznik, uz poruku o veri koja podiže čoveka i onda kada pomisli da više nema snage.
Podignut kada srpska država više nije postojala, Krušedol je postao utočište vere, čuvar identiteta i večna kuća znamenitih ličnosti.
Manastir Žiča, koji je Sveti Sava izabrao za sedište prve srpske arhiepiskopije, mnogo je više od mesta molitve: u njegovim zidovima oblikovala se duhovna ideja Srbije, krunisani su vladari i ispisivane stranice istorije
Manastir Svetih arhangela, zadužbina cara Stefana Dušana podignuta između 1343. i 1352. godine, bio je jedno od najznačajnijih duhovnih središta srednjovekovne Srbije i njegovo poslednje počivalište.
Na obalama Bistrice vekovima opstaje kompleks u kojem se prepliću tragovi Svetog Save, srpskih patrijaraha, srednjovekovnih vladara i manje poznatih priča ispisanih u kamenu, freskama i obnovama kroz različite epohe.
Pripovetka o prazniku koji nas uči da se prava vera vidi kroz ljubav, dobrotu i dela učinjena za druge
Na mestu gde se čuva sećanje na Kosovsku bitku služen je pomen knezu Lazaru i kosovskim mučenicima, dok su završetak okupljanja obeležila privođenja posle intervencije Kosovske policije.
I zaista, svaki Srbin danas domaćin, i svaka majka Srpkinja danas na Kosovu je na putu svetoga kneza Lazara i majke Jugovića, istakao je mitropolit Joanikije.
Mozaična ikona Presvete Bogorodice Odigitrije, pred kojom je, prema predanju, poslednje trenutke proveo otac Svetog Save, prvi put je izneta iz riznice Manastira Hilandar i predstavljena javnosti u prestonom gradu Srbije.
Za pravoslavne Srbe ovaj praznik simbolizuje žrtvu, hrabrost i neprekidna nastojanja za slobodom i pravdom, istakao je teolog Đurđević.
I zaista, svaki Srbin danas domaćin, i svaka majka Srpkinja danas na Kosovu je na putu svetoga kneza Lazara i majke Jugovića, istakao je mitropolit Joanikije.
U razgovoru povodom Vidovdana, arhijerejski namesnik podgoričko-kolašinski govori o hristolikoj žrtvi kosovskih junaka, zavetu koji je oblikovao Crnu Goru i odgovornosti vernika prema drugima.