Nove pesme mitropolita zvorničko-tuzlanskog posvećene su svetiteljima, Presvetoj Bogorodici, monaškom životu, veri i duhovnom podvigu, a nastale su prema njegovim autorskim stihovima.
Poetska reč mitropolita zvorničko-tuzlanskog Fotija dobila je novo muzičko ruho. Pred publikom je novi album „Poslušnik je hristolik“, sa 15 autorskih duhovnih kompozicija nastalih prema tekstovima mitropolita Fotija. Album predstavlja svojevrsni nastavak njegovog dugogodišnjeg rada, u kojem se poezija, duhovna misao i muzika susreću u temama koje pripadaju samom srcu pravoslavnog života.
Za mitropolita Fotija poezija nikada nije bila samo književno izražavanje. Govoreći o svom pesničkom radu, isticao je da se pesme pišu da bi bile na pomoć drugima, na slavu Božju i na korist čoveka. Poeziju je povezivao sa molitvom, smatrajući da je ponekad teško razlučiti gde se završava pesma, a počinje molitva.
Od poezije do muzike
Vladika Fotije se poezijom bavi od mladosti, a njegov književni opus obuhvata više zbirki pesama. Među njima je i „Pesma Osmom danu“, zbirka objavljena 2019. godine, koja sadrži više od stotinu pesama.
U njegovoj poeziji susreću se biblijski i liturgijski motivi, svetitelji, priroda, savremeni čovek, pitanja života i smrti, ali i teme stradanja, vere i večnosti. U zbirci „Pesma Osmom danu“ prepoznata je poezija koja ne ostaje samo u prostoru crkvene tematike, već kroz različite motive govori o čoveku i svetu iz perspektive hrišćanske vere.
Da se njegova poezija prirodno preliva u muziku, pokazuje i veliki broj kompozicija nastalih na osnovu njegovih tekstova. Na zvaničnom muzičkom profilu mitropolita Fotija navodi se da je do sada snimljeno na desetine takvih kompozicija, koje se slušaju i izvan prostora srpskog govornog područja.
Njegove pesme već su postale prepoznatljiv deo duhovnog muzičkog stvaralaštva. Ranije su objavljivane kompozicije posvećene svetiteljima, praznicima, Kosovu i Metohiji, ali i temama savremenog života. Na sajtu Eparhije zvorničko-tuzlanske može se pronaći veliki broj tih ostvarenja, među kojima su „Sveti Siluan“, „Sveti Jovan Kukuzej“, „Ikona“, „Umekšanje srca“, „Znak krsta na Kosovu“ i mnoge druge.
Posebno mesto u tom radu zauzimaju i raniji albumi. Album „Anđeo čuvar“ objavljen je 2023. godine, dok je tokom 2025. godine predstavljen i album „Praznik nad praznicima“, koji takođe okuplja 15 duhovnih kompozicija nastalih prema stihovima mitropolita Fotija.
Novi album kroz četiri duhovne celine
„Poslušnik je hristolik“ donosi 15 pesama koje se, prema motivima, mogu uslovno podeliti u četiri tematske celine. Ta podela istovremeno otkriva širinu duhovnog sveta iz kojeg je album nastao.
Prvu celinu čine pesme posvećene svetiteljima, duhovnicima i starcima. Tu su „Baćuška Jovan Kronštatski“, „Dobri starac“, „Sveti Jovan Zlatousti“, „Sveti Spiridon Trimidunski“ i „Sveti starac Porfirije“. Likovi svetitelja i staraca u pravoslavnoj tradiciji nisu samo istorijske ličnosti već i primeri života usmerenog ka Hristu, molitvi, smirenju i služenju drugome.
Druga celina posvećena je Presvetoj Bogorodici. U njoj se nalaze „Pojas Presvete Bogorodice“ i „Presvjataja Bogorodice, zvezdo sjajna“. Bogorodička tematika tako dobija posebno mesto u albumu, u skladu sa dubokim poštovanjem Presvete Bogorodice u pravoslavnoj duhovnosti.
Treću celinu čine pesme o monahovanju i podvižništvu: „Manastir Divijevo“, „Monaška kelija“ i „Poslušnik liči na Hrista“. Upravo poslednja pesma daje naslov čitavom albumu. U njenom središtu nalazi se jedna od važnih tema monaškog života, poslušanje, koje u pravoslavnom predanju nije puko izvršavanje naređenja već put smirenja, odricanja od sopstvene volje i učenja života po Hristu.
Četvrta celina obuhvata veru, dogmatiku i duhovne pozive. Tu su „Vera naša“, „Ikona“, „Lazare, ustani“, „Poslednji tren“ i „Prosijaće Pravoslavlje“. Ove pesme otvaraju pitanja vere, vaskrsenja, večnosti i svedočenja pravoslavnog hrišćanina u svetu.
Foto: Eparhija zvorničko-tuzlanska
Vladika Fotije
Iza pesama stoji već poznati umetnički tim
Na realizaciji novog albuma učestvovao je tim koji je publici već poznat iz ranijih projekata. Snimanje, miks i produkciju potpisuje Srđan Bojić, dok je glavni vokal protođakon Lazar Ilić. Prateće vokale izvode Nikola i Đorđe Tomić.
Autor svih tekstova je mitropolit Fotije, čime album ostaje dosledan njegovom autorskom pristupu: pesma najpre nastaje kao poetska i duhovna misao, a potom dobija svoj zvučni oblik.
Sve kompozicije sa albuma „Poslušnik je hristolik“ premijerno su objavljene na zvaničnom Jutjub kanalu Eparhije zvorničko-tuzlanske. Uskoro bi trebalo da budu dostupne i na vodećim audio-striming platformama, među kojima su Spotify, Apple Music, YouTube Music i Deezer, kao i u biblioteci zvukova za objave na Instagramu i Fejsbuku.
Za mitropolita Fotija, međutim, muzika i poezija nisu cilj sami sebi. Njihova vrednost nalazi se u onome što mogu da probude u čoveku. Ako je poezija, kako je sam govorio, pokušaj da se ponovo uspostavi izgubljena zajednica sa Bogom, onda i novi album može da se sluša upravo kao poziv na takvo unutrašnje približavanje.
„Poslušnik je hristolik“ zato nije samo zbirka novih duhovnih pesama. To je još jedno poglavlje u poetsko-muzičkom stvaralaštvu mitropolita Fotija, u kojem se stih pretvara u melodiju, a teme svetiteljstva, Bogorodice, monaštva, vere i večnosti približavaju slušaocu kroz formu savremene duhovne muzike.
U kragujevačkom hramu Svete Petke, mitropolit šumadijski govorio je o značenju liturgijskog poziva „U miru Gospodu se pomolimo“ i podsetio da bez mira sa Bogom nema ni istinskog zajedništva sa bližnjima.
Mitropolit šumadijski je na hramovnoj slavi govorio o liturgiji kao najvećem izrazu blagodarnosti Bogu i upozorio da bez smirenja ni Božji darovi ne mogu čoveku doneti istinsku korist.
Na liturgiji u Hramu Svetog Save patrijarh srpski podsetio je na priču o nemilosrdnom sluzi i upozorio da ne možemo iskreno tražiti Božju milost ako je sami ne pokazujemo prema drugima.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve govorio je o Hristovoj svetlosti na gori Tavor i podsetio vernike da vera nije samo svedočanstvo o prošlom događaju, već poziv da dopustimo Božjoj ljubavi da preobražava, izbavlja i isceljuje naš život.
I pored vere u vaskrsenje i život posle smrti, mnogi ljudi se plaše trenutka kada će morati da napuste ovaj svet, ali po svoj prilici, za to nemaju razloga.
Njegov miris prati molitvu, praznike i važne porodične trenutke, dok se kadenje u pravoslavlju smatra mnogo više od običaja koji se prenosi sa generacije na generaciju.
Govoreći o poniženju i strahu od tuđih reči, sveštenik je naglasio da niko ne može drugog čoveka istinski da ponizi, jer poniženje u duhovnom smislu nastaje iz čovekovih sopstvenih postupaka i greha.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Nakon smrti patrijarha Aleksandra, verni narod je birao njegovog naslednika, a na njegovom mestu želeo je da vidi upravo Pavla, poznatog po vrlinama i pravoslavnom ispovedanju vere.
I pored vere u vaskrsenje i život posle smrti, mnogi ljudi se plaše trenutka kada će morati da napuste ovaj svet, ali po svoj prilici, za to nemaju razloga.
Njegov miris prati molitvu, praznike i važne porodične trenutke, dok se kadenje u pravoslavlju smatra mnogo više od običaja koji se prenosi sa generacije na generaciju.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Nakon smrti patrijarha Aleksandra, verni narod je birao njegovog naslednika, a na njegovom mestu želeo je da vidi upravo Pavla, poznatog po vrlinama i pravoslavnom ispovedanju vere.
I pored vere u vaskrsenje i život posle smrti, mnogi ljudi se plaše trenutka kada će morati da napuste ovaj svet, ali po svoj prilici, za to nemaju razloga.
I pored vere u vaskrsenje i život posle smrti, mnogi ljudi se plaše trenutka kada će morati da napuste ovaj svet, ali po svoj prilici, za to nemaju razloga.
Njegov miris prati molitvu, praznike i važne porodične trenutke, dok se kadenje u pravoslavlju smatra mnogo više od običaja koji se prenosi sa generacije na generaciju.
Govoreći o poniženju i strahu od tuđih reči, sveštenik je naglasio da niko ne može drugog čoveka istinski da ponizi, jer poniženje u duhovnom smislu nastaje iz čovekovih sopstvenih postupaka i greha.
Njegov miris prati molitvu, praznike i važne porodične trenutke, dok se kadenje u pravoslavlju smatra mnogo više od običaja koji se prenosi sa generacije na generaciju.
Ova velika svetinja, donesena sa Svete Gore od strane hilandarskih monaha predvođenih visokoprepodobnim igumanom Metodijem, naišla je na veličanstven prijem kod vernog naroda sa gotovo svih krajeva regije.
Pravoslavno učenje podseća da čovek ne bi trebalo da vrednuje život samo kroz ono što poseduje i postiže, već i kroz odnos prema bližnjima, sopstvenim postupcima i Bogu.
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.