OVAKVE RUŽICE SA DŽEMOM PRAVILE SU NAŠE BAKE: Poslastica kojoj se svi obraduju jer miriše na detinjstvo
Testo se mesi od svega nekoliko sastojaka, a u sredini krije džem i orahe.
Od jaja, griza i jogurta pravi se izdašna poslastica koja se preliva slatkim sirupom od limuna, a ovaj recept mogu da pripreme i oni koji nemaju mnogo iskustva u kuhinji.
Miris starinskog zalivenog kolača mnoge podseća na porodična okupljanja, nedeljni ručak i vreme kada se posle glavnog jela na sto iznosila jednostavna poslastica, napravljena od sastojaka koje je svaka kuća uglavnom imala. Ravanija, sočna i natopljena slatkim sirupom s mirisom limuna, pripremala se danima kada crkveni tipik ne propisuje post. Njena posebnost bila je u tome što se i od skromnih sastojaka dobijao kolač koji se rado delio s porodicom i gostima.
Za pripremu nije potrebno mnogo umeća, a uz nekoliko jednostavnih pravila biskvit će upiti sirup i postati mekan, sočan i pun ukusa. Donosimo autentičan recept za starinsku ravaniju, jednostavnu i izdašnu poslasticu koja se služi uz kafu ili čaj.
Sve se meri jednom čašom od jogurta zapremine 200 ml. Potreban je pleh dimenzija oko 20 × 30 cm ili 25 × 35 cm. Od ove količine sastojaka dobija se 15 do 20 komada kolača.
Za biskvit:
4 krupna jaja (sobne temperature)
1 čaša kristal-šećera
1 čaša suncokretovog ulja
1 čaša gustog jogurta (ili kiselog mleka)
2 čaše pšeničnog griza
1 kesica praška za pecivo (10 g)
1 kesica vanilin-šećera
Narendana korica polovine neprskanog limuna (po želji)
Za sirup:
3 čaše šećera (oko 600 g)
U dublji lonac sipajte tri čaše vode i tri čaše šećera, pa dodajte kolutove dobro opranog limuna. Kuvajte na umerenoj vatri uz povremeno mešanje, dok se šećer potpuno ne otopi. Kada sirup provri, smanjite vatru i kuvajte još osam do deset minuta. Sklonite lonac sa šporeta i ostavite sirup da se potpuno ohladi na sobnoj temperaturi. Za ravnomerno upijanje važno je da sirup bude hladan kada se preliva preko vrućeg kolača ili da se vruć sirup prelije preko ohlađenog kolača.
U većoj posudi mikserom penasto umutite četiri jaja s jednom čašom šećera i vanilin-šećerom. Mutite oko četiri do pet minuta, dok smesa ne postane svetložuta, gusta i vazdušasta. Smanjite mikser na najmanju brzinu, pa postepeno dodajte jednu čašu ulja i jednu čašu jogurta. U posebnoj posudi pomešajte dve čaše griza, prašak za pecivo i narendanu koricu limuna. Suve sastojke dodajte u umućena jaja i lagano promešajte špatulom ili varjačom, pokretima odozdo nagore, dok ne dobijete ujednačenu, polutečnu smesu. Pre sipanja u pleh ostavite testo da odstoji pet minuta kako bi griz upio tečnost i nabubrio.
Pleh dobro premažite uljem i pospite tankim slojem griza ili brašna. Izlijte smesu i ravnomerno je rasporedite špatulom. Po želji, površinu kolača blago zasecite oštrim nožem tako da dobijete mrežu rombova. Pecite u prethodno zagrejanoj rerni na 180 °C oko 30 do 35 minuta, dok kolač ne dobije ravnomernu tamnozlatnu boju, a ivice ne počnu blago da se odvajaju od pleha.
Čim izvadite vruću ravaniju iz rerne, oštrim nožem je odmah isecite do kraja na rombove ili kocke. Kutlačom polako i ravnomerno prelijte kolač ohlađenim sirupom, vodeći računa da sirup prodre u sve proreze i stigne do dna pleha. Ostavite kolač na sobnoj temperaturi da upije sirup i omekša. Za to su potrebna najmanje dva do tri sata, a najbolje je da odstoji preko noći.
Kada se potpuno ohladi, ravaniju možete čuvati u frižideru. Pre posluživanja dekorišite je kolutovima limuna iz sirupa, a po želji dodajte i malo mlevenih oraha, pistaća ili kokosovog brašna.
BONUS VIDEO
Testo se mesi od svega nekoliko sastojaka, a u sredini krije džem i orahe. Testo se zamesi od nekoliko sastojaka, oblikuje za čas i kratko peče, a tokom posta mast može da se zameni posnim margarinom. Komadi uvijenih kora ređaju se uspravno, a hladan sirup dodaje se tek kada se kolač polako osuši u rerni; postoji i verzija sa tiritom, starinskom smesom od jaja i brašna. Čokoladni keks, nežni vanil-krem, mlečna čokolada i kikiriki spajaju se u poslasticu koja se priprema bez mnogo truda, baš kao nekada kada bi se nešto slatko na brzinu iznosilo pred porodicu i iznenadne goste.
3 čaše vode (oko 600 ml)
Kolutovi polovine svežeg limuna

Priprema
OVAKVE RUŽICE SA DŽEMOM PRAVILE SU NAŠE BAKE: Poslastica kojoj se svi obraduju jer miriše na detinjstvo
250 GRAMA MASTI, 300 GRAMA ORAHA I 60 KOLAČIĆA: Stari recept koji se pravi bez miksera, a nestaje sa stola dok su još topli
TRI KORE, ORASI I JEDAN NEOBIČAN TRIK: Ovako se u raškom kraju pravi baklava koja se “posada” u pleh
NAJBRŽI KREMASTI KOLAČ KOJI ZASLADI I TELO I DUŠU: Stari recept za poslasticu spremnu za samo 5 minuta
Nekada se pravio kada gosti iznenada pokucaju na vrata, a danas je idealan izbor za sve koji žele raskošan desert bez dugog stajanja kraj šporeta.
Karamelizovani šećer, krupno seckani orasi, žumanca i oblande čine poslasticu koja se brzo priprema, a posebno prija uz prazničnu mrsnu trpezu.
Bez skupih sastojaka i dugog kuvanja, ova neobična poslastica bila je doručak u danima kada je bio dozvoljen beli mrs.
Samo nekoliko osnovnih sastojaka potrebno je za mekan i sočan kolač natopljen mlekom, koji se nekada često nalazio na porodičnom stolu, bez čekanja na poseban povod.
Prikaz Hrista sa prekrštenim stopalima, ističe, prikovanim za svako stopalo jednim ekserom, prvi put se pojavio na Zapadu kao inovacija u drugoj polovini 13. veka.
U besedi za nedelju 19. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički upozorava na grehe, odricanje od vere i mržnju prema bližnjima, koji mogu imati dalekosežne posledice.
Jedan od najvećih svetitelja objasnio je zašto određeni postupak prema bližnjem može da ugrozi sve čemu pravoslavni hrišćanin teži na svom duhovnom putu i upozorio na grešku koju mnogi teško prepoznaju kod sebe.
Nekadašnji učenik Bogoslovije Svetog Petra Cetinjskog proglašen je najboljim diplomiranim studentom teologije u Solunu, a njegov uspeh nadahnjuje mlade da istrajnošću i predanošću ostvare svoje ciljeve.
Jedan od najvažnijih načina na koji možemo biti uz čoveka koji pati jeste molitva.
U našoj krvi su nebrojeni preci, sa njima je i deo nas otišao Bogu, govorio je starac Visarion.
Ko zaboravi sopstveni put, lako može zaboraviti i šta ga je oblikovalo.
Niko u manastiru nije znao njen pravi identitet.
Pred sudijom je jasno posvedočio da su idolopoklonički bogovi zapravo demoni i ispovedio veru u jedinoga živoga Boga, tvorca svega i Gospoda Isusa Hrista.
Nekadašnji učenik Bogoslovije Svetog Petra Cetinjskog proglašen je najboljim diplomiranim studentom teologije u Solunu, a njegov uspeh nadahnjuje mlade da istrajnošću i predanošću ostvare svoje ciljeve.
Episkop šabački osveštao je zvona hrama Svetog Kirijaka Otšelnika na tromeđi tri mačvanska sela.