Bivši rektor Bogoslovije Svetog Petra Cetinjskog govori o tome kako post ovim danima, izuzev u „trapavim nedeljama“ i siruposnoj sedmici, povezuje vernike sa Hristovim stradanjem i otkriva dublje slojeve duhovnosti.
U ritmu života pravoslavnih vernika, post svake srede i petka nosi duboko ukorenjeno duhovno značenje. Ova praksa, istkana iz svetih tradicija i duboke vere, osvetljava put ka razumevanju Hristovog stradanja i ljudske slabosti. Protojerej-stavrofor Gojko Perović, arhijerejski namesnik podgoričko-kolašinski, jasno objašnjava razloge zbog kojih se posti ovim danima:
U sredu su Hrista uhapsili, a u petak su ga razapeli na krst. Sećajući se te tužne scene da su ljudi uhapsili Gospoda, a još tužnije da su ga razapeli i ubili, mi taj dan ne želimo sebi da ugađamo. Ne baš da ne jedemo ništa. Znate i sami da posna trpeza nekada zna da bude lepša nego mrsna. Ali, makar na taj način da se setimo i pomenemo da su sreda i petak dani strašni, kada smo bili toliko ludi ljudi da smo Boga uhapsili i ubili. Zbog toga se poste ta dva dana.
Ova mudra rečenica ocrtava srž posta, ukazujući na suštinsko pokajanje i sećanje koje prati svaki zalogaj posne trpeze. Sreda, dan kada je Hrist uhapšen, i petak, dan njegovog razapinjanja, simbolizuju neizrecivu tugu i bol. Kroz post, vernici ne samo da izražavaju poštovanje prema Hristovoj žrtvi, već i kroz sopstveno odricanje, otkrivaju dublje slojeve svoje vere i moralne odgovornosti.
Post nije samo fizički čin suzdržavanja od određene hrane, već je i duhovna disciplina koja pomaže vernicima da se povežu sa suštinskim vrednostima svoje vere. Protojerej-stavrofor Gojko Perović naglašava da posna trpeza može biti jednako bogata i lepa kao i mrsna, ali upravo ta svesna odluka da se izbegne uživanje u bogatijim jelima simbolizuje skromnost i pokajanje. Na taj način, post postaje sredstvo za sećanje na Hristovu patnju i bol, ali i na ljudsku slabost koja je dovela do njegovog stradanja.
Kroz vekove, post svake srede i petka ostao je nepromenjen, služeći kao most između vernika i svetih događaja iz prošlosti. Svakog puta kada odaberu skromniji obrok, pravoslavni vernici se ponovo susreću sa istinom Hristovog stradanja, podsećajući se na sopstvenu odgovornost da žive u skladu sa njegovim učenjem. To je trenutak duhovnog zrenja, trenutak kada telo i duša zajedno slave Hrista, čak i u trenucima skromnosti i odricanja.
Dakle, svake srede i petka, pravoslavni vernici kroz post obnavljaju svoju vezu sa Hristom, pročišćujući svoje duše i podsećajući se na najvažnije lekcije vere. U toj tihoj, ali moćnoj disciplini, oni nalaze snagu i utehu, obnavljajući svoju posvećenost veri i istini koja ih vodi kroz život.
Probajte pire sa prelivom od pečuraka po receptu iz „Pravoslavnog posnog kuvara“, pročitajte molitvu Presvetoj Bogorodici za ponedeljak i duhovno se nadahnite poukom Prepodobnog Jovana Aleksejeva Valamskog.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetih sedam mučenika u Efesu po starom, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti mučenik Miron. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog Hijacinta iz Krakova, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Pevačica je tokom privatne posete manastiru Varlam provela tri sata, upoznala se sa monaškim životom i zatražila savet o duhovnim pitanjima od starešine ovog drevnog središta Pravoslavne crkve.
Na liturgiji u Hramu Svetog Save patrijarh srpski podsetio je na priču o nemilosrdnom sluzi i upozorio da ne možemo iskreno tražiti Božju milost ako je sami ne pokazujemo prema drugima.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Probajte pire sa prelivom od pečuraka po receptu iz „Pravoslavnog posnog kuvara“, pročitajte molitvu Presvetoj Bogorodici za ponedeljak i duhovno se nadahnite poukom Prepodobnog Jovana Aleksejeva Valamskog.
Pevačica je tokom privatne posete manastiru Varlam provela tri sata, upoznala se sa monaškim životom i zatražila savet o duhovnim pitanjima od starešine ovog drevnog središta Pravoslavne crkve.
Kada su se Mihajlo i Ana izgubili u šumi, neobičan drveni krstić i zvuk crkvenog zvona poveli su ih putem na kojem su otkrili da pomoć ponekad stiže onda kada joj se najmanje nadamo.
Pevačica je tokom privatne posete manastiru Varlam provela tri sata, upoznala se sa monaškim životom i zatražila savet o duhovnim pitanjima od starešine ovog drevnog središta Pravoslavne crkve.
Kada su se Mihajlo i Ana izgubili u šumi, neobičan drveni krstić i zvuk crkvenog zvona poveli su ih putem na kojem su otkrili da pomoć ponekad stiže onda kada joj se najmanje nadamo.
Posle novih tvrdnji o navodnom izdvajanju Boke Kotorske iz sastava Mitropolije crnogorsko-primorske, poglavar Srpske pravoslavne crkve otvoreno je govorio o celoj priči i upozorio na posledice širenja neproverenih informacija među pravoslavnim vernicima.
Istorijska svetinja vekovima je čuvala tragove vere i kulture Malopoljske, a sada je u velikom požaru nestala zajedno sa dragocenim istorijskim enterijerom.