GDE SE PALE SVEĆE ZA ŽIVE, A GDE ZA UPOKOJENE? Teolog o važnom crkvenom pravilu!
Paljenje sveće simbolično predstavlja prihvatanje Boga i pozivanje da obasja našu tamu, istakao je Đurđević.
Počivši monah Manastira Bošnjani, svetionik mudrosti za verujući narod i najveći prorok svog vremena, isticao je da pokajanje, molitva i poštovanje Božjih zapovesti otvaraju put ka duhovnom preporodu i istinskom miru.
U svetlu sveprisutnih životnih izazova i pitanja koja se pred vernicima postavljaju, reči starca Gavrila Antonijevića ostaju neizmerno važne i uputne. Starac Gavrilo, koji se upokojio 1999. godine na dan Svetog Arhangela Mihaila, doživevši stotu godinu, bio je i ostao svetionik duhovnog saveta i utehe za mnoge. U srcima Srba njegovo ime se izgovara sa poštovanjem, a njegova mudrost upoređuje se sa duhovnim darovima Vladike Nikolaja Velimirovića, Ave Justina Popovića, blaženopočivšeg Patrijarha Pavla i starca Tadeja Vitovničkog.
Vernici su dolazili kod starca Gavrila sa pitanjima i žaljenjem zbog sudbina svojih sinova - zašto se nisu oženili, zašto su se okrenuli drogama, piću i sličnim porocima. Starac Gavrilo je na te upite odgovarao rečima koje su bile istovremeno stroge i utešne, osvetljavajući put povratka Bogu.
- Mnogi vernici su dolazili sa pitanjima i žaljenjem što im se sinovi nisu oženili ili se drogiraju, piju i slično. A ja im odgovaram - vi ste narod naopak, vi se više vezujete za gatare i vračare, za pobratimstvo, a samo sebe više okivate, a od Boga ste se udaljili. Nemojte ništa da se čudite šta vas snalazi.
Vi bi hteli kad bi moglo nekako prečicom u Raj, da se nekako provučete u Raj, ali bez muke i truda, i to ne onim putem koji Crkva propisuje, nego onako kako vama odgovara, da ne postite, ne molite se, da se ne ispovedate i ostalo, pa radite praznikom i nedeljom, i tako. E pa tako ne može. Nego se vratite na početak, polako, pa onda iznova novim putem, na mala vrata, a ne na široka kojim vi sada idete u propast.
Reči oca Gavrila pozivaju na iskreno pokajanje i povratak izvornim vrednostima vere. On je ukazivao da se kroz post, molitvu, ispovest i poštovanje Božjih zapovesti može pronaći pravi put.
- Kajte se, ispovedajte se svojim sveštenicima, poveravajte se i molitve uplaćujte za svoje i žive i umrle, da i njima, precima bude lakše tamo, oni su vaši. Dobro činite, pomažite nemoćne, zlo nikom ni da pomislite a kamoli da učinite, da ne svedočite krivo, i drugo tamo sve lepo piše u Božjim zapovestima, tada će i vašoj deci biti bolje, a i decu učite da se poprave i da drže Božji zakon.
Saveti starca Gavrila su sveobuhvatni i primenjivi na svaki aspekt života. Njegove reči o poštovanju roditelja, svetinji braka, postovanju praznika i nedelja, kao i o čuvanju Božjih zapovesti, odjekuju kao večni podsetnik na važnost duhovnog života i moralnih vrednosti. Njegova poruka je jasna:
- Postite sredu i petak, obavezno i sve postove, to odgoni nečistu silu od čoveka, dece, ne može onda porok njima da ovlada, zaštićeni su, onda roditelje poštujte, da neko prokletstvo ne zaslužite, da ih u bolesti i pogledate i da imaju hranu i sve pristojno, to znači i svekra i svekrvu, nemojte tuđe otimati, nemojte slavlja u postove praviti, praznike poštujte, nedeljom nemojte nikada raditi da ne bi gnjev Božji navukli na dom vaš. Sve što nedeljom uradite i praznikom, od toga koristi imati nećete. Svetinju braka držite, pa će i deca blagoslov imati i uspeće u životu, i kumove svoje poštujte.
Ova duhovna mudrost starca Gavrila Antonijevića ostaje neprolazna, kao svetionik za sve one koji traže put ka duhovnom preporodu i istinskom miru. Neka njegove reči nastave da inspirišu i vode verujući narod ka svetlosti Božje ljubavi i istine.


Od neprekidnog pričanja i pohlepe do nedostatka vere - otac Dimitrije objasnio je kako molitva, disciplina i odlazak u crkvu mogu osloboditi dušu i doneti mir.
U vremenu kada mnogi beže od tišine i sopstvenih misli, pouka jednog od najznačajnijih hrišćanskih svetitelja pokazuje kako se upravo u trenucima unutrašnje borbe rađa snaga koja nadvladava očaj.
Više od dve decenije nakon upokojenja oca Gavrila (Antonijeviča), njegove reči – o krvavom mesecu nad Kosovom, Beogradu bez blagoslova i sudbini pravoslavlja – i dalje bude snažne emocije, tumačenja i poziv na pokajanje.
Paljenje sveće simbolično predstavlja prihvatanje Boga i pozivanje da obasja našu tamu, istakao je Đurđević.
Starica sa Krita podsećala je da se u trenucima nemira ne traže komplikovani odgovori, već da se srce okrene ka molitvi koja donosi utehu i snagu.
Mi ljudi često zaboravljamo da nam je smrt bliža od kragne, upozorava otac Goran.
Bio je rok muzičar koji je tragao za smislom kroz različite filozofije i duhovne pravce, a danas je vladika Temistoklis i u Africi pomaže hiljadama ljudi gradeći škole, crkve i mesta nade za one kojima je pomoć najpotrebnija.
Istoričar Boris Stojkovski i osnivač fondacije Lazarica Aleksandar Avramov svedoče o tragovima pisanog nasleđa ostroškog čudotvorca u vatikanskim arhivima, dok pitanje njihove dostupnosti i dalje nema zvaničan odgovor.
Devojčica sa porodicom otkriva da se najlepši dar za veliki praznik svetih apostola Petra i Pavla ne krije u stvarima, već u ljubavi, dobroti i malim delima učinjenim od srca.
Neočekivani susret na ulici postao je povod da iguman Manastira Podmaine progovori o iskušenjima, veri i načinu na koji hrišćanin treba da odgovori na neprijatnosti.
Na praznik Rođenja Svetog Jovana Krstitelja vernici pletu venčiće od ivanjskog cveća. Saznajte šta oni simbolizuju u pravoslavnoj tradiciji i zašto ih Crkva smatra lepim izrazom narodne pobožnosti.
U besedi za subotu 7. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava da se duhovna borba najpre vodi u mislima, gde se odlučuje hoće li čovek slediti Boga ili sopstvene strasti.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobnog Atanasija Atonskog po starom, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti mučenik Emilijan. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog Bruna iz Segnija, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Reči ruskog svetitelja upozoravaju na zamku u koju mnogi upadnu kada su povređeni: umesto da se izbore sa zlom, počnu da ga nose u sebi.