VERSKI KALENDAR ZA NEDELJU 19. APRIL
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Tominu nedelju po starom i po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svetog Lava IX, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Počivši monah Manastira Bošnjani, svetionik mudrosti za verujući narod i najveći prorok svog vremena, isticao je da pokajanje, molitva i poštovanje Božjih zapovesti otvaraju put ka duhovnom preporodu i istinskom miru.
U svetlu sveprisutnih životnih izazova i pitanja koja se pred vernicima postavljaju, reči starca Gavrila Antonijevića ostaju neizmerno važne i uputne. Starac Gavrilo, koji se upokojio 1999. godine na dan Svetog Arhangela Mihaila, doživevši stotu godinu, bio je i ostao svetionik duhovnog saveta i utehe za mnoge. U srcima Srba njegovo ime se izgovara sa poštovanjem, a njegova mudrost upoređuje se sa duhovnim darovima Vladike Nikolaja Velimirovića, Ave Justina Popovića, blaženopočivšeg Patrijarha Pavla i starca Tadeja Vitovničkog.
Vernici su dolazili kod starca Gavrila sa pitanjima i žaljenjem zbog sudbina svojih sinova - zašto se nisu oženili, zašto su se okrenuli drogama, piću i sličnim porocima. Starac Gavrilo je na te upite odgovarao rečima koje su bile istovremeno stroge i utešne, osvetljavajući put povratka Bogu.
- Mnogi vernici su dolazili sa pitanjima i žaljenjem što im se sinovi nisu oženili ili se drogiraju, piju i slično. A ja im odgovaram - vi ste narod naopak, vi se više vezujete za gatare i vračare, za pobratimstvo, a samo sebe više okivate, a od Boga ste se udaljili. Nemojte ništa da se čudite šta vas snalazi.
Vi bi hteli kad bi moglo nekako prečicom u Raj, da se nekako provučete u Raj, ali bez muke i truda, i to ne onim putem koji Crkva propisuje, nego onako kako vama odgovara, da ne postite, ne molite se, da se ne ispovedate i ostalo, pa radite praznikom i nedeljom, i tako. E pa tako ne može. Nego se vratite na početak, polako, pa onda iznova novim putem, na mala vrata, a ne na široka kojim vi sada idete u propast.
Reči oca Gavrila pozivaju na iskreno pokajanje i povratak izvornim vrednostima vere. On je ukazivao da se kroz post, molitvu, ispovest i poštovanje Božjih zapovesti može pronaći pravi put.
- Kajte se, ispovedajte se svojim sveštenicima, poveravajte se i molitve uplaćujte za svoje i žive i umrle, da i njima, precima bude lakše tamo, oni su vaši. Dobro činite, pomažite nemoćne, zlo nikom ni da pomislite a kamoli da učinite, da ne svedočite krivo, i drugo tamo sve lepo piše u Božjim zapovestima, tada će i vašoj deci biti bolje, a i decu učite da se poprave i da drže Božji zakon.
Saveti starca Gavrila su sveobuhvatni i primenjivi na svaki aspekt života. Njegove reči o poštovanju roditelja, svetinji braka, postovanju praznika i nedelja, kao i o čuvanju Božjih zapovesti, odjekuju kao večni podsetnik na važnost duhovnog života i moralnih vrednosti. Njegova poruka je jasna:
- Postite sredu i petak, obavezno i sve postove, to odgoni nečistu silu od čoveka, dece, ne može onda porok njima da ovlada, zaštićeni su, onda roditelje poštujte, da neko prokletstvo ne zaslužite, da ih u bolesti i pogledate i da imaju hranu i sve pristojno, to znači i svekra i svekrvu, nemojte tuđe otimati, nemojte slavlja u postove praviti, praznike poštujte, nedeljom nemojte nikada raditi da ne bi gnjev Božji navukli na dom vaš. Sve što nedeljom uradite i praznikom, od toga koristi imati nećete. Svetinju braka držite, pa će i deca blagoslov imati i uspeće u životu, i kumove svoje poštujte.
Ova duhovna mudrost starca Gavrila Antonijevića ostaje neprolazna, kao svetionik za sve one koji traže put ka duhovnom preporodu i istinskom miru. Neka njegove reči nastave da inspirišu i vode verujući narod ka svetlosti Božje ljubavi i istine.


Od neprekidnog pričanja i pohlepe do nedostatka vere - otac Dimitrije objasnio je kako molitva, disciplina i odlazak u crkvu mogu osloboditi dušu i doneti mir.
U vremenu kada mnogi beže od tišine i sopstvenih misli, pouka jednog od najznačajnijih hrišćanskih svetitelja pokazuje kako se upravo u trenucima unutrašnje borbe rađa snaga koja nadvladava očaj.
Više od dve decenije nakon upokojenja oca Gavrila (Antonijeviča), njegove reči – o krvavom mesecu nad Kosovom, Beogradu bez blagoslova i sudbini pravoslavlja – i dalje bude snažne emocije, tumačenja i poziv na pokajanje.
U jednoj kratkoj pouci otkriva se duhovni zakon po kojem se čovek ne oslobađa života, već unutrašnjeg nemira, i u kome se radost i iskušenje drugačije „ponašaju“ pred zahvalnim srcem.
Fotografije slavnog MMA borca na kojima se vidi u molitvi i tokom kropljenja svetom vodom pokrenule su lavinu reakcija.
Od detinjstva u siromaštvu do monaškog podviga na Atosu i povratka u rodno selo, gde je decenijama bio oslonac ljudima u nevolji - život starca Akakija obeležili su molitva, skromnost i susreti sa znamenitim duhovnicima.
Rukovodilac radionice za ikonopisanje "Palek" Anatolij Vležko ističe da lik sveca na ikoni nije portret, a sama ikona nije najverodostojnija fiksacija fizičke stvarnosti.
Mitropolit dabrobosanski govori o odlasku mladih, tišini koja postaje opasna, zloupotrebi vlasti i prizorima iz Jerusalima koji bude nelagodu.
U razgovoru koji nadilazi uobičajene novinarske priče, otac Dimitrije govori o smislu praznovanja, o radosti koja ne prolazi i o tome zašto se Vaskrs ne objašnjava, već prepoznaje u životu, odnosima i svakodnevnim susretima vernika.
Hram ispunjen do poslednjeg mesta, deca u prvom planu, osveštana jaja kao dar radosti i liturgija koju je služio protojerej Dejan Vojisavljević učinili su da praznični dan preraste u snažno iskustvo zajedništva i vere.
Plato zavetnog hrama na Vračaru ispunjen svećama i tišinom očekivanja – Blagodatni oganj stigao iz Svete zemlje, a ponoćnu liturgiju služi vladika toplički Petar
"Bojte se ljudi koji plaču za mrtvima, a ubijaju žive", citirao je otac Željko svoju baku, posle onoga što je doživeo ispred crkve.
Protojerej-stavrofor Dušan Erdelj objašnjava smisao dana posle Svetle sedmice i poziva vernike u dijaspori da u crkvu ponesu imena bližnjih i darove za pomen.
U prisustvu vernika, monaštva i ruskog ambasadora, mitropolit crnogorsko-primorski govorio o Živonosnom Istočniku i zašto se čuda događaju mimo ljudske volje.